Faktori jednako štetni kao i pušenje cigareta

Usamljenost skraćuje životni vijek jednako kao i pušenje petnaest cigareta na dan

https://cdn.pixabay.com/photo/2016/09/03/17/25/cigarette-1642232__340.jpg

U današnjem ubrzanom načinu života postoje brojni rizični faktori za zdravlje kojih nismo ni svjesni da bismo ih trebali izbjegavati. Stoga vam u nastavku donosimo pet rizičnih faktora koji su jednako štetni za zdravlje kao i pušenje cigareta.

Pušenje cigareta vrlo je štetna navika raširena diljem svijeta. Kad je tek došao na tržište, nisu bile poznate štetne posljedice duhana i čak su liječnici savjetovali pušenje cigareta. Uočavanje štetnih posljedica nažalost nije dovelo do prestanka konzumacije duhana te mladi i stari i dalje puše cigarete. Unatoč tome, u SAD-u sve manje ljudi puši i broj pušača pao je s 42% na 15% populacije u posljednjih pedeset godina.

Iako su to dobre vijesti, postoje brojni rizični faktori koji preuzimaju ulogu duhana. Mnogi od njih posljedica su sjedilačkog i izoliranog načina života za koje ljudi nisu ni svjesni da mogu biti štetni. U nastavku vam donosimo pet rizičnih faktora koji su skoro jednako štetni kao duhan i za koje znanstvenici upozoravaju da bi ih trebalo izbjegavati.

Prvi je rizični faktor usamljenost. Sve veći utjecaj društvenih mreža i sve manje izravnog ljudskog kontakta danas se klasificira kao svjetska epidemija. Ne samo to, kronična usamljenost može biti i fatalna. Naime, istraživanje Sveučilišta Brigham Young pokazalo je da usamljenost skraćuje životni vijek jednako kao i pušenje petnaest cigareta na dan.

FOTO: Pixabay, Usamljenost skraćuje životni vijek

Sljedeći je rizični faktor sjedenje. Prije tri godine provedeno je istraživanje na četiri milijuna ljudi koji su bili ispitani koliko često gledaju televiziju, koliko dugo rade te na koji način putuju na posao. Znanstvenici su došli do zaključka da svako dvosatno sjedenje povećava rizik od raka debelog crijeva, endometrija i pluća, i to bez obzira na to jesu li ispitanici vježbali tijekom dana.

Gubitak sna također se klasificira kao rizični faktor. Naime, manjak sna smatra se javnozdravstvenim problemom jer pedeset do sedamdeset milijuna ljudi samo u SAD-u ima neki oblik poremećaja spavanja. Manjak sna povećava rizik od moždanog i srčanog udara te kardiovaskularnih bolesti na sličnim razinama kao i duhan.

Odlazak u solarij može se činiti kao bezazleno sunčanje u zatvorenom, ali je u stvarnosti vrlo opasno. Istraživanje je pokazalo da tamnjenje u solariju izaziva više slučajeva raka kože nego što pušenje duhana izaziva rak pluća. Stoga se i ovaj rizični faktor smatra velikim javnozdravstvenim problemom.

Zadnji rizični faktor za ljudsko zdravlje jest loša prehrana. Prehrana bogata šećerima, prerađena hrana i hrana puna zasićenih masti može dovesti do razvoja brojnih bolesti na sličnoj ili čak većoj razini od pušenja cigareta. Istraživanje provedeno 2016. godine pokazalo je da je rizik smrtnosti uzrokovan lošom prehranom veći od rizika smrtnosti nastalog zbog konzumacije alkohola, droga, nezaštićenog spolnog odnosa i duhana zajedno.

Komentari na članak

Vezani članci

Sunce

Sunce i opekline

Najčešće pogreške pri zaštiti od sunca

I dok još lovimo zrake sunce na plaži i pripremamo se za nove obveze koje dolaze s jesenskim danima, nije naodmet podsjetiti se koje greške u vezi sa sunčanjem neprestano radimo.

meditacija

Meditacija

Lijek za dušu i tijelo

Često se osjećate nezadovoljno, umorno i depresivno - vrijeme je da isprobate lijek koji će smanjiti i/ili riješiti sve vaše patnje.

Prijave

Odvojite tri minute za ispunjavanje ankete

Doprinesite uvođenju promjena u pravilnik o prehrani

Cilj ankete je steći uvid u prehrambene navike studenata na pojedinim sveučilištima, ali i pružiti vam priliku da izrazite svoje mišljenje i stavove o količini hrane jednog menija

Religija

Istraživanje instituta PEW o religijskim trendovima

Dominantne svjetske religije 2050. godine bit će...

Istraživanje Pew instituta pokazuje zaimljive trendove vezane uz dinamiku populacije dominantnih svjetskih religija.

karta svijeta

Svijet lingvistike

Francuski nije najteži jezik na svijetu, hrvatski je kompliciraniji!

Za savladavanje zahtjevnih svjetskih jezika potrebno je utrošiti u prosjeku 88 tjedana.