Činjenice o ljubljenju

Zašto se ljubimo?

Ljubljenje

Znanstvenici smatraju da ljubljenje vuče porijeklo od hranjenja ustima, odnosno poljupcem („kiss-feeding“), što je zapravo učestao način hranjenja mladunčadi ptica, ali i mnogih primata (bonobo čimpanza).

Prosječna osoba u životu provede 20.160 minuta ljubeći se. Rekord u najdužem ljubljenju bez prekida iznosi 58h 35min i 58s. Strastveni poljubac sagorijeva 2-3 kalorije u minuti te ispušta epinefrin i noradrenalin koji ubrzavaju otkucaje srca. Vrijeme koje osoba provede u strastvenom ljubljenju povezano je s nižom razinom štetnog kolesterola u krvi. Danas ljubljenje predstavlja znak privrženosti, sviđanja, ljubavi i poštovanja te izaziva dobar osjećaj i čini nam dobro Međutim, sve je to društveno uvjetovano, to jest naučeno pa se postavlja pitanje zašto su se prvi ljudi uopće poljubili?

Znanstvenici smatraju da ljubljenje vuče porijeklo od hranjenja ustima, odnosno poljupcem („kiss-feeding“), što je zapravo učestao način hranjenja mladunčadi ptica, ali i mnogih primata (bonobo čimpanza). U ne tako davnoj prošlosti ovo je bio uobičajen način hranjenja i kod ljudske vrste. Ako razmislimo o vremenu prije industrijske proizvodnje dječje hrane (kašica), to i nije vrlo začuđujuće. Glumica Alicia Silverstone svojim je videom u kojem dijete hrani „kiss-feedingom“ izazvala burne reakcije javnosti prvenstveno je kritizirajući da se izmjenjivanjem sline prenose razne bakterije i virusi. Međutim, onda se svaki kontakt s novorođenčadi može smatrati opasnim za njegovo zdravlje. „Kiss-feeding“ pokazao se dobrom metodom, posebno ako ne postoji alternativni način hranjenja jer je dobar izvor hranjivih sastojaka – ugljikohidrata, bjelančevina, željeza i cinka koje često nedostaju u majčinu mlijeku, a uz to sadrže i antitijela. Također ima ulogu i u probavnoj funkciji jer razgrađuje vitamin B12 koji djeca onda lakše apsorbiraju.

Dakle, i poljubac i „kiss feeding“ imali su (i još uvijek imaju) istu ulogu – uspostavljanje intimnosti, povjerenja i bliskosti, no dok se "kiss-feeding" smatra urođenim instinktom od kojeg potječe ljubljenje, strastveni poljubac smatra se proizvodom učenja i kulturalnog naslijeđa. Tome u prilog ide činjenica da otprilike 10% ljudske populacije ne prakticira ljubljenje. Time smo objasnili izvor strastvenog poljupca, no ne kako je i zašto ono generacijama prenošeno na potomke. Tu nam naravno uskače evolucijska teorija, ali i filematologija, znanost koja se bavi proučavanjem ljubljenja.

Ljudi se ljube jer nam to pomaže u odabiru reproduktivnog partnera. Pri ljubljenju razmjenjujemo svoje feromone, odnosno biološke informacije o kompatibilnosti s drugom osobom te osjete mirisa, okusa, temperature i pokreta. Iz evolucijske perspektive analiza ljudskog daha, mirisa te raspored zubiju govori o općem zdravlju osobe. Na primjer žene podsvjesno preferiraju muškarce čiji su geni za određene imunološke sustave različiti od njihovih vlastitih što prepoznaju po mirisu i okusu usta zato što se određena antitijela nalaze u našoj slini. Time omogućuju da njihovi potomci imaju jači imunološki sustav te povećavaju vjerojatnost preživljavanja. Stoga se pretpostavlja da su oni koji su se više ljubili donosili bolje odluke pri odabiru životnog partnera čime su stekli prednost u prirodnoj selekciji pa je nastala populacija ljudi koji se vole ljubiti – mi! 

Ipak, većina je ljudi potpuno zadovoljna s objašnjenjem da se ljubimo zato što nam to stvara ugodu. Istraživanjima je pokazano kako se kod muškaraca razina oksitocina ("hormona ljubavi") povećala nakon ljubljenja i drugih intimnih obrazaca ponašanja poput držanja za ruke. Istovremeno se i kod muškaraca i kod žena smanjila razina kortizola, hormona stresa, što dovodi do zaključka da je ljubljenje učinkovit način oslobađanja od stresa

Budući da ljubljenje ima toliko pozitivan učinak na naš organizam, zašto uopće provoditi vrijeme razmišljajući o porijeklu poljupca kad možemo poraditi na oslobađanju od stresa učinkovitom i ugodnom metodom?

Komentari na članak

Vezani članci

Vještice

NOĆ VJEŠTICA

Oprostite, Vaši zubi su na mom vratu

Povijesno, Noć vještica traje već jako dugo. Prije 2 000 godina, Kelti su živjeli na područjima današnjeg Ujedinjenog Kraljevstva, Irske i Francuske. Novu godinu su slavili 1. studenog, ali su vjerovali da se posljednjeg dana, 31. listopada, svjetovi mrtvih i živih isprepletu te da duše mrtvih hodaju zemljom.

Vipnet i Viber

Vipster stickeri koje moraš imati

Priključi se Viber grupi s više od 75 tisuća pratitelja!

Širi i ti Super vibre uz do 4000MB i 16 simpatičnih Vipster stickera!

Doček u SC-u

Ovakav doček sigurno niste dosad doživjeli

AmsterDAMN se preselio u Studentski centar

Ovu Novu godinu dočekajte u AmsterDAMN-u, al uz puno jeftinije cijene i provjereno dobru zabavu.

Mislim dakle postojim

Sigurno će barem jedna biti „vaša”

Izreke u kojima se može pronaći svaki student

Pročitajte 10 inspirativnih izreka u kojima se može pronaći svaki student!

mikrofon

Vježbom postanite odličan govornik

Ususret novom semestru: Riješite se straha od javnog nastupa!

Ramit Singh Sethi, autor bestsellera "I Will Teach You To Be Rich", ponudio je moguće rješenje kako savladati strah od javnog nastupa i govora.