Istraživanje profesora sa Sveučilišta u Birminghamu

Postoji mogućnost da smo ipak svi „pali s Marsa“

Zvjezdano nebo

Svim već odavno poznatim teorijama o nastanku Zemlje pridružila se i ideja o tome da čestice od kojih smo nastali potječu s Marsa ili drugog mjesta u svemiru. Iako se naizgled čini idealnim objašnjenjem, i ova teorija, kao i svaka, ima svoje nedostatke.

Jedna od tema koje smo se svi u jednom trenu dotakli, čak i ako ne studiramo fiziku nego samo imamo dubokoumne razgovore u dva ujutro, definitivno je Odakle smo došli? Dobra vijest je da odnedavno postoji još jedna teorija o tome.

Moguće je da su mikroorganizmi doneseni na Zemlju putem međuzvjezdanih čestica. Teorija se temelji na istraživanju prof. Arjuna Berera na Sveučilištu u Birminghamu u kojem, između ostalog, objašnjava da zvjezdana prašina neprekidno bombardira Zemljinu površinu. Njegova zapažanja poduprli su i znanstvenici iz ESA-e u zasebnim istraživanjima. Naime, na Saturnovim prstenima zabilježene su čestice s obližnjeg mjeseca, Encelada, što zapravo ne čudi jer prašina putuje brzinama i do 70 km/h. Drugim riječima, ljudski život zapravo je vanzemaljski, ako je vjerovati ovim istraživanjima.

Najzanimljiviji dio ove teorije je činjenica da je polazna točka naših pračestica mogao biti i Mars! Da, došli smo s Marsa. Cijela ideja proizašla je iz izlaganja biokemičara Stevena Bennera iz 2013. o tome kako je život zapravo mogao potječi iz organskih spojeva spomenutog planeta. Iza njegove teorije stoje i čvrsti argument – bor i molibden, elementi ključni za život, morali su doći na Zemlju s određenog vanjskog izvora uzevši u obzir da je Zemlja u jednom periodu možebitno u potpunosti bila prekrivena vodom, što bi onemogućilo stvaranje spomenutih elemenata.

Ipak, nije sve tako idilično. Iako Mars objašnjava kako su komponente zaslužne za nastanak života došle do Zemlje, još veće je pitanje kako su te čestice došle na Mars s obzirom na njegovu slabu gravitacijsku silu. Sitne molekule organskih spojeva izgubile bi se u svemiru. Baš iz tog razloga šanse za život na Marsu i danas su gotovo pa nikakve.

Uz sva poznata nalazišta prvih stromatolita ili 4,1 milijardi godina starih cirkona znamo otprilike kada je nastao život, a na nama je još da otkrijemo kako.

Komentari na članak

Vezani članci

Koji vas osjećaj usamljenosti može učiniti produktivnima

(Ne)poznate situacije iz svakodnevnog života

Saznajte jeste li ekstrovertirani introvert

Dugo se smatralo kako osoba može biti ili ekstrovertirana ili introvertirana. No, sve se više prihvaća teorija prema kojoj se osoba može nalaziti i negdje između te dvije krajnosti.

Snovi

Katarina Marjanović

Usudimo li se živjeti svoje snove?

Ako i dobijemo nalet motivacije, on potraje kraće nego Pernarov boravak u emisiji „Nedjeljom u dva” nakon čega opet sve prebacimo na sutra jer je sutra ponedjeljak, a jedino Nova godina je bolji dan za nove početke od ponedjeljka. Onda dođe taj ponedjeljak, dan novih početaka, ali i dan kada i tvoja kava treba kavu. Tursku. Duplu.

Studenti uživaju

Među prvih 10 samo američka i britanska sveučilišta

Sveučilišta s najboljom reputacijom na svijetu

Britanski Times Higher Education (THE) objavio je popis 100 sveučilišta s najboljom reputacijom na svijetu. U prvih 10 nalazi se čak osam američkih i dva britanska sveučilišta, dok se u 20 sveučilišta nalaze samo tri sveučilišta koja se ne nalaze u SAD-u ili Velikoj Britaniji.

Sveučilište u Dubrovniku - Logo

Sveučilište u Dubrovniku

Sveučilište u Dubrovniku provodi studentsku anketu o radu sveučilišnih službi

U periodu od 15. do 30. rujna 2014. na Sveučilištu u Dubrovniku se provodi online studentska anketa o kvaliteti usluga sveučilišnih službi.

Meditacija

Duhovna vježba

Meditacija kao ključ zdravoga života

Stres zbog fakulteta ili nekih drugih situacija u vašem životu loše utječe na vaše zdravlje i svakodnevno funkcioniranje. Stoga je bitno svakoga dana odvojiti vrijeme za meditaciju pomoću koje ćete ostvariti pozitivne rezultate.