Činjenice o ljubljenju

Zašto se ljubimo?

Ljubljenje

Znanstvenici smatraju da ljubljenje vuče porijeklo od hranjenja ustima, odnosno poljupcem („kiss-feeding“), što je zapravo učestao način hranjenja mladunčadi ptica, ali i mnogih primata (bonobo čimpanza).

Prosječna osoba u životu provede 20.160 minuta ljubeći se. Rekord u najdužem ljubljenju bez prekida iznosi 58h 35min i 58s. Strastveni poljubac sagorijeva 2-3 kalorije u minuti te ispušta epinefrin i noradrenalin koji ubrzavaju otkucaje srca. Vrijeme koje osoba provede u strastvenom ljubljenju povezano je s nižom razinom štetnog kolesterola u krvi. Danas ljubljenje predstavlja znak privrženosti, sviđanja, ljubavi i poštovanja te izaziva dobar osjećaj i čini nam dobro Međutim, sve je to društveno uvjetovano, to jest naučeno pa se postavlja pitanje zašto su se prvi ljudi uopće poljubili?

Znanstvenici smatraju da ljubljenje vuče porijeklo od hranjenja ustima, odnosno poljupcem („kiss-feeding“), što je zapravo učestao način hranjenja mladunčadi ptica, ali i mnogih primata (bonobo čimpanza). U ne tako davnoj prošlosti ovo je bio uobičajen način hranjenja i kod ljudske vrste. Ako razmislimo o vremenu prije industrijske proizvodnje dječje hrane (kašica), to i nije vrlo začuđujuće. Glumica Alicia Silverstone svojim je videom u kojem dijete hrani „kiss-feedingom“ izazvala burne reakcije javnosti prvenstveno je kritizirajući da se izmjenjivanjem sline prenose razne bakterije i virusi. Međutim, onda se svaki kontakt s novorođenčadi može smatrati opasnim za njegovo zdravlje. „Kiss-feeding“ pokazao se dobrom metodom, posebno ako ne postoji alternativni način hranjenja jer je dobar izvor hranjivih sastojaka – ugljikohidrata, bjelančevina, željeza i cinka koje često nedostaju u majčinu mlijeku, a uz to sadrže i antitijela. Također ima ulogu i u probavnoj funkciji jer razgrađuje vitamin B12 koji djeca onda lakše apsorbiraju.

Dakle, i poljubac i „kiss feeding“ imali su (i još uvijek imaju) istu ulogu – uspostavljanje intimnosti, povjerenja i bliskosti, no dok se "kiss-feeding" smatra urođenim instinktom od kojeg potječe ljubljenje, strastveni poljubac smatra se proizvodom učenja i kulturalnog naslijeđa. Tome u prilog ide činjenica da otprilike 10% ljudske populacije ne prakticira ljubljenje. Time smo objasnili izvor strastvenog poljupca, no ne kako je i zašto ono generacijama prenošeno na potomke. Tu nam naravno uskače evolucijska teorija, ali i filematologija, znanost koja se bavi proučavanjem ljubljenja.

Ljudi se ljube jer nam to pomaže u odabiru reproduktivnog partnera. Pri ljubljenju razmjenjujemo svoje feromone, odnosno biološke informacije o kompatibilnosti s drugom osobom te osjete mirisa, okusa, temperature i pokreta. Iz evolucijske perspektive analiza ljudskog daha, mirisa te raspored zubiju govori o općem zdravlju osobe. Na primjer žene podsvjesno preferiraju muškarce čiji su geni za određene imunološke sustave različiti od njihovih vlastitih što prepoznaju po mirisu i okusu usta zato što se određena antitijela nalaze u našoj slini. Time omogućuju da njihovi potomci imaju jači imunološki sustav te povećavaju vjerojatnost preživljavanja. Stoga se pretpostavlja da su oni koji su se više ljubili donosili bolje odluke pri odabiru životnog partnera čime su stekli prednost u prirodnoj selekciji pa je nastala populacija ljudi koji se vole ljubiti – mi! 

Ipak, većina je ljudi potpuno zadovoljna s objašnjenjem da se ljubimo zato što nam to stvara ugodu. Istraživanjima je pokazano kako se kod muškaraca razina oksitocina ("hormona ljubavi") povećala nakon ljubljenja i drugih intimnih obrazaca ponašanja poput držanja za ruke. Istovremeno se i kod muškaraca i kod žena smanjila razina kortizola, hormona stresa, što dovodi do zaključka da je ljubljenje učinkovit način oslobađanja od stresa

Budući da ljubljenje ima toliko pozitivan učinak na naš organizam, zašto uopće provoditi vrijeme razmišljajući o porijeklu poljupca kad možemo poraditi na oslobađanju od stresa učinkovitom i ugodnom metodom?

Komentari na članak

Vezani članci

Swarm-Foursquare

Brža i lakša pretraga prijatelja i lokacija

Dioba Foursquarea

Swarm je namijenjena ljudima koji žele najbrži i najlakši način za povezivanje sa svojim prijateljima, a Foursquare je za istraživače koji žele znati informacije o najboljim mjestima i žele podijeliti ono što su pronašli sa svojim prijateljima.

Park Orsula Dubrovnik

Međunarodni serijal događaja elektroničke glazbe

"Lost in a moment" u Dubrovniku

Ne propustite "Lost in a Moment" koji se ove godine održava u Drubrovniku. Osnovna ideja događaja posebno su birane jedinstvene lokacije na otvorenom i dnevni termin održavanja, a nakon velikih svjetskih metropola red je došao i na domaću publiku.

Mobiteli

HTC Desire X, Sony Xperia P ili Huawai Ascend G300

Smartphone za božićni poklon

Praktičan, kvalitetan i povoljan poklon ispod bora.

Kokteli

Brzo i jednostavno osvježenje

10 recepata za vaše omiljene koktele

Ako koktel majstore gledate jedino u spotovima novih ljetnih hitova, a morske radosti vidite samo na fotkama svojih Facebook frendova, dašak ljetnog ugođaja lako možete ostvariti pripremom finih koktela.

Zbunjen

Manje stresa na prvoj godini

Što sve brucoši trebaju znati prije odlaska na fakultet?

Svima je bilo teško probiti led, ostaviti doma svoju ekipu i krenuti na fakultet gdje je sve potpuno novo i tek se treba privikavati i stvarati - od novih prijatelja do nove okoline i načina života.