Lektorske kronike

Profesionalna deformacija kroatista

Lektorski članak

Bez obzira na to jeste li vi kroatist ili imate kroatista u svojoj blizini možete primijetiti neke od navedenih kroatističkih simptoma.

Da su lektori portala Studentski.hr osim u opažanju pogrešaka vješti i u pisanju, odlučili su vam pokazati nizom članaka o problemima s kojima se svakodnevno susreću. A kako biste uhvatili koje zrnce lektorske mudrosti i otkrili što to lektorima zadaje glavobolje, redovito pratite lektorske kronike.

Studenti kroatistike uglavnom se ne usreće studijem, a bit će vam jasno zašto je tome tako kada/ako pročitate članak do kraja. Bez obzira na to jeste li vi kroatist ili imate kroatista u svojoj blizini možete primijetiti neke od niže navedenih kroatističkih simptoma. Zapravo, nazvat ćemo ih profesionalnom deformacijom jer ljepše zvuči. Što nas to, poštovane kolege kroatisti, čini toliko posebnima u društvu, objasnit ćemo pomoću pet situacija koje nam se često događaju, a koje su nekroatistima teško shvatljive.

Raspravljanje u nedogled o banalnim stvarima

Odmah se ograđujemo od pojma banalan, ali, budimo realni, većini ljudi rasprave kroatista zvuče kao bezvezno pretakanje šupljeg u prazno. Nekroatisti, zamislite iduću scenu: sjeli ste na kavu u pauzi između predavanja, umorni ste i nikakvi, a pored vas kolege kroatisti započinju svoje rasprave – fonem meni, morfem tebi, točka ovdje, zarez ondje. Ma što ima veze zarez, jedan zarez amo-tamo, važno da se mi razumijemo. Ali što ako se ipak bez tog jednog, beznačajnog zareza nećemo razumjeti? Postavlja se pitanje je li to, što smo upravo objasnili vama, važno, ili je to, što smo upravo objasnili, vama važno? Prvo jest, drugo nadajmo se.

Lektoriranje skripti prije učenja

Već je postala izlizana ona fora da studenti jezika u kinima traže greške u prijevodima. No što je sa skriptama? Naime, studirate dvopredmetno kroatistiku i neki nefilološki studij. Krećete lagano učiti iz raznoraznih skripti i predavanja za ispite s toga nefilološkog smjera pa shvatite da su prepune pravopisnih i gramatičkih pogrešaka. Sigurni smo da imate dovoljno vremena za lektoriranje skripti prije učenja jer se, ako to ne napravite, samo nervirate pokušavajući učiti. Tko uopće piše te skripte?

FOTO: Pixabay

Kako važnije od što

Gledate televiziju, slušate pjesme, sjedite na predavanjima i svuda oko vas netko nešto govori. Što? To je manje važno. Slušajući druge, razmišljate o riječima, neobičnim izrazima, stilovima i diskursima, glasovnim figurama, o tome kako su riječi naglašene u različitim govorima, koji vam je padež nekako omiljen zbog svojih funkcija, petoj vrsti trećem razredu glagolskih vrsta, supstantivizaciji, epicenima… Odjednom se vraćate u stvarnost i shvaćate da nemate pojma o čemu se govori, ali barem imate metajezično znanje ako već nemate prijatelje.

Tablete za smirenje prije otvaranja portala

Rado čitate vijesti na portalima jer volite biti informirani. Uđete u neki članak i onda ŠOK. Događa se nešto što nitko nije očekivao – a to je da je članak gramatički i pravopisno korektan. Da, nažalost, šokiramo se kad ne moramo napraviti još jedan screenshot članka i staviti ga u svoju mapu s novinarskim pogreškama. S vremenom počinjemo izbjegavati portale živeći u blaženom neznanju ili pripremimo nekakve tablete da ne bismo još jednom (uzaludno) pokušavali objasniti u komentarima da je u standardu ovaj auto, a ne ovo auto.

Gubitak prijatelja

Ako ste se prepoznali u nekim od navedenih situacija, a još uvijek imate prijatelje, čuvajte ih kao oko u glavi. Pa što ako vam ponekad šalju svoje seminarske radove i zadaće da ih malo pregledate. Ionako ne možete izdržati dugo a da nekoga ili nešto oko sebe ne ispravite. Zato se trebate pomiriti s tim da možda niste omiljeni u društvu. Već su vas nazvali grammar nazijem? I nas su, ne brinite se. Dokle god imate jednu osobu koja razumije vašu profesionalnu deformaciju, smatrajte se sretnima.

Komentari na članak

Vezani članci

River01

Lektorske kronike

Kad apozicija zaplovi rijekom Dunav(om)

Jezik i norma ne vole se najčešće u dva slučaja: kad normativci pretjeraju i kad norma zasmeta u komunikaciji. Jezik uvijek ima rješenje za oba problema, a u ovom članku bavimo se drugim i analiziramo zašto apozicije nekad dekliniramo, a nekad ne.

Jezični café

Europski dan jezika

Jezični café u Zagrebu – popričajte s izvornim govornicima na čak 15 jezika

Ove subote možete u Zagrebu obnoviti svoje znanje stranih jezika u razgovoru s izvornim govornicima.

Europski dan jezika

Natječaj Europske komisije

Jezične nagrade za aktivno "brzinsko jezičarenje"

Mnogi će razvezati jezik na desetominutnim individualnim tečajevima s izvornim govornicima čak dvadeset jezika koji ih očekuju u Kinu Europa na Europski dan jezika. Aktivne sudionike očekuju vrijedne jezične nagrade.

Glasanje (izbori), naslovna

Jezična razmatranja aktualnih događaja

Jesmo li glasali ili smo se glasali?

U hrvatskome jeziku, „glasati“ i „glasati se“ dva su različita glagola. To, vjerujem, ne treba dodatno objašnjavati; nije kvantna fizika. Pa smo tako od nedoumice treba li reći „glasovati“ ili „glasati“ došli i do razlike između glagola „glasati“ i „glasati se“. Joj, ovaj hrvatski – komplicirana li jezika.

Facebook logo

Utjecaj Facebooka na stvaranje novih termina

10 riječi koje su utjecale na engleski jezik

Upotrebom ove društvene mreže korisnici su razvili neke nove riječi, fraze i akronime koje koriste i u stvarnom životu.