Rezilijentnost je supermoć 21. stoljeća – provjerite imate li je

Što je rezilijentnost teško je definirati s obzirom na to da pojam obuhvaća jako široki spektar osobina, sveobuhvatan je i značajan. Dolazi od engleske riječi resillience prisvojene u hrvatskom jeziku. 

Merriam-Webster rječnik definira je kao sposobnost nekoga da iznova postane jak/a, zdrav/a i uspješan/na, nakon što se nešto loše dogodilo. Oxfordov rječnik govori da je to sposobnost da se netko brzo osjeća bolje poslije nečega neugodnoga, na primjer šoka, ozljede itd. Drugi autori opisuju je kao pozitivan završetak raspodjele razvojnih ishoda između pojedinaca izloženih visoku riziku. Mnogi pak smatraju da je riječ o kapacitetu za uspješnu adaptaciju unatoč izazovima ili lošim okolnostima.

Sve su ove definicije točne, ovisno o tome iz koje perspektive se rezilijentnost proučava. Ona se može razvijati, što je posebno važno u modernom vremenu kako bismo lakše rješavali probleme, ostvarivali ciljeve i upravljali vremenom.

Koeficijent rezilijentnosti – AQ

IQ je, kako svi dobro znamo, kvocijent inteligencije. Slično tome postoji i AQ, a označava koeficijent kojim se mjeri rezilijentnost. On se može utvrditi pomoću Upitnika za određivanje profila reagiranja na problem (Adversity Response Profile – ARP) koji je osmislio Paul Stoltz. Prema tom upitniku ispituje se kako osoba reagira na stresne i krizne situacije i napravljen je kao niz situacija od kojih je svaka popraćena pitanjima.

Postoje četiri skale i koriste se za svako pitanje, a to su:

• samokontrola
• odgovornost
• generalizacija
• trajanje.

Dakle, ovo su ključni faktori koji nam govore koliko (ni)smo rezilijentne osobe. Samokontrola mjeri stupanj kontrole koji osoba percipira da ima u stresnim situacijama. Skala odgovornosti mjeri stupanj preuzimanja odgovornosti osobe za ishod stresnog događaja ili za poboljšanje trenutne situacije. Skala generalizacije mjeri stupanj u kojem osoba opaža da dobri ili loši događaji utječu na druge aspekte života, a ne samo na one u kojima su se dogodili. Skala trajanja mjeri kako osoba opaža duljinu trajanja i posljedice dobrih ili loših događaja.

Na osnovu AQ-a ljudi se mogu prilično razlikovati jer naš odnos prema stresu, izazovnim situacijama i poteškoćama oblikuje naše postupke i odnos prema životu.

Postoji podjela prema kojoj se ljudi dijele na 3 tipa prema AQ-u:

• Odustajači (Quitters)

• Odlagači (Campers)

• Osvajači (Climbers).

Odustajači ne vole preuzimati rizik niti prihvaćaju životne izazove, već igraju samo na sigurno. Često mogu biti depresivni, emocionalno hladni i ogorčeni. Kaju se zbog svojih odluka, pokazuju minimum ambicija i nisu zainteresirani za rad.

Odlagači se često nazivaju kampanjcima. Preuzimaju rizike, ali samo dok ne postanu previše teški ili dok ne postignu ono što su sami definirali kao uspjeh. Kad rade pokazuju određenu inicijativu, želju i snagu za red, ali često samo dok ne postignu ono što su definirali kao cilj.

Osvajači su, kako i samo ime govori, osobe spremne na osvajanje i penjanje bez obzira na sve što im život donosi. Imaju visoku razinu energije, stalno su u pokretu i prihvaćaju izazove koje donose problemi i teškoće tijekom života. Uporni su, postojani i vrlo rezilijentni.

Za kraj, razmislite o tome kako se ponaša rezilijentna osoba, kakav odnos ima s drugim ljudima i kako vam takvo ponašanje može pomoći na fakultetu ili na poslu. Zatim kliknite na poveznicu i riješite upitnik za mjerenje rezilijentnosti. Možda ste već usavršili ovu sposobnost, a možda morate još puno vježbati. Prosječna vrijednost AQ-a iznosi 150,5, a AQ rezultati se mogu kretati od 40 do 200.