Istraživanje studenata ERF-a

90% studentica doživjelo je seksualno uznemiravanje, a ono se i dalje smatra trivijalnim i nevažnim

Istraživanje o seksualnom napastovanju

U istraživanju su sudjelovali studenti Znanstveno-učilišnog kampusa Borongaj.

Troje studenata Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta provelo je tijekom travnja i ožujka u Zagrebu istraživanje o seksualnom uznemiravanju na ulicama.

Istraživana je učestalost pojavljivanja tog ponašanja te stavovi i informiranost studenata o seksualnom uznemiravanju.

U istraživanju su sudjelovali studenti Znanstveno-učilišnog kampusa Borongaj.

Ana Marić, Mate Lendić i Mateja Morić, studenti prve godine diplomskog studija socijalne pedagogije osmislili su i proveli projekt pod nazivom „USPUT – seksualno uznemiravanje na ulici“.  Projekt je dio kolegija Socijalna patologija 2, a mentorica studentima bila je prof. dr. sc. Irma Kovčo Vukadin. Cilj projekta je informiranje studenata o pojavnim oblicima seksualnog uznemiravanja na ulici, o kažnjivosti i posljedicama takvih ponašanja te mogućnosti traženja pomoći u slučaju doživljavanja takvih uznemirujućih ponašanja. 

Nakon provedenog istraživanja studenti su, u suradnji s grafičkim dizajnerom, osmislili informativne plakate koje su postavili po ZUK Borongaj.

Od sveukupnog broja studenata obuhvaćenih istraživanjem 90% je studentica, prosječno starih 22 godine i većinom heteroseksualne orijentacije. Rezultati pokazuju kako je većina njih tijekom života doživjela seksualno uznemiravanje na ulici.

Najčešće se radilo o sljedećim oblicima ponašanja: komentar o izgledu (62%), zurenje (57%), zviždanje (55%), nepoželjno narušavanje osobnog prostora (51%). Takva ponašanja najčešće su doživljena na ulici(65%) ili u sredstvima javnog prijevoza (51%). Uglavnom se radilo o počiniteljima muškoga spola (68%). Ispitanici uglavnom svjedoče o višestrukom uznemiravanju na ulici, odnosno imaju određenu povijest uznemiravanja. 

Zanimljivo je da je čak 33% onih koji su sudjelovali u istraživanju navedena ponašanja doživjelo kao nešto trivijalno i nebitno, dok ih je 36% takva ponašanja doživjelo kao uvredu. Gotovo nitko navedena ponašanja nije doživio kao kompliment. Nitko od sudionika nije ta ponašanja prijavio policiji, čak ni kada se radilo o ozbiljnijim oblicima uznemiravanja poput uhođenja ili neprihvatljivog fizičkog kontakta. Kao razlog sudionici su navodili kako ne vjeruju da bi policija mogla primjereno reagirati i/ili smatraju takva ponašanja suviše banalnima za prijavu. Velik broj ispitanika naveo je da se u takvim situacijama obraća prijateljima/cama ili partneru/ici.

13% ispitanih kao posljedice navodi strah, sram i samookrivljavanje, ljutnju i želju za osvetom te osjećaj manje vrijednosti. 49% ispitanih navodi kako nisu imali posljedica, a to ide u prilog doživljavanju takvih ponašanja beznačajnima. Ispitanici navode da se, ako do posljedica dođe, istovremeno javlja više navedenih emocija, a posebno su zabrinjavajući navodi o promjenama ponašanja nakon uznemiravanja. tako neki izbjegavaju određena mjesta ili odbijaju hodati noću bez pratnje.

Zanimljivo je i da 13% osoba koje su sudjelovale u istraživanju navodi da su i sami bili uznemiravatelji.

Ovi rezultati su u skladu s nekim ranije provedenim istraživanjima ove problematike.

Komentari na članak

Vezani članci

balancedbabe.com

Pisanjem protiv stresa

Vođenje dnevnika pozitivno utječe na zdravlje

Iznosimo vam valjane razloge zašto biste trebali ispunjavati stranice vlastitog dnevnika. To nipošto nije predodređeno samo za tinejdžere. Prenošenje emocija na papir dokazano poboljšava kvalitetu vašeg života.

Ocean

Tajne oceana

Prvi put nakon sto godina u morskim dubinama viđeno neobično, bizarno biće

Prozirno biće u obliku punoglavca, okruženo „kućicom“ od proteina i celuloze.

Twitter

Sveučilišta i društvene mreže

Sveučilišta bi trebala koristiti Twitter kako bi se povezala sa studentima

Hoće li se Sveučilišta povezivati sa studentima putem društvenih mreža?

Kanada

Svjetska karta sreće

Što biste vi odgovorili u ovom istraživanju?

Objavljeno je istraživanje koje mjeri sreću ispitanika u 20 država svijeta.

Laganje

Neobično istraživanje

Tko najviše laže?

Najmanji postotak lažljivaca znanstvenici su utvrdili kod ljudi starijih od 60 godina, samo 1.5% lagalo je svakodnevno, dok 55% njih nije uopće lagalo.