Velike kompanije o prednostima ostanka u Hrvatskoj na Youth Speak Forumu

Teško je procijeniti koliko ljudi iseljava iz Hrvatske svake godine, ali podaci pokazuju da se uglavnom radi o mladim, visokoobrazovanim ljudima. Odljev mozgova prouzrokuju različiti faktori. Riječ je o nezadovoljstvu ekonomskom slikom Hrvatske, nemogućnosti zapošljavanja, korupciji i slično. Zbog potrage za boljim životnim standardom, ostajemo bez inteligentnih, sposobnih i marljivih radnika. Naša se država može pohvaliti činjenicom da smo visoko pozicionirani kada je riječ o kvaliteti obrazovanja kao i o postotku obrazovanog stanovništva. Stoga je prava šteta što nam odlaze uistinu kvalitetni ljudi u koje smo ulagali niz godina. Svojim vrijednim radom doprinose razvoju drugih država.

U četvrtak 12. studenog u zagrebačkom hotelu Westin održao se Youth Speak Forum  u organizaciji AIESEC-a s temom "Zašto je dobro ostati u Hrvatskoj". Tijekom cijelog dana održavala su se predavanja i radionice za 160 studenata različitih usmjerenja iz cijele Hrvatske. Ovom prilikom im se pokušalo ukazati na sve prednosti i nedostatke koje ima odlazak iz matične zemlje.

Jedan od važnih argumenata za ostanak u Hrvatskoj je upravo činjenica da još uvijek postoje velike tvrtke koje žele zadržati mlade ljude i pružaju im potporu kroz različite projekte. Posebno se istaknula INA, jedna od najvećih hrvatskih kompanija. Direktorica Službe za razvoj i obrazovanje, gospođa Bruna Kostelac Košir naglasila je na ovom forumu kako se baš INA smatra odgovornom zadržati visokoobrazovane ljude. Teži pružanju internacionalnog iskustva u kompaniji kako bi mladi u Hrvatskoj imali  prilike na radnom mjestu koje se inače pružaju u inozemstvu. Instrumenti kojima žele ostvariti svoj cilj program je Growww za zapošljavanje talentiranih različitih profesionalnih usmjerenja, međunarodno online natjecanje Fresh, projekt Najmentor/ica, UPPP! program i drugi. Marija, studentica ekonomskog fakulteta izrazila je svoje zadovoljstvo navedenim inicijativama.

– Pohvalno je što imaju puno projekata koje mnoge druge firme nemaju. Ona nudi pregršt toga. Studenti pritom mogu razvijati vještine, a INA ih za to nagrađuje. –

Dvoje zaposlenika ove korporacije svjedočilo je o svom međunarodnom iskustvu ističući kako je ono dobro za osobni razvoj, ali nijedno od njih i njihovih kolega nije požalilo zbog povratka. Napominju da vani ne teče med i mlijeko te da je neznatno veći financijski profit velika žrtva za sve ono što gubimo emigracijom. Pritom su mislili na obiteljske odnose, osjećaj nepripadnosti u stranim državama, probleme koji dolaze u doticaju s drugim kulturama i slično.

Predstavnica Ine, zaposlenica na području ljudskih resursa, gospođa Ines Bezjak Kožnjak predstavila je rezultate istraživanja u kojima se pronalazi pozitivna korelacija između poslovne angažiranosti i osjećaja sreće. Hrvatska je od 158 istraživanih zemalja na pomalo poražavajućem 62. mjestu prema subjektivnoj percepciji blagostanja. Bogata Švicarska je uz još neke zemlje s visokim BDP-om na samom vrhu ljestvice, ali tu su se uvukle i siromašne države kao što su Meksiko i Brazil. Dakle, ipak možemo biti sretni u Hrvatskoj. Osjećaj neće doći s poboljšanom ekonomskom slikom Hrvatske, ali istraživanje pokazuje da ćemo biti sretniji ako se poslovno više angažiramo. Gospođa Bezjak Kožnjak kaže da se sami trebamo dobro upoznati, brinuti se o svojim unutarnjim motivacijskim vrijednostima i djelovati u skladu s njima. Osim što teži zadržavanju talenata, njena korporacija brine o poboljšanju uvjeta rada za one koji ostanu pomoću različitih tehnika. Na radionici je predstavila Strenght Deployment Inventory tehniku koja postavljanjem temelja za dijalog i razumijevanje postiže pomak u upravljanju kompanijom. Metoda je djelovala motivirajuće za Kristinu iz Osijeka.

– Izuzetno mi se svidjela radionica Ine. Naučila sam jednu novu metodu i zainteresirana sam za daljnji razvoj. –

Glavna misao vodilja nekih izlagača bila je da je dobro otići iz Hrvatske, ali samo ako ćemo se vratiti. Stjecanje internacionalnog iskustva doprinosi napredovanju i izgrađivanju karijere. Rad u inozemstvu može nas naučiti brojnim novim tehnikama. Povratkom će primjena novih spoznaja svakako utjecati na napredak društva u cjelini. Radom u kompanijima kao što je INA, nije potrebno niti otići iz Hrvatske da bismo stekli to važno internacionalno iskustvo. Ona se trudi privući mlade ljude, ali ih i zadržava preuzimanjem izvrsnih stranih vještina. Pokazuje svoju kompetentnost koja je u rangu s drugim velikim svjetskim kompanijama. Sudionica Marija na kraju dodaje:

– Očekivala sam da će me motivirati da ostanem u Hrvatskoj  i da će nam ukazati na neke prednosti ostanka kojih sami nismo bili svjesni. Jednim dijelom su nam to firme pokazale svojim izlaganjima, ali se opet sve svodi na to da smo mi pokretači svoje budućnosti i onda bismo mi u tom smjeru trebali pokretati Hrvatsku. –

Rasprave nastale tijekom jednog dana možda neće spriječiti iseljavanje, ali dok postoje poslodavci i kompanije koje će pridonositi boljim uvjetima za razvoj znanja i vještina, otvaranju radnih mjesta, za Hrvatsku i mlade stručnjake još ima nade.