Pametno trošenje

Vodič za kupovinu digitalnog fotoaparata

Fotoaparati

Razmišljate o kupovini fotoaparata? Pročitajte naš vodič i budite sigurni da ćete dobiti najviše za uloženi novac!

Amatersko bavljenje fotografijom zavidan broj studenata navodi kao jedan od hobija, ponajviše zato što im je ta grana umjetnosti bliska i zanimljiva zbog relativno kratkog upoznavanja s osnovnim pojmovima i tehnikama. Uz to, svaki moderniji mobitel opremljen je i više nego solidnim, a u skupljim slučajevima i iznimno kvalitetnim fotoaparatom s brojnim mogućnostima. Također, epitet vrsnog fotografa često osigurava povlašten status u studentskim krugovima jer svatko voli dobre fotografije. Međutim, oni koji ozbiljnije zagrizu u svijet digitalne fotografije, prije ili kasnije će poželjeti investirati u zasebni digitalni fotoaparat koji nudi proširen spektar mogućnosti i veću kreativnu slobodu od onih ugrađenih u mobilne aparate. donosimo klasifikaciju digitalnih fotoaparata prema mogućnostima i ciljanoj skupini korisnika, kao i pregled ključnih karakteristika i savjete čemu težiti, a što izbjeći!

Kompaktni fotoaparati su početna klasa u svijetu digitalne fotografije: maleni, praktični i iznimno prenosivi s fiksnim objektivom. Rukovanje je pojednostavljeno pa će u većini slučajeva za snimanje fotografije biti potrebno naciljati željeni objekt i pritisnuti okidač, dok će ostale postavke (mjerenje svjetline, fokus, balans bijele boje, ekspozicija) namjestiti ugrađena automatika. Namijenjeni su najosnovnijem bilježenju životnih trenutaka uz uglavnom prosječnu kvalitetu slike, koja je odraz kvalitete ugrađenog optičkog sustava te razlučivosti senzora. Ipak, zbog povoljne cijene i jednostavnosti, upravo ova klasa privlači najviše kupaca, uglavnom početnike u svijetu fotografije, obiteljske fotografe te turiste. Uz prenosivost i cijenu, glavna prednost im je dobra kvaliteta snimanja makro fotografija (iznimno blizu objektivu, čime nefokusirani dio postaje zamućen), dok su mane brojne: fiksni objektiv, dugačak interval između pritiska okidača i samog okidanja, slaba mogućnost obrade fotografije (slike su automatski kompresirane u format JPEG koji pruža slabiju konačnu kvalitetu) i slično. Skuplji modeli, međutim, osim mogućnosti ručnog podešavanja postavki fotografiranja, podržavaju i neke karakteristike (panoramsko snimanje, HDR snimanje, HD video) koje će cijeniti i zahtjevnija publika.
Kao podvrste mogu se definirati ultrakompakti - lagani, mali i brzi fotoaparati s osnovnim funkcijama, koji su primarno namijenjeni turističkoj fotografiji te ultrazum kompakti s mogućnošću optičkog zumiranja dvadesetak puta što im omogućava širu primjenu i više mogućnosti.

Kategorija prosumer (skraćenica od professional consumer) sadrži aparate namijenjene nešto zahtjevnijim amaterima. Omogućavaju ručne postavke slike i naprednije mogućnosti kako optike, tako i elektronike, no ograničeni su fiksnim objektivom. Velikim padom cijena početnih modela aparata s izmjenjivom optikom ova kategorija je na tržištu praktički marginalizirana te gubi utrku s novijim modelima.

Tako dolazimo do klase aparata koju preferiraju i profesionalci i entuzijastični zaljubljenici u fotografiju, nazvanu DSLR (Digital Single Lens Reflex), koja laički označava aparate kojima je moguće izmjenjivati objektive. Ta činjenica osigurava praktički neograničene mogućnosti jer svaki objektiv posjeduje unikatne sposobnosti pri fotografiranju, a omogućavaju i kvalitetnu naknadnu obradu slike jer snimaju u RAW format, kod kojeg praktički nema kompresije, a samim time ni gubitaka na kvaliteti.  Naravno, ta činjenica povlači i osjetno povećanje cijene aparata i dodatne opreme. Danas se uglavnom prodaju u kit varijantama (uz tijelo aparata dobije se i objektiv najčešće prosječne kvalitete, što uvjetuje nižu konačnu cijenu). Bitno je napomenuti da o kvaliteti objektiva ovisi i konačna kvaliteta fotografije pa ne čudi da su objektivi često višestruko skuplji od tijela fotoaparata. Također, kupovinom SLR fotoaparata pripremite se na dugotrajnije učenje u baratanju postavkama, no kad pogledate prve, praktički profesionalne slike koje ste samo okinuli, trud će se itekako isplatiti!

A sada demistifikacija bitnih karakteristika aparata i napuhanih marketinških trikova

Razlučivost slike, odnosno broj megapiksela slike je najmanje bitna karakteristika fotoaparata, osim ako ne namjeravate printati slike na plakate i lijepiti ih na fasade nebodera. Razlučivost od pet megapiksela omogućava besprijekoran ispis na papir veličine A4. U većini slučajeva, manji broj megapiksela diktira veću kvalitetu same fotografije. Uzmimo za primjer dva fotoaparata jednake kvadratne površine senzora: jedan ima razlučivost 5, a drugi 20 megapiksela. Velika gustoća piksela na maloj površini u konačnici rezultira digitalnim šumom (slike su zrnate i zamućene), lošim prikazom boja te neželjenim artefaktima. Veći senzor znači i veću cijenu, a zahtjeva adekvatno kvalitetan optički sustav da bi njegov puni potencijal bio iskorišten. Stoga bježite od fotoaparata visoke razlučivosti i niske cijene.

Kako je već naglašeno, optički je sustav ključan dio fotoaparata i određuje konačnu kvalitetu slike. Optika određuje oštrinu slike, kvalitetu boja, izobličenja, zamućenje slike te količinu svjetlosti koja pada na senzor (u fotografiji se označava terminom otvor blende; veći otvor blende označava više svjetlosti u danom vremenskom intervalu). Pogrešno je voditi se za činjenicom da kvalitetu objektiva određuje veličina optičkog zuma, što se često ističe na reklamnim panoima; ključna karakteristika je žarišna duljina koja se mjeri u milimetrima. Kao referentna vrijednost uzima se 35 mm, na temelju čega se objektivi nominalno dijele u tri kategorije: normalni (50 mm, najmanja izobličenja, kut vidnog polja najsličniji ljudskom oku), širokokutni (ispod 35 mm, za fotografiranje širokih kadrova) i teleobjektivi (iznad 70 mm, za snimanje udaljenih objekata, veliki i teški). Ako su u oglasu prikazane i vrijednosti digitalnoga zuma, na njih zaboravite; to je elektronska interpolacija slike koja označava rezanje (croppanje) slike i rezultira reduciranom krajnjom kvalitetom fotografije.

Korisna opcija je i stabilizacija slike, pogotovo pri snimanju objekata u pokretu ili pri slabijim svjetlosnim uvjetima, a ona pripomaže zadržavanju oštrine slike. Jeftini aparati rješavaju je softverski, podizanjem svjetlosne osjetljivosti (ISO). Time se skraćuje vrijeme okidanja, no u kombinaciji s malim senzorom i lošijom optikom proizvodi nekvalitetne slike. Bitna stavka je i balans bijele boje koji ovisi o vrsti osvjetljenja prostora (sunčeva svjetlost, voštanica, neonska rasvjeta, halogena žarulja...). Automatske postavke dovoljne su za sunčevu svjetlost, no za bilo kakve druge manipulacije, neophodno je ručno postavljanje balansa. Također, pri kupnji obratite pažnju da aparat posjeduje AF assist lampicu koja u mraku emitira narančasti snop svjetlosti, koji pomaže fokusiranju i izoštravanju slike. Što se snimanja videa tiče, provjerite podržava li aparat brzinu sličica (framerate) od najmanje 30 u sekundi, što je najmanji broj pri kojem video izgleda fluidno. Također, pobrinite se i da ima mogućnost snimanja HD videa (računajte na to da će vam trebati brza i velika memorijska kartica). Za ekran i bateriju vrijedi pravilo „više je bolje” - barem 2,5 inča ekrana, dok će izbor napajanja (litij-ionske ćelije ili punjive AA baterije) ovisiti o osobnim preferencama. Isto tako, potražite aparat koji posjeduje optičko i digitalno tražilo!

Da rezimiramo: ako kupujete aparat za „kućnu primjenu”, koji će na jednostavan način moći dokumentirati sve događaje bez velikih zahtjeva za kvalitetu slike, ciljajte na kompakte sa širokokutnim objektivima uz razlučivost do 12 megapiksela (sve iznad će degradirati fotografije), a možete ih pronaći već od 700 kuna. Ako ste zahtjevniji amater, no ne želite sa sobom vući torbu punu objektiva, bazirajte se na skupljim kompaktima ili ultrazum aparatima koje ćete pronaći od 1500 kuna. Svi oni željni ozbiljnijeg fotografiranja trebaju razmotriti DSLR klasu, gdje se početni kitovi kreću od 3000 kuna. Naravno, prije bilo kakve kupnje, konzultirajte prostranstva interneta i specijalizirane forume.

Komentari na članak

Vezani članci

Putovanje

Buđenje mozga

Prijeđite iz pasivnog stanja u aktivno u nekoliko jednostavnih koraka

Svi volimo lijene dane, no kada u lijenosti počnemo pretjerivati, pretvorimo se u mačke koje cijeli dan leže na suncu i ne rade ništa, a onda se čudimo zakržljalosti. Stoga otkrivamo jednostavne načine kako voditi zdrav i aktivan život, kojim ćete biti zadovoljni.

Djevojka u vlaku

Kreativni savjeti

Učinite zabavnom vožnju gradskim prijevozom

Uz malo planiranja i kreativnosti, zaustavite vječnu dosadu u autobusima ili tramvajima.

buđenje rano ujutro

Promjena jutarnje rutine

Savjeti za brzo razbuđivanje nakon nekoliko sati sna

Iako vam kava postaje najbolji prijatelj čim otvorite oči, postoje i drugi načini kako da energiju podignete na zavidnu razinu.

Facebook logo

Korisni savjeti

Rizici korištenja Facebooka

Svakodnevno dijelimo mnoštvo informacija, slika, video materijala. Dijelimo li ih samo s pravim prijateljima ili do njih može doći bilo tko?

Ljepota lica

Zablude o njezi lica i tijela

Sedam "beauty" mitova koje trebate zaboraviti

Nemojte vjerovati svemu što čujete, posebno kada je u pitanju vaše tijelo. Iako su neki "beauty" savjeti koje ste pročitali na internetu, čuli od bake ili prijateljice postali ustaljeno pravilo, ne znači da su dobri za vaše zdravlje i ljepotu.