Istraživanje pokazuje:

Slika prosječnog hrvatskog studenta

Studenti

Studenti skoro uopće ne vjeruju političarima, a svaki deseti član je neke stranke

„Sociološki portret hrvatskih studenata“ naslov je knjige prof. dr. sc. Vlaste Ilišin, a donosi rezultate istraživanja koji su objavljeni i u Jutarnjem listu. Istraživanje je provedeno na uzorku od 2000 studenata sa svih sveučilišta u Hrvatskoj, a obuhvatilo je prvih pet generacija „Bolonje“. Njihova je posebnost to što su prvi naraštaji u cijelosti školovani u samostalnoj i tranzicijskoj Hrvatskoj. Međutim, kako primjećuje prof. Ilišin, riječ je o generacijama lišenim entuzijazma koji se obično veže uz studentsku populaciju.

Prosječan hrvatski student sanja o mirnom obiteljskom životu. On prvenstveno vjeruje svojim roditeljima i rodbini, a onda prijateljima. Želi siguran i dobro plaćen posao. Polovica mašta o vlastitom poslu, a poželjna su radna mjesta u javnom sektoru, bavljenje znanstvenim radom te nastavak obiteljskog posla. Četvrtina misli da će se lako zaposliti, a više od polovice nema predodžbu o vlastitoj zapošljivosti.

Religiozno je 57% studenata, a četvrtina nije sigurna u svoj status po tom pitanju. Studentima prihvatljive društvene pojave su doniranje organa (95%), razvod (75%), obavezan test na AIDS (77%), eutanazija (55%), smrtna kazna (35%), homoseksualni brak (41%), GMO hrana (26%) i kloniranje (19%), a više od trećine smatra da siromašni ne bi smjeli imati puno djece. Među vodeće vrijednosti u našem društvu studenti svrstavaju materijalni položaj, profesionalni uspjeh i privatnost.

Iako o sebi voli misliti da je kozmopolit, naš se student ne voli družiti s narodima bivše Jugoslavije, a znanje stranih jezika je u drastičnom padu. Jedini jezik kojemu se povećava razina znanja je engleski. Također, poželjna „bolja polovica“ naših studenata trebala bi, po mogućnosti, biti iste nacionalnosti kao i oni sami.

Bez aktivnog sudjelovanja

Studenti ne vjeruju da su za uspjeh u hrvatskom društvu dovoljne vlastita snaga i sposobnost. Potrebnim smatraju kombinaciju sposobnosti, obrazovanja, odgovornosti, snalažljivosti, veza, poznanstava, bogatstva, političkog utjecaja i sreće. Istovremeno, nisu spremni aktivno sudjelovati u društvu ni mijenjati ga, što je u suprotnosti s činjenicom da je svaki deseti član neke političke stranke. U smislenost pak tih političkih stranaka vjeruje tek 3,5% studenata. Političarima skoro uopće ne vjeruju, kao ni hrvatskim institucijama. Najviše povjerenja imaju prema televiziji (36%), vojsci (27%), crkvi (27%), nevladinim organizacijama (25%) i tisku (23%), a najmanje policiji (16%), pravosuđu (14%) i vladi (5%).

Polovina studenata živi s roditeljima, petina u domu, a četvrtina kao podstanari. Troškove studiranja podmiruju roditelji za četiri petine studenata, dok stipendiju prima tek nešto više od jedne petine. Svaki sedmi student mora kontinuirano raditi, a tri četvrtine ih radi povremeno. U plaćenom radu brojčano su ipak ispod prosjeka europskih studenata. O studiju izvan Hrvatske 55% studenata uopće ne razmišlja zbog financijskih razloga, a 40% zbog problema s priznavanjem kvalifikacija stečenih u inozemstvu.

Čak tri petine studenata studira na zagrebačkom sveučilištu, od čega polovica i jest iz Zagreba ili okolice. U padu je broj studenata koji dolaze iz ruralnih sredina i niskoobrazovanih obitelji. Čak 62% studenata dolazi iz obitelji u kojoj barem jedan roditelj ima fakultetsku diplomu. Isto tako, danas je čak četvrtina mladih u dobi od 24 do 29 godina visokoobrazovana.

Slobodno vrijeme

U slobodno vrijeme hrvatski studenti uglavnom se druže s prijateljima (78%), odlaze u kafiće (62%), gledaju TV (54%) ili tulumare (42%). Puno ih manje honorarno radi (13%), volontira (6%) ili se bavi političkim aktivnostima (3%). Petina uopće ne čita knjige, a rijetkima se ide u kazalište. No, zato ih 82% ima profil na Facebook-u, a 13% izjavljuje da je često pijano.

Na kraju, kako u recenziji knjige prof. Ilišin navodi prof. dr. sc. Vedrana Spajić-Vrkaš, riječ je o studiji otrježnjenja, koja bi trebala potaknuti određene promjene. Radi se, naime, o društvenoj eliti u usponu, a ta elita smatra kako su politička podobnost i klijentelistički odnosi osnova našeg društva. Kako mladi nisu vođeni željom za prinosom općem dobru, već su viđenja da im članstvo u političkoj stranci pomaže u karijeri, ovakvi bi se klijentelistički odnosi mogli i dalje širiti u našem društvu, kaže prof. Ilišin.

Utjeha je barem 40% studenata kojima je ljubav prema glavnom predmetu glavni motiv studija.

Komentari na članak

Vezani članci

Vipnet i Viber

Vipster stickeri koje moraš imati

Priključi se Viber grupi s više od 75 tisuća pratitelja!

Širi i ti Super vibre uz do 4000MB i 16 simpatičnih Vipster stickera!

s.a.r.s.

11. Pozitivan koncert

IZVJEŠTAJ: Pozitivan vikend u Domu sportova

Pozitivan koncert ponovno se pokazao kao platforma s jakim imenima hrvatske glazbene scene. Iako je ove godine bilo manje ljudi nego na prošlogodišnjem Pozitivcu, dobra lista izvođača privukla je velik broj ljudi koji su zadovoljno, nakon dobre zabave, napuštali Veliku dvoranu Doma sportova.

Dražen Tomić

ICT Business TV

TV emisija za sve ljubitelje tehnologije

Pokrenuta ICT Business TV - emisija za sve zaljubljenike u nove tehnologije.

urkel

Od svemirskih katastrofa do pada Berlinskog zida

Pogreške koje su promijenile svijet

Katastrofe poput potonuća Titanica ili bombardiranja Hiroshime možda su mogle biti izbjegnute da se nisu dogodile male greške i propusti.

Najsmješnije krivotvorine - Like Nike

Bolji od originala

FOTO: Od iPhone tenisica do Binbows trgovine - smiješni krivotvoreni proizvodi!

Uspjeh tih velikih i vrlo bogatih tvrtki omogućuje i to da na njima zarade i spretni poduzetnici koji rade replike njihovih proizvoda. Tako na osnovu imena jednakih ili sličnih originalnom proizvodu mogu uvaliti niskokvalitetnu robu po razumnoj cijeni.