Hrvatska ulaganja u znanost ispod europskog prosjeka
U izdvajanjima za znanost i visoko obrazovanje Hrvatska se nalazi na samom dnu europske ljestvice. Talentirani i obrazovani ljudi odlaze u inozemstvo za boljim životom, a državni vrh još nije našao rješenje.
U izdvajanjima za znanost i visoko obrazovanje Hrvatska se nalazi na samom dnu europske ljestvice. Talentirani i obrazovani ljudi odlaze u inozemstvo za boljim životom, a državni vrh još nije našao rješenje.
„Na mladima svijet ostaje“, rečenica koju često čujemo, postala je svojevrsna poštapalica političara kada se spomene budućnost Hrvatske. Neprestano državni vrh potiče mlade na obrazovanje jer im je s diplomom u rukama osiguran posao. Prema dosadašnjim rezultatima, situacija je potpuno suprotna jer školovani ljudi bolju budućnost traže u inozemstvu.
Hrvatska je zemlja koja se može ponositi talentiranim ljudima u području znanosti i visokog obrazovanja, a koji svojim znanjem i talentom pridonose prosperitetu država u inozemstvu. Nedovoljna ulaganja u visoko obrazovanje i znanost onemogućuju rast obrazovanih pojedinaca, a samim time i rast države.
Samo 0,7 posto BDP-a izdvaja se za znanost i obrazovanje zbog čega se Hrvatska nalazi na dnu ljestvice u odnosu na europski prosjek izdvajanja koji je nešto iznad 2,0 posto BDP-a, prema rezultatima analize Eurostata. Također, najgori smo po postotku visokoobrazovanih stručnjaka zaposlenih na području znanosti i tehnologije koji se kreće ispod 20 posto, dok je europski prosjek 30 posto.
Iako se sve hrvatske stranke slažu kako je ulaganje u znanost i inovacije važno kako bi napredovalo gospodarstvo, društvo i država, još nitko nije poduzeo pravi korak u reformiranju sustava visokog obrazovanja i znanosti. I dok se oni svađaju i traže krivca za takvo stanje, gospodarski sustav pada i Hrvatska zaostaje u odnosu na europske države.
