„Yeah, science b***h!“

Zašto „plavi Mjesec“ nije plav?

Plavi Mjesec

Nemojte se razočarati kada večeras na nebu uočite običan puni Mjesec.

Večeras morate proviriti kroz prozore svojeg doma ili kafića, a razlog tome je plavi Mjesec. Radi se o astronomskom fenomenu da se unutar jednog mjeseca, pojavljuju dva puna Mjeseca. Tako je, tijekom srpnja, puni Mjesec već bio u četvrtak 2., a večeras će se ponovno pojaviti.

Ovaj se fenomen zadnji put pojavio 31. kolovoza 2012. godine, dok se idući očekuje tek tijekom 2018., odnosno pojavljuju se svake 2,7 godine

No, događalo se i da se plavi Mjesec pojavljuje dva puta godišnje, a zadnji je takav fenomen zabilježen 1999. godine, kada se plavi Mjesec pojavio u siječnju i ožujku. Taj se fenomen ponavlja svakih 19 godina, odnosno idući očekujemo također tijekom 2018. Tako bi se tada plavi Mjesec trebao pojaviti 2. i 31. siječnja, te 2. i 31. ožujka.

Iako zapravo ne mijenja boju, već 1883. zabilježeno je da su ljudi viđali plavi Mjesec. Uzrokom toj pojavi smatra se erupcija indonezijskog vulkana Krakatoa, dok je plavom Mjesecu 1980. uzrok erupcija vulkana Svete Helene. Drugim riječima, smatra se da plavu boju mjesecu daje pepeo koji vulkani izbacuju u atmosferu.

Tek 1940-ih, The Maine Farmer's Almanac definirao je ovaj astronomski fenomen vrlo komplicirano, dok je A Sky & Telescope časopis objavio 1946. članak „Once in a Blue Moon“, u kojem je dana interpretacija kompliciranog članka iz Almanaca. Autor, James Hugh Pruett, navodno je krivo intepretirao značenje plavog Mjeseca, no ta je definicija, zbog svoje jednostavnosti, postala definicija plavog Mjeseca kakvu danas znamo.

– Sedam puta u 19 godina bila su – i još uvijek jesu – 13 punih Mjeseca u godini. To daje 11 mjeseci s jednim punim Mjesecom i jedan mjesec s dva. Ja sam shvatio da se ovaj drugi u mjesecu, naziva Plavim Mjesecom.

No, u Almanacu se radilo o trećem, tzv. plavom Mjesecu u jednoj sezoni, koja ima četiri puna Mjeseca, dok je normalno bilo tri. No, to je samo dio njihove definicije koja je uključivala sve pune Mjesece tijekom jedne godine, koje su imenovali, a također su se koristili drugim kalendarom.

No, ako vam je poznat izraz u engleskom jeziku Once in a Blue Moon, znajte da nema veze s ovim astronomskim fenomenom, već je korišten kako bi se pokazala apsurdnost nečega ili nešto rijetko što se događa. 

 

Komentari na članak

Vezani članci

Za žene u znanosti 2016

Natječaj za stipendije

Stipendije od 5 tisuća eura namijenjene su hrvatskim znanstvenicama

Program "Za žene u znanosti" mnogo je više od tek financijske stipendije. Naime, on predstavlja svojevrsnu afirmaciju hrvatske znanosti i hrvatskih znanstvenica, mijenjajući tako predodžbu o ulozi i doprinosu žena u znanosti te u društvu u cijelosti.

Predavanje "Rat sjena"

Studentska udruga STEP

Dođite na predavanje i raspravu o sukobu znanosti i vjere

Ideja sukoba znanosti i vjere koja je u srži današnje zapadne civilizacije opet je izašla na svjetlo dana, kao i svaki put kad se dogodi susret ovih dviju disciplina u javnosti.

Bermudski trokut montaža

Znanost iza fascinantne pojave

Otkriven moguć uzrok misterioznih nestanaka u Bermudskom trokutu

Znanstvenici tvrde da konačno imaju odgovor za pojavu Bermudskog trokuta, jednog od najvećih misterija ikad. Pomoću satelita s najnovijim radarom snimljeni su oblaci u sasvim novom obliku. Ti oblaci mogu stvoriti nevrijeme koje bi objasnilo misterij.

AMAC-UK 2015

AMAC-UK 2015.

Natječaj za dodjelu akademske nagrade AMAC-UK 2015.

Natječaj za nagradu u vrijednosti od 1000 funti za projekte iz područja znanosti ili kulture povezane sa znanstvenom ustanovom u Velikoj Britaniji

Znanstveni kvart 2017.

Edukativno-zabavni sadržaj na Interliberu

Je li biti znanstvenik fora ili noćna mora, doznajte na Znanstvenom kvartu

Troje renomiranih hrvatskih znanstvenika, dr. sc. Saša Ceci, doc. dr. sc. Vladimir Stilinović te doc. dr. sc. Nikola Poljak, otkrit će svoj odgovor na pitanje: „Znanstvenik: fora ili noćna mora?“ tijekom šestodnevnog programa Znanstvenog kvarta koji se odvija na Interliberu.