Mjerljiva ljubav!

Diamonds are a girl's best friend... Ili ne?

Dijamanti

Ako vam je ipak bitno da nosite ogromnu količinu novca na svojim prstićima kao znak neizmjerne (ali opet mjerljive) ljubavi, povedite se pravim balkanskim stilom i zataknite zlatnu burmu.

Dok na kavi s prijateljicama raspravljate o predivnom kamenu koji nosite na ruci jer ste upravo doživjeli vrhunac svojeg života kada vas je vaš odabranik srca napokon (bez prisile) romantično zaprosio, a u isto vrijeme razbacujete ruku na sve strane tako da i konobar može vidjeti kako ste dobro upecali budućeg supruga, vrijednost tog kamena svakog trenutka pada i novac koji je vaš odabranik dao za njega vrlo su vjerovatno bačeni u vjetar.

Zvuči nevjerovatno? Cijeli život su vas učili, i okolica i sladunjavi američki filmovi, da su dijamanti djevojčini najbolji prijatelji jer, na kraju krajeva, ako brak ne upali, ostaje vam ogromna svota novca na ruci. E, pa to nije točno! Utvrđeno je kako dijamant, čim izađe iz draguljarnice, gubi 50% svoje vrijednosti.

Naime, dijamanti predstavljaju najgoru moguću investiciju jer njihova vrijednost svakim danom opada, dok za razliku od njih zlato i srebro uvijek drže svoju vrijednost i lako su zamjenjivi novcem. Dijamante čak ne žele otkupiti niti draguljari koji su ih prodali jer za kupnju mogu ponuditi samo smiješnu cijenu koja će vrlo vjerovatno uvrijediti osobu koja ga prodaje pa da izbjegnu tako neugodne situacije ‒ u pravilu ih ne otkupljuju.

Kao još jednu bizarnu činjenicu trebamo svakako navesti veličinu dijamanta koja ne jamči veću vrijednosti ili bolju kvalitetu kamena. Često se događa da manji dijamant ima veću vrijednost od većeg dijamanta. Naime, kod dijamanata su bitne 4 stvari: karati, boja, rez i bistrost kamena, što znači da kvaliteta kamena ne ovisi samo o veličini kamena.

Pravo pitanje koje se postavlja jest: Zašto dijamanti predstavljaju najveći oblik ljubavi u nekom važnom trenutku veze? U SAD-u je odgovor novac, a vjerujem da nije ništa drugačije ni u ostatku svijeta! Draguljari su četrdesetih godina 20. stoljeća stvorili situaciju u kojoj su dijamante stavili na prijestolje svog dragog kamenja te ako netko nije kupio dijamantni zaručnički prsten ‒ nije ispunio očekivanja svoje okoline i svoje buduće mlade.

Novac, naravno, pokreće svijet pa nije ni čudo što svoje prste upliće i u ljubav. U idealnom svijetu, gdje bi ljubav trebala biti nešto izvan sfere ovakvih materijalnih stvari, ne vjerujem da bi prsten kojim biste obilježili neku prekretnicu u vašoj vezi imao bilo kakav utjecaj na vas i vašu okolinu.

Ako vam je ipak bitno da nosite ogromnu količinu novca na svojim prstićima kao znak neizmjerne (ali opet mjerljive) ljubavi, povedite se pravim balkanskim stilom i zataknite zlatnu burmu na prst jer u slučaju da brak ne uspije (nekim čudom), zlato ćete uvijek moći zamijeniti za novac i to poprilično dobar... u doba ovakve financijske nesigurnosti.

Komentari na članak

Vezani članci

Aircash aplikacija

Nova usluga na financijskom tržištu

Uz aplikaciju Aircash vrlo brzo stižeš do novca

Aplikacija Aircash nova je usluga na hrvatskom financijskom tržištu. Odličan je izbor za putnike, studente i turiste zbog svoje brzine, jednostavnosti i sigurnosti.

1

„Dvadeset i neka ti je godina“

Sve čari kasnih dvadesetih

Ako vam kraj faksa i ulazak u kasne dvadesete zvuče kao smak svijeta, ne očajavajte. Donosimo sve prednosti godina koje vam slijede i prijedloge kako ih iskoristiti.

Euri

Programi „It Lab“ i „Generalna proba“

Erste banka omogućuje studentima obavljanje plaćene stručne prakse

Erste banka otvara priliku za stručnu praksu za studente tehničkog i ekonomskog usmjerenja. Prijave traju do 30. travnja.

Kasne dvadesete

Nepotrebni troškovi vs. godišnja ušteda

Štednja u studentskim danima – istina ili mit?

Jednom kad uploviš u studentske vode, tvojem čamcu ponajviše prijeti financijsko potonuće. Pronaći ćeš posao ili kombinirati troškove studentskog života na kojekakve načine. No, hoćeš li uspjeti (u)štedjeti?

Bakljada u Kranjčevićevoj, 25.11.2012.

Ratko Martinović

Against modern football: Tajkuni na terenu, sirotinja na tribini

Sve je trgovina, pa tako i nogomet. Igrači ne dobivaju novce po zalaganju nego po potencijalnoj zaradi od budućeg transfera – kao jeftina roba neoliberalnog kapitalizma. No kako to da kad huligana nema na tribini – nema niti gledatelja?