Istraživanje studenata ERF-a

90% studentica doživjelo je seksualno uznemiravanje, a ono se i dalje smatra trivijalnim i nevažnim

Istraživanje o seksualnom napastovanju

U istraživanju su sudjelovali studenti Znanstveno-učilišnog kampusa Borongaj.

Troje studenata Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta provelo je tijekom travnja i ožujka u Zagrebu istraživanje o seksualnom uznemiravanju na ulicama.

Istraživana je učestalost pojavljivanja tog ponašanja te stavovi i informiranost studenata o seksualnom uznemiravanju.

U istraživanju su sudjelovali studenti Znanstveno-učilišnog kampusa Borongaj.

Ana Marić, Mate Lendić i Mateja Morić, studenti prve godine diplomskog studija socijalne pedagogije osmislili su i proveli projekt pod nazivom „USPUT – seksualno uznemiravanje na ulici“.  Projekt je dio kolegija Socijalna patologija 2, a mentorica studentima bila je prof. dr. sc. Irma Kovčo Vukadin. Cilj projekta je informiranje studenata o pojavnim oblicima seksualnog uznemiravanja na ulici, o kažnjivosti i posljedicama takvih ponašanja te mogućnosti traženja pomoći u slučaju doživljavanja takvih uznemirujućih ponašanja. 

Nakon provedenog istraživanja studenti su, u suradnji s grafičkim dizajnerom, osmislili informativne plakate koje su postavili po ZUK Borongaj.

Od sveukupnog broja studenata obuhvaćenih istraživanjem 90% je studentica, prosječno starih 22 godine i većinom heteroseksualne orijentacije. Rezultati pokazuju kako je većina njih tijekom života doživjela seksualno uznemiravanje na ulici.

Najčešće se radilo o sljedećim oblicima ponašanja: komentar o izgledu (62%), zurenje (57%), zviždanje (55%), nepoželjno narušavanje osobnog prostora (51%). Takva ponašanja najčešće su doživljena na ulici(65%) ili u sredstvima javnog prijevoza (51%). Uglavnom se radilo o počiniteljima muškoga spola (68%). Ispitanici uglavnom svjedoče o višestrukom uznemiravanju na ulici, odnosno imaju određenu povijest uznemiravanja. 

Zanimljivo je da je čak 33% onih koji su sudjelovali u istraživanju navedena ponašanja doživjelo kao nešto trivijalno i nebitno, dok ih je 36% takva ponašanja doživjelo kao uvredu. Gotovo nitko navedena ponašanja nije doživio kao kompliment. Nitko od sudionika nije ta ponašanja prijavio policiji, čak ni kada se radilo o ozbiljnijim oblicima uznemiravanja poput uhođenja ili neprihvatljivog fizičkog kontakta. Kao razlog sudionici su navodili kako ne vjeruju da bi policija mogla primjereno reagirati i/ili smatraju takva ponašanja suviše banalnima za prijavu. Velik broj ispitanika naveo je da se u takvim situacijama obraća prijateljima/cama ili partneru/ici.

13% ispitanih kao posljedice navodi strah, sram i samookrivljavanje, ljutnju i želju za osvetom te osjećaj manje vrijednosti. 49% ispitanih navodi kako nisu imali posljedica, a to ide u prilog doživljavanju takvih ponašanja beznačajnima. Ispitanici navode da se, ako do posljedica dođe, istovremeno javlja više navedenih emocija, a posebno su zabrinjavajući navodi o promjenama ponašanja nakon uznemiravanja. Tako neki izbjegavaju određena mjesta ili odbijaju hodati noću bez pratnje.

Zanimljivo je i da 13% osoba koje su sudjelovale u istraživanju navodi da su i sami bili uznemiravatelji.

Ovi rezultati su u skladu s nekim ranije provedenim istraživanjima ove problematike.

Komentari na članak

Vezani članci

Istraživanje OTP banka

Istraživanje o financijskim navikama studenata

Podebljaj svoj studentski budžet

Bilo da trošiš zarađeni novac ili džeparac roditelja, već si na faksu suočen/a s raspolaganjem novcem te je upravo to veliki korak prema odrasloj osobi. Ovim putem imaš priliku svoje znanje i kreativnost unovčiti sudjelovanjem u kratkom istraživanju.

Qualitywatch IRO

Institut za razvoj obrazovanja

Kreće kampanja za transparentnost i poboljšanje kvalitete visokog obrazovanja

Projekt QUALITYWATCH kreće od pretpostavke da sve javne informacije o kvaliteti visokog obrazovanja moraju biti objavljene na internetu, no pitanje je do koje mjere su ti dokumenti lako dostupni, razumljivi i čitljivi zainteresiranim pojedincima.

Ljudski mozak

Istine i laži o najvažnijem ljudskom organu

Deset mitova o mozgu koji nisu istiniti

Mozak je jedan od organa u ljudskom tijelu o kojemu se puno toga ne zna. Zbog svoje velike važnosti, a ujedno još uvijek nedovoljno razjašnjene građe i načina djelovanja, tijekom povijesti razvili su se brojni mitovi o mozgu. Brojni od njih nisu točni, a koji su to pročitajte u nastavku.

worried1

Blefarospazam

Saznajte što potiče iritantno trzanje oka

Mnogima oko zna iritantno trzati, nekoliko minuta, sati, ponekad i nekoliko dana. Saznajte kad o tome trebate obavijestiti svog liječnika.

Twitter

Sveučilišta i društvene mreže

Sveučilišta bi trebala koristiti Twitter kako bi se povezala sa studentima

Hoće li se Sveučilišta povezivati sa studentima putem društvenih mreža?