Činjenice o ljubljenju

Zašto se ljubimo?

Ljubljenje

Znanstvenici smatraju da ljubljenje vuče porijeklo od hranjenja ustima, odnosno poljupcem („kiss-feeding“), što je zapravo učestao način hranjenja mladunčadi ptica, ali i mnogih primata (bonobo čimpanza).

Prosječna osoba u životu provede 20.160 minuta ljubeći se. Rekord u najdužem ljubljenju bez prekida iznosi 58h 35min i 58s. Strastveni poljubac sagorijeva 2-3 kalorije u minuti te ispušta epinefrin i noradrenalin koji ubrzavaju otkucaje srca. Vrijeme koje osoba provede u strastvenom ljubljenju povezano je s nižom razinom štetnog kolesterola u krvi. Danas ljubljenje predstavlja znak privrženosti, sviđanja, ljubavi i poštovanja te izaziva dobar osjećaj i čini nam dobro. Međutim, sve je to društveno uvjetovano, to jest naučeno pa se postavlja pitanje zašto su se prvi ljudi uopće poljubili?

Znanstvenici smatraju da ljubljenje vuče porijeklo od hranjenja ustima, odnosno poljupcem („kiss-feeding“), što je zapravo učestao način hranjenja mladunčadi ptica, ali i mnogih primata (bonobo čimpanza). U ne tako davnoj prošlosti ovo je bio uobičajen način hranjenja i kod ljudske vrste. Ako razmislimo o vremenu prije industrijske proizvodnje dječje hrane (kašica), to i nije vrlo začuđujuće. Glumica Alicia Silverstone svojim je videom u kojem dijete hrani „kiss-feedingom“ izazvala burne reakcije javnosti prvenstveno je kritizirajući da se izmjenjivanjem sline prenose razne bakterije i virusi. Međutim, onda se svaki kontakt s novorođenčadi može smatrati opasnim za njegovo zdravlje. „Kiss-feeding“ pokazao se dobrom metodom, posebno ako ne postoji alternativni način hranjenja jer je dobar izvor hranjivih sastojaka – ugljikohidrata, bjelančevina, željeza i cinka koje često nedostaju u majčinu mlijeku, a uz to sadrže i antitijela. Također ima ulogu i u probavnoj funkciji jer razgrađuje vitamin B12 koji djeca onda lakše apsorbiraju.

Dakle, i poljubac i „kiss feeding“ imali su (i još uvijek imaju) istu ulogu – uspostavljanje intimnosti, povjerenja i bliskosti, no dok se "kiss-feeding" smatra urođenim instinktom od kojeg potječe ljubljenje, strastveni poljubac smatra se proizvodom učenja i kulturalnog naslijeđa. Tome u prilog ide činjenica da otprilike 10% ljudske populacije ne prakticira ljubljenje. Time smo objasnili izvor strastvenog poljupca, no ne kako je i zašto ono generacijama prenošeno na potomke. Tu nam naravno uskače evolucijska teorija, ali i filematologija, znanost koja se bavi proučavanjem ljubljenja.

Ljudi se ljube jer nam to pomaže u odabiru reproduktivnog partnera. Pri ljubljenju razmjenjujemo svoje feromone, odnosno biološke informacije o kompatibilnosti s drugom osobom te osjete mirisa, okusa, temperature i pokreta. Iz evolucijske perspektive analiza ljudskog daha, mirisa te raspored zubiju govori o općem zdravlju osobe. Na primjer žene podsvjesno preferiraju muškarce čiji su geni za određene imunološke sustave različiti od njihovih vlastitih što prepoznaju po mirisu i okusu usta zato što se određena antitijela nalaze u našoj slini. Time omogućuju da njihovi potomci imaju jači imunološki sustav te povećavaju vjerojatnost preživljavanja. Stoga se pretpostavlja da su oni koji su se više ljubili donosili bolje odluke pri odabiru životnog partnera čime su stekli prednost u prirodnoj selekciji pa je nastala populacija ljudi koji se vole ljubiti – mi! 

Ipak, većina je ljudi potpuno zadovoljna s objašnjenjem da se ljubimo zato što nam to stvara ugodu. Istraživanjima je pokazano kako se kod muškaraca razina oksitocina ("hormona ljubavi") povećala nakon ljubljenja i drugih intimnih obrazaca ponašanja poput držanja za ruke. Istovremeno se i kod muškaraca i kod žena smanjila razina kortizola, hormona stresa, što dovodi do zaključka da je ljubljenje učinkovit način oslobađanja od stresa

Budući da ljubljenje ima toliko pozitivan učinak na naš organizam, zašto uopće provoditi vrijeme razmišljajući o porijeklu poljupca kad možemo poraditi na oslobađanju od stresa učinkovitom i ugodnom metodom?

Komentari na članak

Vezani članci

NZS 2016

Noć zagorskih studenata vol.17

Najveći zagorski blagdan ponovno se slavi u Zagrebu!

Kao i svaki put do sada, Udruga zagorskih studenata pripremila je vrhunsku zabavu kakvu zaslužuje svaki zagorski student i to 01.03.2016. u clubu Roko.

TASER

Usporena snimka Taser pištolja

VIDEO: Kako zapravo funkcionira Taser?

Jeste li se ikada zapitali kako Taser pištolj zapravo funkcionira? Pogledajte ovu usporenu snimku!

Humanitarna aukcija muškaraca

Kako se zabaviti čineći dobro djelo?

Humanitarna aukcija muškaraca

Klub mladih Split, nadahnut prošlogodišnjom akcijom u metropoli, organizira humanitarnu aukciju muškaraca 16. prosinca u Caffe baru Academia. Sav iznos koji djevojke uplate za „kupnju" poklanja se socijalnoj samoposluzi Solidarnost Split. Pozvani su svi koji žele pomoći drugima i pritom se dobro zabaviti.

South Park

Za sve ljubitelje

Izašla je videoigrica South Park: The Stick of Truth

Nakon 17 uspješno ekraniziranih sezona South Parka, izašla je i videoigrica pod nazivom South Park: The Stick of Truth. Videoigrica je prepuna šala na račun prdenja, izmeta, psovki i nasilja, ali je i parodija na neke druge videoigrice.

Mislim dakle postojim

Sigurno će barem jedna biti „vaša”

Izreke u kojima se može pronaći svaki student

Pročitajte 10 inspirativnih izreka u kojima se može pronaći svaki student!