Istraživanje profesora sa Sveučilišta u Birminghamu

Postoji mogućnost da smo ipak svi „pali s Marsa“

Zvjezdano nebo

Svim već odavno poznatim teorijama o nastanku Zemlje pridružila se i ideja o tome da čestice od kojih smo nastali potječu s Marsa ili drugog mjesta u svemiru. Iako se naizgled čini idealnim objašnjenjem, i ova teorija, kao i svaka, ima svoje nedostatke.

Jedna od tema koje smo se svi u jednom trenu dotakli, čak i ako ne studiramo fiziku nego samo imamo dubokoumne razgovore u dva ujutro, definitivno je Odakle smo došli? Dobra vijest je da odnedavno postoji još jedna teorija o tome.

Moguće je da su mikroorganizmi doneseni na Zemlju putem međuzvjezdanih čestica. Teorija se temelji na istraživanju prof. Arjuna Berera na Sveučilištu u Birminghamu u kojem, između ostalog, objašnjava da zvjezdana prašina neprekidno bombardira Zemljinu površinu. Njegova zapažanja poduprli su i znanstvenici iz ESA-e u zasebnim istraživanjima. Naime, na Saturnovim prstenima zabilježene su čestice s obližnjeg mjeseca, Encelada, što zapravo ne čudi jer prašina putuje brzinama i do 70 km/h. Drugim riječima, ljudski život zapravo je vanzemaljski, ako je vjerovati ovim istraživanjima.

Najzanimljiviji dio ove teorije je činjenica da je polazna točka naših pračestica mogao biti i Mars! Da, došli smo s Marsa. Cijela ideja proizašla je iz izlaganja biokemičara Stevena Bennera iz 2013. o tome kako je život zapravo mogao potječi iz organskih spojeva spomenutog planeta. Iza njegove teorije stoje i čvrsti argument – bor i molibden, elementi ključni za život, morali su doći na Zemlju s određenog vanjskog izvora uzevši u obzir da je Zemlja u jednom periodu možebitno u potpunosti bila prekrivena vodom, što bi onemogućilo stvaranje spomenutih elemenata.

Ipak, nije sve tako idilično. Iako Mars objašnjava kako su komponente zaslužne za nastanak života došle do Zemlje, još veće je pitanje kako su te čestice došle na Mars s obzirom na njegovu slabu gravitacijsku silu. Sitne molekule organskih spojeva izgubile bi se u svemiru. Baš iz tog razloga šanse za život na Marsu i danas su gotovo pa nikakve.

Uz sva poznata nalazišta prvih stromatolita ili 4,1 milijardi godina starih cirkona znamo otprilike kada je nastao život, a na nama je još da otkrijemo kako.

Komentari na članak

Vezani članci

Judith Butler

Na današnji dan

Rođena ikona aktivizma i rodnih studija Judith Butler

Početkom 1990-ih njezino tumačenje roda i spola kao konstrukta donijelo je revoluciju u području feminističkih i rodnih studija, a Judith Butler postala je omiljena figura i među akademicima i među aktivistima.

Djevojka leži u krevetu

Stop odugovlačenju

Odrađivanjem svojih zadaća pokazujete zrelost

Kod onoga što vam je uistinu važno nemojte se nikako držati poslovice – „Što možeš danas, ostavi za sutra“.

Ljubaznost

Na današnji dan

FOTO: Ljubaznost ne košta ništa, a znači puno

Svjetski je dan ljubaznosti. Uveselite nekoga gestom ljubaznosti. Popravite dan i sebi i njemu.

Promocija

EduCentar istraživanje

Najveća je mana starog sustava previše učenja napamet

Nedostatak praktičnog rada tijekom školovanja ističe 20% ispitanika.

YouGov survey

Od Stephena Hawkinga do Jackiea Chana

Koje osobe svijet najviše obožava?

Istraživanje YouGov-a obuhvatilo je 25 000 ispitanika iz 23 zemlje. Neki od figura koje svijet najviše obožava su Bill Gates, Angelina Jolie, Malala Yousafza, Hillary Clinton, Barack Obama, papa Franjo, Oprah Winfrey i mnogi drugi.