Povijest studentskih prosvjeda

Od krčme, preko maslaca do politike

Protesti u Cambridgeu 1968. godine

Gledano kroz povijest, studentska sfera imala je afirmiranu poziciju u društvu. Pod time, naravno, podrazumijevam studente kao osobe koje su bile nositelji kulturnih promjena i pokretači društvenih procesa. Nama treba nešto masovno, nešto što će ispuniti ulice, što će u starijim ljudima zapaliti onu staru vatru koja je gorjela kada su svi bez pardona izlazili na ulice i osjećali se ispunjeno jer su bili ujedinjeni u jednom cilju

Na prve studentske pobune nailazimo već u prvoj polovici 13. stoljeća na Sveučilištu u Parizu, jednom od najstarijih sveučilišta u Europi. U to doba Crkva je vodila glavnu riječ u obrazovnoj sferi pa su tako na Sveučilištu u Parizu vrijedila crkvena pravila, bez prava uplitanja cara u osobne poslove. studenti su nerijetko iskorištavali ovaj povlašteni položaj pa su tijekom jednog slavlja temeljito konzumirali alkohol i posvađali se s lokalnim konobarom oko računa. Konobar je, iživciran ovim činom, pretukao studente i izbacio ih na ulicu. Konobar se zbog nepodmirenih računa obratio nadležnim plemićima, a oni su uputili apel crkvenjacima da poduzmu neke sankcije protiv studenata. Sveučilište je dopustilo brutalnim silama gradske straže da kazne studente te je u ovom obračunu poginulo nekoliko studenata. Ostali studenti, revoltirani ovakvim činom, udružili su se i ustali protiv ovakvog postupka. Pobuna je trajala dvije godine, sve dok car konačno nije smirio situaciju i donio dekret kojim je obećao da se ovakve situacije neće ponoviti.

Posebno je zanimljiv slučaj prve zabilježene pobune na američkom tlu 1766., s kojom se možemo poistovjetiti u pogledu aktualnih zbivanja. Prosvjed se dogodio na popularnom Harvardu i to zbog prehrambenih namirnica koje su se tada posluživale studentima. Najviše im je smetao maslac koji je, navodno, užasno vonjao. Stoga su odlučili svi zajedno ustati i otići dok im ne omogući neki obrok koji više neće smrdjeti. Prosvjed sam po sebi nije trajao dugo jer je Vijeće izglasalo odluku da se maslac ukloni, kao i neke namirnice zbog kojih su studenti također bili uznemireni. Tako je završila ova velika buna oko maslaca, a nekoliko godina kasnije započela je pobuna u kojoj su se studenti počeli buniti oko dizajna interijera.

Velika revolucija maslaca

Velika revolucija maslaca/FOTO: Harvard University Archives

 

Hrvatski prostor možda i nema ovakve pomalo morbidne i bogate priče, no ima jednu veliku priču koja može posramiti ove stare povijesne primjere. Iako su se studenti bunili oko cijene hrane i smještaja tijekom 50-ih godina 20. stoljeća, ona važnija priča opet započinje u Parizu, no ovaj put je godina 1968. Prosvjedi su započeli sasvim mirnim putem. Nekoliko studenata okupilo se u prostorijama pariškog fakulteta u Nanterreu kako bi raspravili goruće pitanje neravnopravnosti klasa. Rastjerivanje ovoga skupa pokazalo se kao iskra koja će kasnije započeti vatru. Zbog sve češćih sukoba sa studentima, koji su bili uzrokovani i zbog isključenja pojedinih studenata koji su bili na čelu svih akcija, uprava je odlučila zatvoriti fakultet što je revoltiralo studente drugih fakulteta da podignu svoj glas. Francusku je također tresla politička kriza u predizbornom razdoblju, što se događalo i u Čehoslovačkoj pod imenom Praško proljeće. Tamo su se intelektualci počeli boriti za slobodu govora. U vrlo kratkom vremenu ovi prosvjedi, u kojima su se studenti ujedinili s radnom klasom, proširili su se cijelom Europom, a tako je dašak promjena došao i na naše područje. Hrvatska je tada bila u sklopu Jugoslavije. Ono što je dalo podršku prosvjedu studenata na navedenom području bio je običan časopis koji je promovirao slobodu mišljenja i govora, a osnivač mu je bio Milan Kangrga, profesor na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Časopis je nesvjesno zauzeo poziciju manifesta među studentima, koji su prvi sukob s policijom doživjeli 2. lipnja 1968., kada im je nenajavljeno zabranjen pristup izložbi. U cijelom neredu s policijom proširila se vijest kako je jedan student smrtno stradao što je bilo dovoljno da se cijela akademska beogradska zajednica mobilizira. Nakon nekoliko dana, u znak podrške su se i zagrebački studenti dignuli na noge i ujedinili s beogradskim kolegama zahtjevajući jednakost za sve i određenu slobodu izražavanja.

Ovi masovni prosvjedi, iako neuspjeli, bili su priprema za 1971. i poznato Hrvatsko proljeće. Tako su se studenti, kao i u Parizu nekoliko godina prije, ujedinili s radničkom klasom i ostalim građanstvom tražeći nacionalni suverenitet, poštovanje hrvatskih prava unutar državne tvorevine te slobodu misli i tiska. Uz studente, kao temeljni nositelji ovog masovnog prosvjeda pojavile su se institucije poput Matice hrvatske, Zajednice hrvatskih pisaca TIN i Društva književnika Hrvatske. Protagonisti ovih prosvjeda osuđeni su na visoke zatvorske kazne, a sustav je ugušio ostale pobunjenike.

Zašto je ovo važno spomenuti? Hrvatski studenti pravi prosvjed nisu doživjeli od 1971. Istina, Zagreb je doživio prosvjede 2008. u kojima je sudjelovalo oko 5000 ljudi, a također nije naodmet spomenuti i 2009. kada su studenti na više od mjesec dana blokirali kompletnu nastavu na Filozofskom fakultetu. No, možemo li zbilja govoriti o pravim studentskim prosvjedima kada samo jedna konkretna skupina studenata s određenog fakulteta blokira samo svoj fakultet? Mislim da ne možemo. Naravno, nije mi namjera omalovažavati ničije prosvjede. Svaka čast na osvajanju bitke za besplatno obrazovanje jer je to danas jedna od onih stvari kojima se Hrvatska hvali u inozemstvu. No, nama treba nešto masovno, nešto što će ispuniti ulice, što će u starijim ljudima zapaliti onu staru vatru koja je gorjela kada su svi bez pardona izlazili na ulice i osjećali se ispunjeno jer su bili ujedinjeni u jednom cilju. Ugledajmo se na povijesne primjere i izvucimo najbolje iz njih. Kada smo već u Europskoj uniji, možemo provesti u stvarnost njihov moto – ujedinjeni u različitosti.

Komentari na članak

Vezani članci

NZS 2016

Noć zagorskih studenata vol.17

Najveći zagorski blagdan ponovno se slavi u Zagrebu!

Kao i svaki put do sada, Udruga zagorskih studenata pripremila je vrhunsku zabavu kakvu zaslužuje svaki zagorski student i to 01.03.2016. u clubu Roko.

Gluma

Studentski.hr traži glumce za snimanje promo spotova

SAZNAJ KOLIKO TE KAMERE VOLE

Studentski.hr traži dobrovoljne glumice i glumce, amatere i amaterke i sve one koji se dobro osjećaju u ulozi studenta u velikom Zagrebu. Prijave su otvorene do 15. prosinca u ponoć, stoga požurite.

Advent u Beču SZEFZG

Studentski zbor Ekonomskog fakulteta

Advent u Beču u organizaciji studentskog zbora EFZG-a

Ovo je idealna prilika da i vi osjetite adventsku čaroliju Beča!

Mobiteli

HTC Desire X, Sony Xperia P ili Huawai Ascend G300

Smartphone za božićni poklon

Praktičan, kvalitetan i povoljan poklon ispod bora.

iOS vs Android

iOS i Android

Najljepše videoigrice

Iako se za svaku od navedenih igara mora izdvojiti nešto novca (ispod 5 dolara, odnosno tridesetak kuna), svojom grafikom zadovoljit će svakog tko voli minimalističke, a opet zahtjevne igre.