Je li stres zarazan?

Određena razina stresa ključna je za pojedinca i njegovo preživljavanje te datira iz vremena naših predaka kada je on služio za upozoravanje na opasnost. Danas se manifestira kao nervoza i trema prije javnog nastupa ili izlaska na usmeni ispit. No budući da se ljudi danas ne susreću s istim opasnostima kao i prethodnici milijunima godina prije, tijelo ponekad pretjerano reagira, više no što je potrebno. Takva reakcija ne šteti samo pojedincu već i njegovoj okolini.

Zamislite ovu situaciju – izloženi ste stresu te vaša bolja polovica, prijateljica ili kolega s faksa nisu bili izloženi istom stresu, ali svejedno su nakon nekog vremena provedenoga s vama pokazali njegove simptome. Takva zamjedba dosad je bila samo moguća teorija – ali možda više nije samo teorija. Ako vam je takav scenarij poznat, onda već znate zaključak koji su znanstvenici postavili nakon provedenog istraživanja.

Istraživanje provedeno u Kanadi na Hotchkiss Brain Institutu pokazuje povezanost između utjecaja stresa na parove, tj. na parove miševa koji su bili njihovi subjekti. Jednoga miša iz para izložili su stresu te ga nakon izlaganja vratili drugom mišu. Nakon povratka miš koji nikada nije bio izložen stresu osjetio je identičnu neurološku reakciju kao i prvi miš, tj. osjetio je stres. 

Jedan od najzanimljivijih otkrića ovog istraživanja jest utjecaj spolova na pojavljivanje stresa. Naime, kada bi znanstvenici stresu izložili mužjaka te ga vratili ženki, ona bi osjetila stres, no kada bi stresu izložili ženku te ju vratili mužjaku, oni bi ostali indiferentni. 

Zaključak koji pruža ovo istraživanje jest da razina stresa u okolini može iznimno utjecati na pojedinca. Primjerice, ako jedan član obitelji pati od PTSP-a, znanstveno je dokazano kako će i drugi ukućani i ljudi u njegovoj okolini imati povećanu količinu stresa. Ujedno taj isti stres koji ljudi upijaju u same sebe potpuno se drugačije manifestira od osobe do osobe, što donosi mnoge probleme.