Istraživanje pokazuje:

Slika prosječnog hrvatskog studenta

Studenti

Studenti skoro uopće ne vjeruju političarima, a svaki deseti član je neke stranke

„Sociološki portret hrvatskih studenata“ naslov je knjige prof. dr. sc. Vlaste Ilišin, a donosi rezultate istraživanja koji su objavljeni i u Jutarnjem listu. Istraživanje je provedeno na uzorku od 2000 studenata sa svih sveučilišta u Hrvatskoj, a obuhvatilo je prvih pet generacija „Bolonje“. Njihova je posebnost to što su prvi naraštaji u cijelosti školovani u samostalnoj i tranzicijskoj Hrvatskoj. Međutim, kako primjećuje prof. Ilišin, riječ je o generacijama lišenim entuzijazma koji se obično veže uz studentsku populaciju.

Prosječan hrvatski student sanja o mirnom obiteljskom životu. On prvenstveno vjeruje svojim roditeljima i rodbini, a onda prijateljima. Želi siguran i dobro plaćen posao. Polovica mašta o vlastitom poslu, a poželjna su radna mjesta u javnom sektoru, bavljenje znanstvenim radom te nastavak obiteljskog posla. Četvrtina misli da će se lako zaposliti, a više od polovice nema predodžbu o vlastitoj zapošljivosti.

Religiozno je 57% studenata, a četvrtina nije sigurna u svoj status po tom pitanju. Studentima prihvatljive društvene pojave su doniranje organa (95%), razvod (75%), obavezan test na AIDS (77%), eutanazija (55%), smrtna kazna (35%), homoseksualni brak (41%), GMO hrana (26%) i kloniranje (19%), a više od trećine smatra da siromašni ne bi smjeli imati puno djece. Među vodeće vrijednosti u našem društvu studenti svrstavaju materijalni položaj, profesionalni uspjeh i privatnost.

Iako o sebi voli misliti da je kozmopolit, naš se student ne voli družiti s narodima bivše Jugoslavije, a znanje stranih jezika je u drastičnom padu. Jedini jezik kojemu se povećava razina znanja je engleski. Također, poželjna „bolja polovica“ naših studenata trebala bi, po mogućnosti, biti iste nacionalnosti kao i oni sami.

Bez aktivnog sudjelovanja

Studenti ne vjeruju da su za uspjeh u hrvatskom društvu dovoljne vlastita snaga i sposobnost. Potrebnim smatraju kombinaciju sposobnosti, obrazovanja, odgovornosti, snalažljivosti, veza, poznanstava, bogatstva, političkog utjecaja i sreće. Istovremeno, nisu spremni aktivno sudjelovati u društvu ni mijenjati ga, što je u suprotnosti s činjenicom da je svaki deseti član neke političke stranke. U smislenost pak tih političkih stranaka vjeruje tek 3,5% studenata. Političarima skoro uopće ne vjeruju, kao ni hrvatskim institucijama. Najviše povjerenja imaju prema televiziji (36%), vojsci (27%), crkvi (27%), nevladinim organizacijama (25%) i tisku (23%), a najmanje policiji (16%), pravosuđu (14%) i vladi (5%).

Polovina studenata živi s roditeljima, petina u domu, a četvrtina kao podstanari. Troškove studiranja podmiruju roditelji za četiri petine studenata, dok stipendiju prima tek nešto više od jedne petine. Svaki sedmi student mora kontinuirano raditi, a tri četvrtine ih radi povremeno. U plaćenom radu brojčano su ipak ispod prosjeka europskih studenata. O studiju izvan Hrvatske 55% studenata uopće ne razmišlja zbog financijskih razloga, a 40% zbog problema s priznavanjem kvalifikacija stečenih u inozemstvu.

Čak tri petine studenata studira na zagrebačkom sveučilištu, od čega polovica i jest iz Zagreba ili okolice. U padu je broj studenata koji dolaze iz ruralnih sredina i niskoobrazovanih obitelji. Čak 62% studenata dolazi iz obitelji u kojoj barem jedan roditelj ima fakultetsku diplomu. Isto tako, danas je čak četvrtina mladih u dobi od 24 do 29 godina visokoobrazovana.

Slobodno vrijeme

U slobodno vrijeme hrvatski studenti uglavnom se druže s prijateljima (78%), odlaze u kafiće (62%), gledaju TV (54%) ili tulumare (42%). Puno ih manje honorarno radi (13%), volontira (6%) ili se bavi političkim aktivnostima (3%). Petina uopće ne čita knjige, a rijetkima se ide u kazalište. No, zato ih 82% ima profil na Facebook-u, a 13% izjavljuje da je često pijano.

Na kraju, kako u recenziji knjige prof. Ilišin navodi prof. dr. sc. Vedrana Spajić-Vrkaš, riječ je o studiji otrježnjenja, koja bi trebala potaknuti određene promjene. Radi se, naime, o društvenoj eliti u usponu, a ta elita smatra kako su politička podobnost i klijentelistički odnosi osnova našeg društva. Kako mladi nisu vođeni željom za prinosom općem dobru, već su viđenja da im članstvo u političkoj stranci pomaže u karijeri, ovakvi bi se klijentelistički odnosi mogli i dalje širiti u našem društvu, kaže prof. Ilišin.

Utjeha je barem 40% studenata kojima je ljubav prema glavnom predmetu glavni motiv studija.

Komentari na članak

Vezani članci

Cambridge

Nezadovoljstvo britanskih studenata

Velika Britanija: 20 fakulteta na koje je teško upasti, a nisu nužno dobri

Anketa koja je provedena i objavljena na The Complete University Guide's 2016 league table pokazala je lošu statistiku među najboljim fakultetima u Velikoj Britaniji.

Logo Studentskog zbora sveučilišta u Zagrebu

Predstavnici studenata nadaju se da će ministarstvo ispuniti obećanje

Promjene u Pravilniku o studentskoj prehrani od 1. prosinca

U suradnji sa studentskim udrugama, domskim odborima i svim zainteresiranim pojedincima Studentski zbor započinje razradu izmjena u pravilniku koji će tako više odgovarati studentskim potrebama, a istovremeno dovesti do povećanja i ujednačavanja kvalitete prehrane na nacionalnoj razini

SCZG izvana

Studentski centar u Zagrebu

Prestanak rada Kulture SC-a izazvao prosvjed „100,47 posto za kulturu“

Studentski centar u Zagrebu više nema četiri ključne djelatnosti (Prehrana, Smještaj, Kultura, Zajedničke službe) nakon što je Kultura prestala s radom i postala Samostalna služba za kulturu, šport i informiranje prema odluci sanacijske uprave.

SCZG izvana

Studentski centar Zagreb podsjeća studente na Domski red

Studentski centar podsjeća studente na posljedice prodaje smještaja ili zamjene

Studente se podsjeća na odredbu koja izriče kako se pravo na smještaj ne može ustupiti drugoj osobi.

Promocija studenata

Izvješće Europske komisije o životu mladih Europe

U Europi sve više mladih sa sveučilišnom diplomom, Hrvatska slijedi trend

Unatoč povećanju broja mladih sa završenim studijem, u Europi je sve više onih koji vrlo rano prekinu školovanje. Također, europski srednjoškolci pokazuje slabe rezultate u području čitalačke i matematičke pismenosti i prirodoslovlja.