Planovi političkih stranaka za obrazovni sustav

Svake četiri godine svjedoci smo mnogih promjena. Svjedočimo poboljšanju zdravstva, sporta i obrazovanja. Sa svih strana putem različitih medija pronalazimo rješenja za svaki problem prosječnog hrvatskog građanina. Svake četiri godine veselimo se tome. Svake četiri godine u Republici Hrvatskoj imamo parlamentarne izbore. Zato svake četiri godine slušamo o poboljšanju svakog aspekta države i onda sljedeće četiri godine čekamo isto. I tako u krug.

Obzirom da smo većinom studenti, posebnom pažnjom pratimo obećanja vezana uz obrazovanje. Koliko će nam sa sljedećom vladom školstvo „procvasti“, saznali smo pretražujući aktualne programe stranaka koje se kandidiraju za izbore. Nalazimo se u vremenu kada se najviše obećaje, pa smo stoga odlučili pripremiti programe nekoliko stranaka kako bismo pomno pratili koja će se pridržavati plana. Kako to obično biva u Hrvatskoj, velika je mogućnost da se nitko ničega neće pridržavati za vrijeme mandata, ali mi smo nacija koja voli sanjariti. Stoga donosimo ciljeve kojima će nam sljedeća vlada poboljšati školstvo. 

1. Program „Hrvatska raste“

Program pod geslom „Hrvatska raste“ i „Nema povratka na staro“ okuplja koaliciju pod vodstvom SDP-a. Okupili su se tako SDP, HNS, Hrvatski laburisti, HSU, A-HSS i Zagorska stranka te predstavili svoj program. Vezano uz obrazovanje, naglašavaju svoj primarni zadatak i cilj. Glavni cilj ove koalicije jest da obrazovanje bude dostupno svima kroz koncept cjeloživotnog učenja. Ovaj koncept ujedinit će predškolski, osnovnoškolski, srednjoškolski odgoj te visoko obrazovanje. Slijedeći cilj su novi obrazovni programi i rasterećenje nastavnih programa, što bi uvelike olakšalo pretrpane školske torbe. Misija lakših školskih torbi zbog kojih bi prvašići trebali prestati padati po školi napokon je započela. Koalicija poručuje kako će se usvajanjem novih programa dotaknuti ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje. Novi programi temeljit će se na ishodima učenja koji će uključivati digitalne kompetencije, znanje stranih jezika, opću kulturu te međuljudske i socijalne kompetencije. Izrađujući Program razvoja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, započeli su raditi na tome da se znanost i visoko obrazovanje više poveže s gospodarstvom. 

Koalicija ističe kako je svemu ovome prilagođen i novi model kojim će se financirati visoka učilišta. Novim financijskim programom povećat će se broj upisa na tehničke, biotehničke i biomedicinske fakultete. Ovo je svakako odlična vijest jer su navedeni fakulteti jako zanimljivi i traženi među brucošima, a upisnih je kvota dosada bilo premalo za ogroman interes. Bilo bi odlično i kada bi program istodobno obuhvatio smanjenje upisnih kvota na fakultetima, gdje velik broj studenata započinje studij koji potom u također velikom broju i završi, a posla u tom sektoru nema. 

No, koalicijski program se nastavlja. Tako pokreću informatizaciju osnovnih i srednjih škola. Putem pilot projekta e-Škole uključeno je 150 škola, a to je tek prva faza cjelokupnog projekta. Krajnji cilj projekta financiranog iz fondova Europske unije je prilagodba načina učenja informatiziranom okolišu kako bi se uporabile suvremene metode u nastavi. 

Koalicija ističe kako su omogućili otvaranje 1500 radnih mjesta za mlade znanstvenike, čime jačaju hrvatska sveučilišta te znanstveni instituti. Cilj za naredne tri godine mandata jest povećati broj istraživača za 15%. Ovo povećanje omogućilo bi se kroz model institucijskog financiranja znanstvene djelatnosti. Naglašavaju kako je osigurana i mobilnost znanstvenika te njihovo usavršavanje putem međunarodnih programa stipendiranja. 

Naposlijetku, u programu se nalazi i osvrt na poboljšanje smještaja za studente. Navedeno je kako je u Zagrebu obnavljano 17 studentskih paviljona za preko 5000 studenata. U Rijeci traje izgradnja tri nova paviljona za oko 750 studenata te se obnavljaju stari paviljoni. Za izgradnju i obnovu studentskih domova iz fondova Europske unije osigurano je 936 milijuna kuna, što će se pored Zagreba i Rijeke, potrošiti u Osijeku, Varaždinu, Dubrovniku, Čakovcu i Virovitici. 

Program koalicije zaključen je izjavom kako će u „iduće četiri godine u različite vidove obrazovanja, od srednjoškolskog do visokog, zatim za istraživanje i razvoj te za obrazovni standard biti uloženo više od 7,5 milijardi kuna, čime će se konačno osigurati moderni sustav obrazovanja primjeren državi članici EU“.

Koalicija je predstavila svoj program na vlastitoj internetskoj stranici. Također je pozvala sve koji imaju ideju o tome kako poboljšati školstvo, da se jave s prijedlozima. 

PHOTO: Facebook

2. Živi zid o znanosti i visokom obrazovanju

Najmlađa stranka na izborima koju svakako pamtimo po zaustavljanju deložacija. I po njihovom predsjedniku koji se svojedobno kandidirao za predsjednika Republike Hrvatske. Stranka je na svojoj internetskoj stranici navela smjernice o znanosti i visokom obrazovanju. Naglasili su kako se političkog djelovanje stranke temelji u skladu s humanističkim načelima. Stoga donosimo smjernice kojih će se ova stranka (navodno) pridržavati ukoliko joj građani izglasaju povjerenje.

a) Besplatno (potpuno javno financirano) visoko obrazovanje

U prvoj stavci programa navode kako slijedi besplatno visoko obrazovanje za sve studente – obrazovanje u kojem će se izravni troškovi studiranja financirati iz državnog proračuna. U stranci smatraju kako smo dosada imali sustav financiranja studenata prema kojem je državi u interesu da financira samo studente koji će redovito završiti studij. Navode kako dosadašnji sustav visokog obrazovanja radi po geslu „Tko može platiti ima pravo na pogrešku, a tko ne može, taj nema“. Objašnjenje ovog gesla nalaze u tome da samo studenti koji redovito ne ispunjavaju svoje obveze trebaju sudjelovati u participiranju izravnih troškova studija.

Smatraju kako ovakav sustav stavlja studente lošijeg socijalno-ekonomskog statusa u podređen položaj naspram dobrostojećih. Ukidanjem svih oblika plaćanja studija onemogućila bi se postojeća klasna podjela studenata. U programu su naznačili da govoreći o kunama, za ispunjenje ove smjernice bilo bi potrebno iz državnog proračuna dodatno izdvojiti otprilike 400 do 500 milijuna kuna. Putem stipendiranja bi pokrivali i neizravne troškove studiranja za studente lošijeg socijalnog statusa i „ostalih rizičnih skupina“. Smatraju da bi se tako ostvario cilj dostupnosti visokog obrazovanja svima u jednakim uvjetima. Ostatak sredstava uložili bi u razvoj znanstvno-istraživačkog rada.

b) Odgovoran pristup zapošljavanju u visokom obrazovanju

Živi zid se zalaže da se svim znanstvenim novacima koji su stekli uvjete za rad osigura natječaj. Tako bi se svima sposobnima ponudila mogućnost prijave na natječaj za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta. Ovim bi načinom mlađi znanstvenici dobili priliku za stjecanje egzistencijalne sigurnosti u okviru visokoškolskog sustava. Dosadašnja praksa koja se temeljila na kompetitivnom pristupu, stranka smatra kako treba što prije prekinuti. Prekidom trenutnog sustava riješile bi se njegove negativne poslijedice te bi se uveo humaniji i odgovorniji pristup zapošljavanju akademskih djelatnika. Sve od suradničkih zvanja asistenata do znanstveno-nastavnih zvanja docenta i izvanrednih odnosno redovnih profesora. 

c) Očuvanje znanosti i visokog obrazovanja kao javnog dobra

Stranka oštro osuđuje dosadašnju obrazovnu politiku nazivajući je „kratkovidnom i strateški nedovoljno promišljenom“. Smatraju kako je zbog loše kadrovske politike došlo do pada kvalitete visokoobrazovnog sustava. Zato se zalažu da se nastavnicima i znanstvenicima s javnih sveučilišta putem zakonskih odredbi onemogući rad na privatnim institucijama. Naglašavaju kako je ovakvo zapošljavanje otvaralo prostor za korupciju i sukob interesa. Stranka je protiv toga da se djelatnosti pomoćnih službi izdvajaju izvan sveučilišta da bi se njihove usluge koristile iz privatnih tvrtki. Zato se Živi zid ponovno zalaže za izdvajanje iz državnog proračuna. Izdvojenim bi se sredstvima sveučilišnim studijima osigurala društvena uloga u vidu očuvanja slobode i jednakih uvjeta za obrazovanje svih građana. Istodobno bi se, navodi Živi zid, privatnim visokoškolskim institucijama dopustila izvedba isključivo stručnih studija.

d) Ravnomjerno poticanje svih znanstvenih područja

Posljednja smjernica programa za obrazovanje Živog zida ponovno se temelji na ravnomjernosti i ravnopravnosti. Smatraju kako dosadašnji sustav obrazovanja daje prednost zanimanjima koji imaju veći stupanj tržišne isplativosti. Kao primjer navode ekonomsko-financijska i informatičko-komunikacijska zanimanja. S druge strane, ostala su zanimanja osuđena na „vegetiranje“ jer ne donose kratkoročne ekonomske efekte. U potonju skupinu spadaju znanstvena istraživanja u području prirodnih, društveno-humanističkih i umjetničkih područja. Stranka zato predlaže kako država treba osigurati sredstva za razvoj svih znanstvenih područja. Tako bi osigurala postojanost i demokratsku ulogu svih područja obrazovanja što bi, po mišljenju predstavnika programa, za cilj imalo stvoriti ekonomski održivo i socijalno pravednije društvo. 

3. Program „5+ Hrvatska“

Dostupan na internetskoj stranici, Program 5+ Hrvatska je plan Domoljubne koalicije koja okuplja HDZ, HSS, HSP dr. Ante Starčević, BUZ, HSLS, HRAST, HDS i ZDS. Imali smo priliku slušati o programu 5+ jednako kao i SDP-ovom programu dosta kroz medije.

Prvenstveni cilj stranke je zadržati mlade, obrazovane i sposobne ljude u Hrvatskoj. Koalicija to planira otvaranjem novih radnih mjesta i poticanjem mladih na poduzetništvo. Kroz „Inicijativnu za mlade“ i sredstva iz europskog programa „Jamstvo za mlade“ mladima će se pomoći pri zbrinjavanju stambenog pitanja. 

Kroz program koalicije naglašava se kvalitetno obrazovanje koje će biti dostupno učenicima u Hrvatskoj pod jednakim uvjetima. Naglašava se kvalitetno obrazovanje u slabije naseljenim dijelovima Hrvatske, koje će se uskladiti s razvojem tehnologije. Dogradnja postojećih i izgradnja novih škola omogućit će pohađanje nastave u tri smjene za učenike u sredinama koje to prakticiraju. 

Planira se poticati kreativnost i poduzetničkih duh, a navode kako će se osigurati i trajni udžbenici koji će se moći naslijeđivati. Naglašavaju kako će informatička pismenost biti prioritet za svakog pojedinca jer se time smanjuje strah od „sigurnog korištenja informacijskih tehnologija“ te se podiže svijest o „mogućnostima i opasnostima koje one pružaju“. 

Po pitanju visokog obrazovanja, koalicija u programu navodi kako će se zalagati za visokokvalitetan sustav koji bi omogućio razvoj Hrvatske temeljen na kvalitetnom obrazovanju. Koalicija navodi kako je potrebno ulagati u znanost i istraživanje te snažno povećati suradnju između znanstvenih i visokoškolskih institucija sa gospodarstvom. Poseban naglasak bit će stavljen na „znanstveno-tehnološka i razvojna istraživanja“ usmjerena na potrebe razvoja gospodarstva. Financiranje znanstveno-istraživačkih i razvojnih projekata osigurat će se putem Hrvatskog fonda za znanost i Hrvatskog fonda za istraživanje i razvoj.

Stranka je navela kako se usredotočila na pitanja poput kriterija za upis u srednju školu i zaključivanja ocjena te državne mature i opremljenosti školstva.

Vaš omiljeni studentski portal pratit će debate, sučeljavanja i odgovore na pitanja aktualnih stranaka. Naglasak pri istraživanju stavit ćemo na obrazovanje i pitanja vezana uz mlađu populaciju. Čini se kako će nas u sljedeće četiri godine pratiti visok stupanj informatizacije i opremljenosti školstva. Izgleda i kako će svi studenti studirati besplatno na visokokvalitetnim ustanovama, a znastvenici-novaci će jako lako doći do posla. Kako se popularno kaže, živi bili pa vidjeli. Predizborna obećanja su jedno, a stvarnost koja svake godine uslijedi nakon izbora je nešto sasvim drugo.