Novo istraživanje

Jesu li psi pametniji od mačaka

Mačka i pas

Zlatni retriver ima više neurona od hijene, lava ili smeđeg medvjeda, iako takvi predatori imaju čak tri puta veći mozak. Medvjeđi je mozak deset puta veći od mozga domaće mačke, ali te dvije životinje imaju isti broj neurona.

Istraživanje koje su nedavno proveli znanstvenici sa Sveučilišta Vanderbilt iz Sjedinjenih Američkih Država pokazalo je kako psi imaju veću moždanu masu od mačaka, prenosi Bustle. Osim njih proučavane su i druge domaće i divlje životinje poput tvorova, mungosa, rakuna, hijena, lavova i smeđih medvjeda.

– Htjeli smo usporediti različite vrste mesojeda kako bismo otkrili je li broj moždanih neurona povezan s veličinom njihovih mozgova. – rekla je Suzana Herculano-Houzel, koautorica studije.

Kako bi uspjeli, znanstvenici su morali prebrojati neurone koji upravljaju kompleksnim razmišljanjem, svjesnim kretanjem, percepcijom, a zaduženi su i za inteligenciju. Istraživanje je dokazalo kako mačke imaju 250 milijuna takvih stanica, a psi čak 530 milijuna.

– Broj neurona pojedine životinje određuje osebujnost njezinog mentalnog stanja i sposobnost predviđanja što će se dogoditi na temelju dosadašnjih iskustava. – kazala je Herculano-Houzel.

No to ne znači da je neka vrsta pametnija, već da je njezin mozak sposoban riješiti kompleksnije zadaće. Otkriveno je kako je broj neurona u pravilu obrnuto proporcionalan tjelesnoj masi životinje. Tako naprimjer zlatni retriver ima više neurona od hijene, lava ili smeđeg medvjeda, iako takvi predatori imaju čak tri puta veći mozak. Medvjeđi je mozak deset puta veći od mozga domaće mačke, ali te dvije životinje dijele isti broj neurona. Usporedbe radi, ljudi imaju 16 milijardi takvih stanica. No to nas ipak ne stavlja na sam vrh ljestvice. Vjeruje se da postoje životinje s mnogo razvijenijim mozgom od našega.

Psići, FOTO: Wikipedia

Dokazano je kako u većini slučajeva nema značajne razlike u masi mozga domaćih životinja i njihovih predaka. Ipak, iznimka su rakuni. Ovi mali mesojedi odudaraju jer imaju veoma malen mozak, ali jednak broj neurona kao i ostali sisavci. Njihov je mozak veličinom jednak mozgu mačke, ali broj neurona jednak je onome u mozgu psa.

 – Iako  sam ja 100 posto dog person, ovo je istraživanje, i bez obzira na moju pristranost, dokazalo kako psi imaju biološki kapacitet za mnogo kompleksnije i fleksibilnije zadaće nego mačke. – objasnila je Herculano-Houzel.

Ovim su istraživanjem razbijeni postojeći mitovi o nekim divljim životinjama – mali i srednje veliki mesojedi imaju jednaku količinu neurona kao i njihova lovina. Dosad se mislilo suprotno. Zaključeno je kako nisu sve vrste jednake te da postoje prepoznatljivi uzorci, ali i načini na koje priroda razvija mozak pojedinih vrsta.

Umorna lavica, FOTO: Tobias/Flickr

Komentari na članak

Vezani članci

Fantomske vibracije

Boljka modernog društva

Fantomske vibracije mobitela

Fantomske vibracije su tek nedavno pridobile pažnju znanstvenika. Dok oni nude različita mišljenja i hipoteze, recenzirana istraživanja ove problematike su štura.

IRO

Predstavljeno izvješće istraživanja Eurostudent V

Gotovo polovica studenata u Hrvatskoj radi uz studij

U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa RH predstavljeni su rezultati istraživanja o socijalnim i ekonomskim uvjetima studentskog života u Hrvatskoj.

Dragan Gamberger

Predavanje na FOI-ju

„Time 4 Science": Predstavljena tehnika istraživačkog grupiranja

„Time 4 Science" ima cilj organizirati niz gostovanja eminentnih istraživača iz Hrvatske i svijeta. U sklopu projekta Dragan Gamberger prikazao je način korištenja alata istraživačkog grupiranja.

Europa

Rezultati nove komunikacijske studije

Nastavlja se pad povjerenja u poslovnu elitu i političare

KLCM studija ove godine, kao i prošle, donosi zaključak da se žene ističu u odnosu na muškarce kada se radi o tri ključne karakteristike lidera: davanju osobnog primjera, otvorenoj i transparentnoj komunikaciji te priznavanju pogrešaka, no većina ispitanika (61%) i dalje vjeruje da su muškarci ti koji će nas uspješnije voditi u slijedećih pet godina.

Jasna Ožanić

Istraživanje Centra „Miko Tripalo”

Koliko mladi poznaju EU-institucije, a koliko se uključuju u procese donošenja EU-politika?

Kako bi podigao razinu svijesti mladih o koristima EU-a za mlade u Hrvatskoj, Centar „Miko Tripalo” pokrenuo je projekt Odredište EU-a: Budućnost mladih u Hrvatskoj. U sklopu projekta aktiviran je i upitnik za mlade koji će doprinijeti kvaliteti njegove realizacije.