Koliko vi jezika govorite?

Svaka dva tjedna izumre jedan jezik

Language Scramble

Na svijetu trenutno postoji oko 7776 jezika. No, ima li nade za one koji su blizu izumiranja?

Prema podacima iz 2012. godine, na svijetu postoji otprilike 7776 jezika, a vjeruje se kako je ugroženo oko 2500 jezika. Ovome trendu uvelike doprinose popularnost i korištenje interneta. Naime, manje od 5% jezika prisutno je na internetu, što znači da čak 95% jezika nema digitalni oblik i postoji vrlo mala vjerojatnost da će se prilagoditi digitalnom dobu.

Jedanaest najrasprostranjenijih jezika svijeta su: kineski, engleski, hindi/urdu, španjolski, arapski, portugalski, ruski, bengalski (bengali), japanski, njemački i francuski. Ovim jezicima govori otprilike pola svjetske populacije.

U Papua Novoj Gvineji i Indoneziji govori se četvrtina svjetskih jezika: više od 850 u Papua Novoj Gvineji te oko 670 u Indoneziji. Što se kontinenata tiče, Sjeverna, Srednja i Južna Amerika obuhvaćaju 15% (oko 1000); Afrika oko 30%; Azija nešto više od 30%, a Oceanija malo manje od 20% svjetskih jezika. Europa je najmanje raznovrsna te se u njoj govori tek 3% svjetskih jezika.

Većina je jezika međusobno povezana. Ipak, neki se jezici u potpunosti razlikuju od jezika koji se govore u njihovoj okolini. Dobar je primjer baskijski jezik (euskara) – izolirani jezik koji ne pripada nijednoj poznatoj jezičnoj skupini.

Jezici se neprestano mijenjaju, i to u tolikoj mjeri da se neki prestanu upotrebljavati. tako u prosjeku jedan od 7776 postojećih jezika zauvijek nestane u periodu od dva tjedna.

Što se tiče europskih jezika, istraživanje META-NET-a potvrdilo je kako je većina europskih jezika suočena s digitalnim izumiranjem. Jezici poput francuskog, talijanskog i španjolskog u prilično su dobroj situaciji jer se sve više pojavljuju u programima sofisticirane tehnologije. Međutim, na listi ugroženih jezika su: baskijski, bugarski, hrvatski, češki, danski, estonski, finski, galicijski, grčki, islandski, irski, latvijski, litvanski, malteški, norveški, portugalski, srpski, slovački, slovenski i švedski.

Nasuprot tome, francuski autor Claude Hagege u svojoj knjizi Zaustaviti izumiranje jezika spominje hrvatski jezik opisujući ga vrlo zanimljivim slučajem. Ističe kako je politička promocija hrvatskoga jezika nakon stjecanja neovisnosti neopisivo važna ako se imaju u vidu razmjeri jezične kataklizme. Dokaz da se radi na promociji i očuvanju hrvatskog jezika jest i Bijela knjiga o jezičnim tehnologijama za hrvatski jezik, koja promiče mogućnosti i bogatstvo našeg jezika u području digitalnih tehnologija.

Mnoge zemlje potiču upotrebu jezika kojima prijeti izumiranje. Primjerice, proglašenjem Države Izrael hebrejski jezik zaživio je kao nacionalni jezik (dotad se više koristio u pisanom obliku). Nadalje, velški i maorski jezik ponovo su u upotrebi nakon intervencije političara, a havajski i navajo jezik, koji se govore u određenim dijelovima Bocvane, opet su zaživjeli.

Također, Island je svoj nacionalni jezik uspio održati iako njime govori samo nešto više od 250 000 ljudi, a farski jezik (iz skupine starih nordijskih jezika kojim se govori uglavnom na Farskim otocima) danska je vlada očuvala od izumiranja te njegovu upotrebu promiče čak i na deklaracijama proizvoda (primjerice, stavljaju gramatičke savjete i deklinaciju riječi na pakiranjima mlijeka).

Komentari na članak

Vezani članci

Ljudski mozak

Istine i laži o najvažnijem ljudskom organu

Deset mitova o mozgu koji nisu istiniti

Mozak je jedan od organa u ljudskom tijelu o kojemu se puno toga ne zna. Zbog svoje velike važnosti, a ujedno još uvijek nedovoljno razjašnjene građe i načina djelovanja, tijekom povijesti razvili su se brojni mitovi o mozgu. Brojni od njih nisu točni, a koji su to pročitajte u nastavku.

Rječnik

Obogaćenje jezika

Znate li što znače riječi „manspreading“ ili „ghosting“?

Izabrano je 10 novih riječi koje su se intenzivno koristile u engleskom jeziku ove godine, a koje će ući u online izdanje Collinsovog rječnika engleskoga jezika.

troll1

Virtualni sadisti

Jesu li internetski trolovi psihopati?

Prema istraživanju znanstvenika iz University of Manitoba koje je objavljeno u časopisu „Personality and Individual Differences”, internetski trolovi su narcisoidni sadisti, psihopati i makjavelisti. U istraživanju je sudjelovalo 1200 ispitanika.

Naslovna - Zagrebačka škola latinskog jezika

Zagrebačka škola latinskog jezika

Nauči govoriti latinski jezik kao svoj materinji!

Nekoliko studenata Sveučilišta u Zagrebu, potaknuti jednogodišnjim boravkom u humanističkoj akademiji živog latinskog jezika i kulture Vivarium Novum u Rimu, odlučili su prenijeti njen duhovni oblik i u Hrvatsku.

Hands

Oprečna istraživanja o povezanosti životnog vijeka i stvaranja potomstva

Potomstvo može drastično smanjiti životni vijek majki

Biti roditeljem najljepša je i istovremeno najzahtjevnija životna odluka. No jeste li ikada pomislili da ta odluka uskraćuje ljudski život? Saznajte produžuju li djeca život svojih roditelja ili ga skraćuju.