Zašto potpetice ostavljaju tragove na drvenom podu i štošta zanimljivo otkriva Šumarski fakultet

Za sve one koje zanima što i kako rade biljni forenzičari, kako se vadi DNK iz biljaka, kakve sve priče mogu ispričati godovi drveta te kako precizno odrediti visinu stabla, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu organizira Dan otvorenih vrata u petak, 12. travnja 2019, od 10:00 do 17:00. Događaj je namijenjen ponajprije maturantima i srednjoškolcima, ali i svima drugima koji razmišljaju o nastavku školovanja, a očekuje ih niz različitih edukativnih, informativnih i zabavnih aktivnosti.

– Pozivam sve maturante, učenike srednjih škola, ali i njihove roditelje, prijatelje i sve koje zanima kako izgleda život naših studenata, da nam se pridruže u petak na Danu otvorenih vrata i uvjere se iz prve ruke zbog čega je toliko posebno studirati na našem fakultetu. Našim su studentima nakon završetka studija vrata širom otvorena u nemjerljivo važan svijet upravljanja šumama i njihove zaštite, ali i u izazovno područje proizvodnje i rada s drvetom kao jednim od najposebnijih prirodnih materijala. – istaknuo je prof. dr. sc. Tibor Pentek, dekan Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Jedan od najstarijih fakulteta pri zagrebačkom sveučilištu za posjetitelje je na nekoliko lokacija fakulteta pripremio bogat cjelodnevni program. Svi koji žele postati studenti Šumarskog fakulteta najprije će moći saznati jesu li dovoljno jaki da bi bili šumari, a potom će ih stručnjaci s fakulteta provesti kroz čudesan svijet drveća gdje će naučiti što je to drvo, kako prepoznati i razlikovati vrste drveća. Posjetitelji će moći provjeriti i svoje znanje u prepoznavanju bilja i izradi herbarija, a zavirit će i u mikrosvijet biljaka te naučiti kako izvaditi DNK iz banane, očitati barkod u drvetu ili odrediti njegov kemijski sastav. Doznat će i kako i zašto drvo upija vodu i druge tekućine, koje je drvo najmanje, a koje najviše gusto te zašto je uopće važna elastičnost drveta. Otkrit će i tajnu prepoznavanja bolesnih stabala iz zraka, naučiti čime se to bave fitopatolozi, a kroz obilazak Dendrološke zbirke i učionice saznat će više o listovima, plodovima i izbojcima. Fitocenološka zbirka pokazat će im kolika je zapravo bioraznolikost naših šuma, u Ekološko-pedološkom laboratoriju analizirat će tlo, a saznat će i kako se pravilno čuva šumsko sjeme.

Da ne bi sve ostalo na biljkama, stručnjaci s fakulteta posjetitelje će upoznati s potkornjacima i njihovim utjecajem na šume, predstavit će im lovačku zbirku i praktikum te ih provesti entomološkom zbirkom i laboratorijem gdje ih čekaju brojni primjerci zanimljivih i korisnih kukaca. Tu je i obilazak laboratorija za zoologiju u šumarstvu gdje će posjetitelji naučiti više o glodavcima i krpeljima, kao i zanimljivo predavanje o zoonozama, odnosno bolestima koje se prenose sa životinja na ljude i obrnuto.

Budući studenti drvne tehnologije uživat će u zanimljivim demonstracijama, radionicama i predavanjima koja će im približiti magičan svijet drva i drvno-tehnoloških procesa. Tako će moći naučiti više o alatima i strojevima koji se koriste u obradi drva, prisustvovati letu bespilotne letjelice, otkriti mogućnosti CNC-tehnologije te saznati kako izgleda nastava u CAD CAM Roomu gdje će se posvetiti 3D modeliranju i 3D ispisu. Otkrit će i koliko su kreativni u osmišljavanju različitih drvenih proizvoda te kako izgledaju moderni proizvodni procesi koji obuhvaćaju nekoliko koraka, od idejnog rješenja do konačnog proizvoda. Obilaskom Laboratorija za energetska mjerenja saznat će više o kvaliteti briketa i peleta, a naučit će i više o značaju i kakvoći šumske biomase za energiju. Stručnjaci fakulteta pojasnit će im i značaj različitih kompozitnih materijala i drvnih ploča, a pružit će im odgovor i na jedno od vječnih pitanja – zašto potpetice ostavljaju tragove na drvenom podu.

Ulaz na Dan otvorenih vrata Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u potpunosti je besplatan, a posjetiteljima će na raspolaganju biti profesori, djelatnici i studenti fakulteta koji će im rado odgovarati na sva pitanja i predstaviti brojne aktivnosti koje ih očekuju tijekom studija. Jedna je od tih posebnosti vrlo česta terenska nastava zahvaljujući kojoj studenti obiđu gotovo sve krajeve Hrvatske, među kojima su i zaštićena područja poput nacionalnih parkova, parkova prirode i drugih, ali i drvno-tehnološki pogoni i tvrtke koje se bave izradom namještaja, kad je riječ o studiju Drvne tehnologije. Uz to, terenske se nastave često održavaju u drugim zemljama, primjerice u Češkoj, Austriji, Njemačkoj, Mađarskoj, Italiji i Sloveniji. Šumarski fakultet samo u Zagrebu raspolaže s oko 24 000 četvornih metara prostora, a dodatni se prostori nalaze i na pet fakultetskih nastavno-pokusnih šumskih objekata u Zagrebu, Zalesini, Lipovljanima, Velikoj i na Rabu, u okviru kojih fakultet gospodari s oko 3500 hektara šume namijenjene prvenstveno nastavnom i znanstveno-istraživačkom radu. U sastavu nastavno-pokusnih šumskih objekata nalaze se i dva lovišta površine gotovo 10 000 hektara.

Važnost zagrebačkog Šumarskog fakulteta za razvoj šumarske i drvno-tehnološke struke te stasanje vrhunskih šumarskih i drvno-tehnoloških stručnjaka, konkurentnih na tržištu čitave Europske unije, osobito je istaknuta kad se uzme u obzir da su šume i šumska zemljišta dobra od iznimnog interesa za Hrvatsku, zaštićena i Ustavom. Na fakultetu se provode tri preddiplomska sveučilišna i jedan preddiplomski stručni studij, četiri diplomska studija, jedan poslijediplomski doktorski te veliki broj poslijediplomskih specijalističkih studija. Fakultet trenutno zapošljava više od 200 djelatnika, a na svim studijima studira oko 800 studenata na dvama odsjecima – Šumarskom i Drvno-tehnološkom. Fakultet obuhvaća 6 Zavoda na Šumarskom te 5 Zavoda na Drvno-tehnološkom odsjeku, ima i 21 laboratorij od čega su dva akreditirana, kao i šumski vrt, arboretum i rasadnik ukupne površine 7 hektara.

Do danas je Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu završilo više od 7,5 tisuća diplomiranih inženjera, odnosno magistara inženjera šumarstva i magistara inženjera drvne tehnologije, obranjeno je oko 400 magistarskih i specijalističkih radova i oko 250 doktorskih radova.