Od Erasmus buddyja do prijatelja za cijeli život

Mnogi studenti odlaze na razmjenu pa kada prvi put stignu u neki grad malo se teže snalaze. Zato postoji neprofitna organizacija poznata pod nazivom Erasmus Student Network (ESN) u sklopu koje je razvijen program Erasmus buddy. Glavni cilj mu je povezati strane studente s onim lokalnima kako bi im olakšali prve tjedne boravka u novom okruženju. 

U ESN-u Zagreb govore kako se njihov sustav temelji na web-stranici Papaya buddy, ali planiraju napraviti svoj vlastiti kako bi lakše mogli spajati erasmusovce s lokalnim studentima. Nadodaju još kako postoji mogućnost razmjene između Erasmus buddyja, ali sve ovisi o tome koliko su se zbližili.

– Mi kao udruga promoviramo svoj buddy-sistem na web-stranici Papaya buddy te, nakon što se lokalni i Erasmus studenti jave preko te stranice, mi ih prema određenim kriterijima spajamo. Iako je Papaya buddy sistem solidan, u idućem semestru razmišljamo napraviti vlastiti buddy-sistem s više mogućnosti od dosadašnjeg. Što se tiče razmjene lokalaca i buddyja, naravno da nakon što njihova razmjena ovdje završi oni mogu doći posjetiti tog Erasmus buddyja u njegovoj državi, ali to ovisi isključivo o njihovom dogovoru i koliko dobro su se spojili kao buddyji.

Osim u Zagrebu udruga ESN djeluje u Osijeku, Rijeci, Zadru, Splitu i Dubrovniku. Njihov rad podržavaju hrvatska sveučilišta, a da postanete nekome spasitelj najbolje je kontaktirati sebi najbližu udrugu. 

Iva Niseteo, članica AEGEE-a Zagreb, u buddy-sistem prijavila se iz želje da nauči francuski i rumunjski, a za sve je čula na društvenim mrežama. Prilikom njezine razmjene u Bratislavi  nije imala osobu koja bi joj donekle olakšala boravak u nepoznatom gradu pa se odlučila na pomoć drugima.

– Prijavila sam se na to jer sam željela vježbati strane jezike-francuski i rumunjski, s obzirom na to da sam te jezike tada još studirala. Još jedan od mojih razloga za prijavu na takav program bio je taj što sam otišla na istraživačku stipendiju u Bratislavu i tamo nisam imala nikoga da mi pomogne oko svih tih stvari. Primila sam mail u kojem je pisalo da mi je dodijeljen dečko iz Turske. Počeli smo pričati preko fejsa, predstavila sam se da sam njegov Erasmus buddy i da može računati na mene prilikom dolaska/ostanka u Hrvatskoj. Imao je stotinu pitanja. Čini se banalno u početku, ali treba riješiti administrativne probleme.

Sve što je potrebno za prijavu jest registrirati se, izabrati željene osobine budućeg buddyja na čijoj osnovi dolazi do spajanja. Nakon toga sve ovisi o tipu osobe koju ste dobili jer neki, unatoč tome što su dobili buddyja, mogu ostati bez njega, nadodaje Iva.

– Sve ovisi o toj osobi, ne postoji kontrola. Moja frendica u Bukureštu nije imala buddyja iako je na prijavi označila da ga želi, a on/ona se uopće nije javio/la. Baš ovisi o tipu osobe i slažete li se. Ispalo je da je Sarp postao moj dobar prijatelj, čujemo se još dan-danas i jedva čekam posjetiti ga u Istanbulu. Dobila sam frenda za cijeli život, kak' bi se reklo.

Arhitektonski fakultet ima svoj vlastiti Erasmus buddy sistem, a studenti dobivaju svoga buddyja tek nakon što se jave ECTS koordinatoru. Tako je Marija vidjela obavijest na službenim stranicama fakulteta, odlučila se prijaviti i nije požalila. 

– Saznala sam preko objave na stranici faksa, a to je genijalno iskustvo koje preporučujem svima jer možete putovati u druge države i istraživati ih, no najbolje upoznate neku kulturu tek kada upoznate njihove ljude. Prošli semestar sam bila buddy jednoj curi iz Meksika, zove se Tess. A ovaj semestar sam Mireli iz Brazila. Uglavnom, moj zadatak je upoznati ih s našim mentalitetom, pomoći ako imaju neka pitanja u vezi faksa i pomoći im kad god negdje zapnu, od pravljenja ZET-ove kartice do služenja menzom.

Osim Arhitektonskog i Filozofski fakultet ima svoj vlastiti Erasmus buddy program te ističe kako strani studenti najviše trebaju pomoć oko biranja kolegija i dešifriranja satnice koja je samo na hrvatskom.

A kako izgleda život dvoje buddyja možete provjeriti u videu.