Činjenice o ljubljenju

Zašto se ljubimo?

Ljubljenje

Znanstvenici smatraju da ljubljenje vuče porijeklo od hranjenja ustima, odnosno poljupcem („kiss-feeding“), što je zapravo učestao način hranjenja mladunčadi ptica, ali i mnogih primata (bonobo čimpanza).

Prosječna osoba u životu provede 20.160 minuta ljubeći se. Rekord u najdužem ljubljenju bez prekida iznosi 58h 35min i 58s. Strastveni poljubac sagorijeva 2-3 kalorije u minuti te ispušta epinefrin i noradrenalin koji ubrzavaju otkucaje srca. Vrijeme koje osoba provede u strastvenom ljubljenju povezano je s nižom razinom štetnog kolesterola u krvi. Danas ljubljenje predstavlja znak privrženosti, sviđanja, ljubavi i poštovanja te izaziva dobar osjećaj i čini nam dobro Međutim, sve je to društveno uvjetovano, to jest naučeno pa se postavlja pitanje zašto su se prvi ljudi uopće poljubili?

Znanstvenici smatraju da ljubljenje vuče porijeklo od hranjenja ustima, odnosno poljupcem („kiss-feeding“), što je zapravo učestao način hranjenja mladunčadi ptica, ali i mnogih primata (bonobo čimpanza). U ne tako davnoj prošlosti ovo je bio uobičajen način hranjenja i kod ljudske vrste. Ako razmislimo o vremenu prije industrijske proizvodnje dječje hrane (kašica), to i nije vrlo začuđujuće. Glumica Alicia Silverstone svojim je videom u kojem dijete hrani „kiss-feedingom“ izazvala burne reakcije javnosti prvenstveno je kritizirajući da se izmjenjivanjem sline prenose razne bakterije i virusi. Međutim, onda se svaki kontakt s novorođenčadi može smatrati opasnim za njegovo zdravlje. „Kiss-feeding“ pokazao se dobrom metodom, posebno ako ne postoji alternativni način hranjenja jer je dobar izvor hranjivih sastojaka – ugljikohidrata, bjelančevina, željeza i cinka koje često nedostaju u majčinu mlijeku, a uz to sadrže i antitijela. Također ima ulogu i u probavnoj funkciji jer razgrađuje vitamin B12 koji djeca onda lakše apsorbiraju.

Dakle, i poljubac i „kiss feeding“ imali su (i još uvijek imaju) istu ulogu – uspostavljanje intimnosti, povjerenja i bliskosti, no dok se "kiss-feeding" smatra urođenim instinktom od kojeg potječe ljubljenje, strastveni poljubac smatra se proizvodom učenja i kulturalnog naslijeđa. Tome u prilog ide činjenica da otprilike 10% ljudske populacije ne prakticira ljubljenje. Time smo objasnili izvor strastvenog poljupca, no ne kako je i zašto ono generacijama prenošeno na potomke. Tu nam naravno uskače evolucijska teorija, ali i filematologija, znanost koja se bavi proučavanjem ljubljenja.

Ljudi se ljube jer nam to pomaže u odabiru reproduktivnog partnera. Pri ljubljenju razmjenjujemo svoje feromone, odnosno biološke informacije o kompatibilnosti s drugom osobom te osjete mirisa, okusa, temperature i pokreta. Iz evolucijske perspektive analiza ljudskog daha, mirisa te raspored zubiju govori o općem zdravlju osobe. Na primjer žene podsvjesno preferiraju muškarce čiji su geni za određene imunološke sustave različiti od njihovih vlastitih što prepoznaju po mirisu i okusu usta zato što se određena antitijela nalaze u našoj slini. Time omogućuju da njihovi potomci imaju jači imunološki sustav te povećavaju vjerojatnost preživljavanja. Stoga se pretpostavlja da su oni koji su se više ljubili donosili bolje odluke pri odabiru životnog partnera čime su stekli prednost u prirodnoj selekciji pa je nastala populacija ljudi koji se vole ljubiti – mi! 

Ipak, većina je ljudi potpuno zadovoljna s objašnjenjem da se ljubimo zato što nam to stvara ugodu. Istraživanjima je pokazano kako se kod muškaraca razina oksitocina ("hormona ljubavi") povećala nakon ljubljenja i drugih intimnih obrazaca ponašanja poput držanja za ruke. Istovremeno se i kod muškaraca i kod žena smanjila razina kortizola, hormona stresa, što dovodi do zaključka da je ljubljenje učinkovit način oslobađanja od stresa

Budući da ljubljenje ima toliko pozitivan učinak na naš organizam, zašto uopće provoditi vrijeme razmišljajući o porijeklu poljupca kad možemo poraditi na oslobađanju od stresa učinkovitom i ugodnom metodom?

Komentari na članak

Vezani članci

mikrofon

Vježbom postanite odličan govornik

Ususret novom semestru: Riješite se straha od javnog nastupa!

Ramit Singh Sethi, autor bestsellera "I Will Teach You To Be Rich", ponudio je moguće rješenje kako savladati strah od javnog nastupa i govora.

Gluma

Studentski.hr traži glumce za snimanje promo spotova

SAZNAJ KOLIKO TE KAMERE VOLE

Studentski.hr traži dobrovoljne glumice i glumce, amatere i amaterke i sve one koji se dobro osjećaju u ulozi studenta u velikom Zagrebu. Prijave su otvorene do 15. prosinca u ponoć, stoga požurite.

Najsmješnije krivotvorine - Like Nike

Bolji od originala

FOTO: Od iPhone tenisica do Binbows trgovine - smiješni krivotvoreni proizvodi!

Uspjeh tih velikih i vrlo bogatih tvrtki omogućuje i to da na njima zarade i spretni poduzetnici koji rade replike njihovih proizvoda. Tako na osnovu imena jednakih ili sličnih originalnom proizvodu mogu uvaliti niskokvalitetnu robu po razumnoj cijeni.

Doček u SC-u

Ovakav doček sigurno niste dosad doživjeli

AmsterDAMN se preselio u Studentski centar

Ovu Novu godinu dočekajte u AmsterDAMN-u, al uz puno jeftinije cijene i provjereno dobru zabavu.

Radiohead aplikacija

Maštovita, originalna i mistična aplikacija

Radiohead predstavio aplikaciju PolyFauna

Britanski rock bend predstavio je besplatnu aplikaciju koja prikazuje upečatljiv, prostrani svijet primitivnih života, zalaske sunca, planine i šume.