Fascinantna snaga prirode

Deset manje poznatih činjenica o grmljavinskim olujama

10 činjenica o olujama sa gromovima

Česta je posljedica ljetnih vrućina oluja popraćena gromovima. Provjerite koliko snaga prirode u ovoj pojavi može biti fascinantna, ali i razarajuća.

Ljetne oluje nadolaze veoma brzo i često su popraćene munjama i gromovima. Kao i bilo koja druga prirodna pojava, izazivaju cijeli spektar emocija. Dok neki u strahu od bučnog spektakla zatvaraju prozore, drugi ih jedva čekaju kako bi uživali u njihovoj silovitoj i neobuzdanoj ljepoti. Oluje praćene gromovima fascinantne su za proučavanje, no iako su poprilično česte, skrivaju začuđujuću kompleksnost. Mi vam donosimo deset manje poznatih činjenica o njima.

1. Što se diže, mora se spustiti

Vlažan, vrući zrak gorivo je koje hrani oluju munjama i gromovima. Stupac vrućeg i vlažnog zraka iznimno se brzo diže kroz atmosferu, a brzina i snaga dizanja ovise o temperaturnoj razlici među različitim slojevima atmosfere. U najjačim olujama njegova brzina može doseći i više od 160 km/h.

2. Vrh oluje biva spljošten

Spomenuti stupac zraka nastavit će se dizati dok je god njegova temperatura veća od temperature atmosfere koja ga okružuje. Kada se temperature izjednače, stupac se počinje raspršivati i izravnavati, što oblikuje impresivne olujne oblake kakve poznajemo.

3. Kiša spušta oluju na zemlju

Kada vodene kapi u stupcu zraka koji se dizao postanu preteške, padaju na zemlju u obliku kiše. Kiša sa sobom povlači i hladniji zrak iz atmosfere, što možete osjetiti kao hladniji vjetar prije oluje i tijekom nje. Oluja prestaje kada kiša i hladan vjetar koji je prati zaustave dotok toplog i vlažnog zraka koji bi se mogao dizati i time zapravo izgladne oluju.

4. Postoji više tipova oluja

Nisu sve oluje jednake. Postoje tri tipa oluja koje su praćene gromovima. Većina oluja pripadaju prvom tipu, tzv. single-cell oluje, tj. oluje s jednim središtem. One obično nastanu brzo, slabijeg su intenziteta i kraćeg trajanja. Obično traju oko pola sata nakon čega se oblaci rasprše i nebo je ponovno potpuno čisto. Drugi su tip multi-cell oluje, odnosno oluje s više središta. Treći su tip oluja tzv. superćelije, odnosno oluje koje imaju rotirajuću uzlaznu struju toplog i vlažnog zraka. Ta rotirajuća struja pomaže oluji održati se i više sati te izaziva i veće nepogode poput jačeg vjetra, više tuče i jače pijavice.

FOTO: Pixabay

5. Tuča poskakuje poput kokica

Ako je temperatura u središtu uzlazne struje zraka u oluji pogodna, kapi kiše počet će se zamrzavati. Kretanje tih kapljica u uzlaznoj struji ubrzat će akumulaciju dodatnih kapi na površini novoformiranog komadića leda, odnosno tuče. Veličina većine komadića leda u tučama nije dovoljna da bi uzrokovala veće štete, no kod posebno jakih oluja njihova veličina može dosegnuti i veličinu loptice za bejzbol.

6. Oluje su elektrificirane

Trenje među kristalićima leda, kapima vode i komadima tuče koji se kreću u oblaku može uzrokovati nakupljanje statičkog elektriciteta između oblaka i zemlje. Taj elektricitet oslobađa se u obliku munje. Munja je toplija od površine sunca i zagrijava okolni zrak toliko brzo da valovi koji time nastaju oslobađaju zvuk koji čujemo kao grom.

7. Oluje su poprilično teške

Kad gledamo oblake kako naizgled bez truda lebde na nebu, ne razmišljamo o težini koja nam zapravo stoji nad glavama. Voda je teška, a jedan kumulus može težiti i više od 453 tone. Kod oluje u nastajanju ta težina može višestruko narasti zbog dodatne količine vode koja pristiže.

8. Blokiraju sunce

Znamo da se nebo zacrni prije oluje. Razlog je tome voda u oblacima koja reflektira sunčeve zrake i ne dopušta im da dođu do površine Zemlje.

9. Ljudi ih slučajno mogu izazvati

Stroj za kontroliranje vremena nije još izumljen, no naši postupci mogu utjecati na formiranje oluja. Studije su pokazale kako povećana temperatura oko gradova, ono što se naziva efektom urbanog toplinskog otoka, može biti okidač za nastanak oluje koja se ne bi formirala da grad ne postoji. Isto tako, studije pokazuju kako para koju ispuštaju naprave za hlađenje nuklearnih postrojenja može izazvati manje oluje.

10. S neba mogu padati i žabe

Ako se formira dovoljno jaka oluja, odnosno pijavica, ta oluja može podignuti i u sebe usisati razne stvari koje joj se nađu na putu. Naravno, nakon završetka oluje ono što je usisala mora se vratiti na Zemlju. Ako oluja prođe iznad močvare ili jezera, otpad koji se vraća na Zemlju može uključivati i žabe, ribe ili neke druge žive organizme.

Komentari na članak

Vezani članci

Sinj

Bijeg u Dalmatinsku zagoru

Ljetna zabava nije rezervirana samo za obalu; saznajte što vas očekuje u Sinju

Nedavno obnovljena tvrđava Kamičak u Sinju ovog je ljeta ponovno domaćin festivalu na koji pristižu inozemni izvođači, a koji donosi dvodnevni bogat zabavni sadržaj posjetiteljima.

Oddete Delacroix

Zarađuje ogromnu svotu novaca

Gnječe je XXL "modeli", ali njoj ne smeta

Do sada je zaradila više od 125.000 funti (oko 1.3 milijuna kuna), kupila trosobnu kuću, a također je i putovala diljem svijeta.

Izum

Dokle seže ljudska mašta?

15 ludih povijesnih izuma

„Genijalnost graniči s ludilom, a ludilo je toliko rašireno među genijalnim ljudima da bi čovjek zdravog razuma bio nenormalan među genijalcima.“

Autoportret

Na današnji dan

FOTO: Živost, raskoš i senzualnost u slikama velikog baroknog umjetnika Rubensa

Osim što su mu slikarska ostvarenja bila raznovrsne tematike i bogata detaljima i bojama, Rubens je bio toliko svestran umjetnik da je izrađivao i kartone za tapiserije, nacrte dekoracija za svečanosti i predmete umjetničkog obrta te je ilustrirao knjige.

Zimska idila

Snježna idila

Zanimljive činjenice o snijegu

Za lakše svladavanje snježnih problema donosimo nekoliko zabavnih i zanimljivih činjenica o snijegu.