Istraživanje profesora sa Sveučilišta u Birminghamu

Postoji mogućnost da smo ipak svi „pali s Marsa“

Zvjezdano nebo

Svim već odavno poznatim teorijama o nastanku Zemlje pridružila se i ideja o tome da čestice od kojih smo nastali potječu s Marsa ili drugog mjesta u svemiru. Iako se naizgled čini idealnim objašnjenjem, i ova teorija, kao i svaka, ima svoje nedostatke.

Jedna od tema koje smo se svi u jednom trenu dotakli, čak i ako ne studiramo fiziku nego samo imamo dubokoumne razgovore u dva ujutro, definitivno je Odakle smo došli? Dobra vijest je da odnedavno postoji još jedna teorija o tome.

Moguće je da su mikroorganizmi doneseni na Zemlju putem međuzvjezdanih čestica. Teorija se temelji na istraživanju prof. Arjuna Berera na Sveučilištu u Birminghamu u kojem, između ostalog, objašnjava da zvjezdana prašina neprekidno bombardira Zemljinu površinu. Njegova zapažanja poduprli su i znanstvenici iz ESA-e u zasebnim istraživanjima. Naime, na Saturnovim prstenima zabilježene su čestice s obližnjeg mjeseca, Encelada, što zapravo ne čudi jer prašina putuje brzinama i do 70 km/h. Drugim riječima, ljudski život zapravo je vanzemaljski, ako je vjerovati ovim istraživanjima.

Najzanimljiviji dio ove teorije je činjenica da je polazna točka naših pračestica mogao biti i Mars! Da, došli smo s Marsa. Cijela ideja proizašla je iz izlaganja biokemičara Stevena Bennera iz 2013. o tome kako je život zapravo mogao potječi iz organskih spojeva spomenutog planeta. Iza njegove teorije stoje i čvrsti argument – bor i molibden, elementi ključni za život, morali su doći na Zemlju s određenog vanjskog izvora uzevši u obzir da je Zemlja u jednom periodu možebitno u potpunosti bila prekrivena vodom, što bi onemogućilo stvaranje spomenutih elemenata.

Ipak, nije sve tako idilično. Iako Mars objašnjava kako su komponente zaslužne za nastanak života došle do Zemlje, još veće je pitanje kako su te čestice došle na Mars s obzirom na njegovu slabu gravitacijsku silu. Sitne molekule organskih spojeva izgubile bi se u svemiru. Baš iz tog razloga šanse za život na Marsu i danas su gotovo pa nikakve.

Uz sva poznata nalazišta prvih stromatolita ili 4,1 milijardi godina starih cirkona znamo otprilike kada je nastao život, a na nama je još da otkrijemo kako.

Komentari na članak

Vezani članci

Studenti uživaju

Program razmjene

Erasmus zaslužan za milijun rođene djece!

Istraživanje je provedeno u 34 zemlje i u njemu je sudjelovalo 75 tisuća bivših studenata.

IRO

Predstavljeno izvješće istraživanja Eurostudent V

Gotovo polovica studenata u Hrvatskoj radi uz studij

U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa RH predstavljeni su rezultati istraživanja o socijalnim i ekonomskim uvjetima studentskog života u Hrvatskoj.

Zbunjena faca

Bit će bolje

Znakovi koji govore da nemaš pojma što radiš sa svojim životom

Niste sigurni jeste li u totalnoj banani ili još ima šanse za vas? Ako se vidite u barem šest od ovih četrnaest znakova, dobrodošli u klub.

Citat o stranim jezicima

Istraživanje Europske komisije

Koliko jezika govori prosječni stanovnik EU?

Koliko se prosječno jezika po stanovniku govori u Europskoj uniji? Prednjači li sjever ili jug, istok ili zapad? Odgovore na ova pitanja najslikovitije je prikazao češki lingvist Jakub Marian, i to uz pomoć karte Europe.

p8

Društveni kamen spoticanja

Pravo na pobačaj - da ili ne?

Ovo pitanje također dijeli hrvatsko društvo, iako je zakonom u Hrvatskoj, za razliku od Irske, dopušten pobačaj. Bez obzira na zakonsku odredbu kojom je pobačaj u Hrvatskoj dopušten, mnogo se ljudi bori protiv njega. Pozivajući se na ovu činjenicu odlučili smo istražiti obje strane.