Činjenice o ljubljenju

Zašto se ljubimo?

Ljubljenje

Znanstvenici smatraju da ljubljenje vuče porijeklo od hranjenja ustima, odnosno poljupcem („kiss-feeding“), što je zapravo učestao način hranjenja mladunčadi ptica, ali i mnogih primata (bonobo čimpanza).

Prosječna osoba u životu provede 20.160 minuta ljubeći se. Rekord u najdužem ljubljenju bez prekida iznosi 58h 35min i 58s. Strastveni poljubac sagorijeva 2-3 kalorije u minuti te ispušta epinefrin i noradrenalin koji ubrzavaju otkucaje srca. Vrijeme koje osoba provede u strastvenom ljubljenju povezano je s nižom razinom štetnog kolesterola u krvi. Danas ljubljenje predstavlja znak privrženosti, sviđanja, ljubavi i poštovanja te izaziva dobar osjećaj i čini nam dobro. Međutim, sve je to društveno uvjetovano, to jest naučeno pa se postavlja pitanje zašto su se prvi ljudi uopće poljubili?

Znanstvenici smatraju da ljubljenje vuče porijeklo od hranjenja ustima, odnosno poljupcem („kiss-feeding“), što je zapravo učestao način hranjenja mladunčadi ptica, ali i mnogih primata (bonobo čimpanza). U ne tako davnoj prošlosti ovo je bio uobičajen način hranjenja i kod ljudske vrste. Ako razmislimo o vremenu prije industrijske proizvodnje dječje hrane (kašica), to i nije vrlo začuđujuće. Glumica Alicia Silverstone svojim je videom u kojem dijete hrani „kiss-feedingom“ izazvala burne reakcije javnosti prvenstveno je kritizirajući da se izmjenjivanjem sline prenose razne bakterije i virusi. Međutim, onda se svaki kontakt s novorođenčadi može smatrati opasnim za njegovo zdravlje „Kiss-feeding“ pokazao se dobrom metodom, posebno ako ne postoji alternativni način hranjenja jer je dobar izvor hranjivih sastojaka – ugljikohidrata, bjelančevina, željeza i cinka koje često nedostaju u majčinu mlijeku, a uz to sadrže i antitijela. Također ima ulogu i u probavnoj funkciji jer razgrađuje vitamin B12 koji djeca onda lakše apsorbiraju.

Dakle, i poljubac i „kiss feeding“ imali su (i još uvijek imaju) istu ulogu – uspostavljanje intimnosti, povjerenja i bliskosti, no dok se "kiss-feeding" smatra urođenim instinktom od kojeg potječe ljubljenje, strastveni poljubac smatra se proizvodom učenja i kulturalnog naslijeđa. Tome u prilog ide činjenica da otprilike 10% ljudske populacije ne prakticira ljubljenje. Time smo objasnili izvor strastvenog poljupca, no ne kako je i zašto ono generacijama prenošeno na potomke. Tu nam naravno uskače evolucijska teorija, ali i filematologija, znanost koja se bavi proučavanjem ljubljenja.

Ljudi se ljube jer nam to pomaže u odabiru reproduktivnog partnera. Pri ljubljenju razmjenjujemo svoje feromone, odnosno biološke informacije o kompatibilnosti s drugom osobom te osjete mirisa, okusa, temperature i pokreta. Iz evolucijske perspektive analiza ljudskog daha, mirisa te raspored zubiju govori o općem zdravlju osobe. Na primjer žene podsvjesno preferiraju muškarce čiji su geni za određene imunološke sustave različiti od njihovih vlastitih što prepoznaju po mirisu i okusu usta zato što se određena antitijela nalaze u našoj slini. Time omogućuju da njihovi potomci imaju jači imunološki sustav te povećavaju vjerojatnost preživljavanja. Stoga se pretpostavlja da su oni koji su se više ljubili donosili bolje odluke pri odabiru životnog partnera čime su stekli prednost u prirodnoj selekciji pa je nastala populacija ljudi koji se vole ljubiti – mi! 

Ipak, većina je ljudi potpuno zadovoljna s objašnjenjem da se ljubimo zato što nam to stvara ugodu. Istraživanjima je pokazano kako se kod muškaraca razina oksitocina ("hormona ljubavi") povećala nakon ljubljenja i drugih intimnih obrazaca ponašanja poput držanja za ruke. Istovremeno se i kod muškaraca i kod žena smanjila razina kortizola, hormona stresa, što dovodi do zaključka da je ljubljenje učinkovit način oslobađanja od stresa

Budući da ljubljenje ima toliko pozitivan učinak na naš organizam, zašto uopće provoditi vrijeme razmišljajući o porijeklu poljupca kad možemo poraditi na oslobađanju od stresa učinkovitom i ugodnom metodom?

Komentari na članak

Vezani članci

Emocionalna inteligencija

Savjeti za sretan i ispunjen život

Sedam aktivnosti koje emocionalno inteligentni ljudi izbjegavaju

Brojna su istraživanja pokazala da osobe s većom emocionalnom inteligencijom imaju više uspjeha u svim aspektima života. Donosimo vam popis aktivnosti i situacija koje trebate izbjegavati kako biste i vi profitirali u životu.

Voće i povrće

Nezdrava hrana

Namirnice za koje često mislimo da su zdrave, a zapravo nisu

Kako bismo vas motivirali da jedete zdravije, otkrivamo pet namirnica za koje ste mislili da su zdrave, a zapravo mogu biti prilično štetne za vaš organizam.

Pržena hrana

Razmislite o ovome dok čekate red u menzi

Slasni zalogaji koji uzrokuju loš ten

Nije lako voditi zdrav život i brinuti se o zdravlju. Treba zanemariti estetiku i početi obraćati pažnju na znakove koje vam vaša koža daje jer su odraz stanja vašeg organizma.

Liječnik

Zdravstvena zaštita studenata

Suradnja Studentskog centra Rijeka i HZJZ-a donosi aktiviranje Ambulante za studente SN Trsat

Studentski centar udružio je snage sa Zavodom za javno zdravstvo, a prvi pozitivan korak prema podizanju razine zdravstvene zaštite riječkih studenata predstavlja proces pokretanja Ambulante u sklopu Paviljona 1 u SN Trsat. Početak suradnje obilježit će se predavanjem liječnika o važnosti brige za vlastito reproduktivno i mentalno zdravlje.

RoboCup Junior Zagreb 2017

Robotičko natjecanje

Praznik robotike kakav se ne viđa često – RoboCup Junior Zagreb 2017.

Mnoštvo je posjetitelja imalo priliku vidjeti naše nadarene osnovce i srednjoškolce koji su nestrpljivo željeli pokazati koliko su napredovali u svom robotičkom radu. Neki od tih robota pravi su mali znanstveni projekti.