Predvidljivo iracionalni

Bihevioralna psihologija objašnjava zašto studenti upisuju kolegije koji im se ne sviđaju

knjiga

Pitali smo studente vode li se pri odabiru kolegija linijom manjeg otpora ili hrabro grabe svaku priliku za novim znanjima. Odgovori koje smo dobili potvrđuju teorije o racionalnom i iracionalnom izboru Dana Arielya.

U sklopu serije članaka Predvidljivo iracionalni ovoga tjedna bavili smo se pitanjem studentske neaktivnosti na predavanjima, a sada nastavljamo u vrlo sličnom tonu. Pitanje iracionalnosti u našem ponašanju ovoga puta promatramo kroz upisivanje kolegija koji nas zapravo ne zanimaju. Donosimo vam izjave studenata i razloge zbog kojih su odabrali ono što ih ne zanima i naizgled racionalno objašnjenje za navedeni izbor. 

— Na prvoj godini, kako nisam nikoga znala, birala sam izborne predmete isključivo prema tome kako su mi se svidjeli nazivi predmeta. No, već sam u prvom semestru shvatila da je pametnije raspitati se, jer ponekad se može dogoditi da predmet ne ispuni tvoja očekivanja ili bude prezahtjevan, a opet nezanimljiv — ispričala nam je Marija, studentica novinarstva na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti.

Izbor kolegija nije nimalo jednostavan zadatak. Studenti trebaju znati što ih zanima, u kojem se smjeru žele kretati, imaju li potrebne kompetencije i hoće li se termin izvođenja izbornog kolegija poklopiti s obaveznim. Velik utjecaj na Marijinu odluku sada imaju iskustva starijih kolega, pa stoga njena odluka može biti racionalna ili iracionalna.

Osjećaje je teško zanemariti, a upravo oni vode ka iracionalnom ponašanju

Racionalno razmišljanje pri odabiru kolegija bilo bi razmatranje više čimbenika poput sadržaja samog kolegija, ishoda učenja, termina održavanja i činjenica koje su joj dali stariji kolege. Suprotno tomu, iracionalan odabir temelji se na osjećajima i pristranim mišljenjima kolega koji su kolegij iz svojih razloga obožavali ili ga uopće nisu mogli smisliti. Dakle, temeljna je karakteristika takvog razmišljanja generaliziranje, koje je nemoguće provjeriti.

Genij u razumijevanju ljudskog ponašanja, američki bihevioristički ekonomist i profesor na sveučilištu Duke Dan Ariely smatra da dio pogrešnih odluka donosimo ponavljajući ono što smo radili u prošlosti ili oponašajući druge. Osjećaji nas fokusiraju na sadašnjost što utječe na racionalno razmišljanje.

Primjerice, Marija je na prvoj godini upisala kolegije na temelju osjećaja, a onda je shvatila da to i nije bio tako pametan izbor.

— Ponekad odaberem predmet koji nije toliko zahtjevan, a ne odaberem neki teži koji me možda čak i više zanima. Znam da to ne bi trebalo biti tako, no ponekad svi idemo linijom manjeg otpora.

Pigmalionov efekt povezan je s drugim važnim čimbenikom

Daria, studentica povijesti umjetnosti i engleskog jezika Filozofskog fakulteta u Rijeci, kaže kako joj nije problem upisati kolegij za koji zna da će se morati pomučiti.

— Ne gledam po težini, nego kako mi se svidi. Ako mi se čini dosta zanimljiv, nije mi bitno je li kolegij težak ili lak.

Upravo su očekivanja drugi važan čimbenik koji utječe na ponašanje, smatra Ariely. Ako ljudi očekuju visoke koristi, više će uložiti i tako dobiti više zadovoljstva. To se zove Pigmalionov efekt.

Iva, studentica biologije sa zagrebačkog PMF-a, svoje kolegije bira na temelju naziva i sadržaja, a zatim se savjetuje s kolegama koji su ga odslušali ili imaju informacije o kolegiju, profesorima i asistentima koji ga vode. Upravo su iskustva drugih ljudi najčešća kušnja racionalnom ponašanju, što potvrđuje njen primjer.

— Želim da je kolegij zanimljiv, ali i da ima prikladan omjer težine polaganja i ECTS-a. Htjela bih da je kolegij koji slušam uvijek nešto što će mi pridonijeti u budućem radu. Međutim, loša kritika od strane kolega kojima vjerujem sve to baca u vodu.

Postoji li sloboda izbora?

Međutim, ni jedna od ovih studentica nije potpuno slobodna donijeti vlastitu odluku. Ariely kaže da su većina izbora s kojima se svakodnevno suočavamo iluzija. Primjerice, otvorite li hladnjak u potrazi za hranom, mislite da sami birate što ćete jesti, a zapravo na izbor utječe osoba koja puni hladnjak, budžet za hranu ili vlast koja ograničava ili zabranjuje uvoz nekih namirnica, kao i moguće alergije na hranu i slično.

Isto je i s izbornim kolegijima. Studenti misle da ih biraju, a zapravo izbor ovisi o rasporedu koji sastavlja fakultet, uvjetima i vezanim kolegijima, o čemu odlučuju profesori, kvotama i drugome. Toga je svjesna Daria, kojoj izbor nikad nije lagan zadatak, a upravo to njen odabir čini racionalnim.

— Inače dobijem popis predmeta koje moram upisati i to je to. Teži izborni sam znala odabrati samo zato jer mi onaj koji sam htjela ne paše s rasporedom, a to je često na dvopredmetnim studijima. Dakle, to je obično užas jer je kvota 15 ljudi.

Marija uvijek prije upisivanja nekog kolegija provjeri raspored, zbog čega se trudi donijeti racionalnu odluku. Iva se trudi pročitati silabuse kako bi bila informirana o svemu što joj se nudi.

— Gledam silabuse za gotovo svaki kolegij. Nekad on nije stvarni odraz kolegija, ali moram dobiti bar početnu informaciju za odabir, objašnjava Iva.

Komentari na članak

Vezani članci

https://pix/abay.com/illustrations/brain-heart-balance-emotion-3017071

Stručni skup

PuP provodi studente kroz više od 15 radnih mjesta

Kako je raditi kao psiholog u vrtiću, MUP-u, palijativnoj skrbi, s izbjeglicama, saznat će svi zainteresirani posjetitelji na dvodnevnom stručnom skupu koji organiziraju studenti.

A. Maslow

Na današnji dan

Rođen Abraham Harold Maslow, američki psiholog

Američki psiholog Abraham Harold Maslow (1908. – 1970.) poznat je po svojoj teoriji ličnosti koja je postala temeljem humanističke psihologije.

stress

Predvidljivo iracionalni

8 obrambenih mehanizama frustracije iliti kako se tješimo

Psihologija navodi osam obrambenih mehanizama koji djeluju podsvjesno, a aktiviraju se kad čovjek ne prihvaća stvarnost, odnosno ne suočava se s problemom.

Mentalni poremećaji

Britansko istraživanje pokazuje

Osam od deset studenata ima problema s mentalnim zdravljem

Trećina ispitanika patila je od suicidalnih misli, a većina njih pripada homoseksualnoj orijentaciji, čak 55%. Kao razlog navode da nisu nailazili na podršku svojih bližnjih, što je u njima izazivalo osjećaje straha i srama. Više od polovice ispitanika reklo je kako nisu pokušali potražiti pomoć.

Seinfeld

Za studente psihologije

Poznata serija Seinfeld postaje obavezna literatura na američkim sveučilištima

Stvaranje fakultetskih kolegija na osnovi popularnih TV-serija nije ništa novo za američka sveučilišta.