Psihologija tjelovježbe

6 razloga zbog kojih mozak voli tjelesnu aktivnost

Trčanje; izvor: https://unsplash.com/photos/5rKPeFcsSTY

Osim očitih učinaka na naše tijelo, vježbanje je dobar način za poboljšanje raspoloženja i fokusa te borbu protiv stresa i anksioznosti koje za sobom donosi studiranje.

Tjelesna aktivnost nekako se uvukla u ovaj svijet u kojemu je, nažalost, jedan od glavnih ciljeva postići savršeno oblikovano tijelo. Životi nam se vrte oko provođenja dijeta i fitness planova za koje se nadamo da će nam omogućiti tijelo dostojno ljetne plaže. Možda ste se upravo zbog toga i pokrenuli prije ljeta i odlučili se ozbiljnije posvetiti vježbanju. Iako ta motivacija možda nije najbolja, sama tjelesna aktivnost, ako se pravilno izvodi, zaista ima brojne pozitivne učinke na čovjeka.

Ljeto se polako približava kraju, ali to ne znači da je vrijeme za neaktivnost, a evo i zašto. Mozak voli tjelovježbu, a upravo će vam on biti od velike važnosti kada ispitna literatura sljedeći puta pokuca na vrata. Možda vas neki od sljedećih pozitivnih učinaka tjelovježbe uvjeri u ustrajnost.

1. Trenutačno poboljšanje raspoloženja

FOTO: Pixabay

Već 5 minuta tjelesne aktivnosti srednjeg intenziteta, poput brzog hodanja, podiže raspoloženje. Taj učinak nije ograničen samo na period tijekom i neposredno nakon vježbanja. Mnoga istraživanja pokazala su da je učestalost depresije manja među tjelesno aktivnim osobama. Dakle, vježbajući si osiguravamo sretniju i sadašnjost i budućnost. Možda biste ovo mogli priložiti kao argument sljedeći puta kada vam susjedi s kata niže prigovore na preveliku buku.

2. Pozdravite se od anksioznosti

FOTO: Unsplash

Kada želite povećati granicu otpornosti na alkohol, trenirate se unošenjem sve većih količina alkohola. Nećemo ovog puta ulaziti u korisnost odnosno štetnost tog treninga, ali slična je situacija i s napadima anksioznosti. U trenucima kada vas počnu hvatati strah i panika živčani sustav je ušao u stanje akcije, spremno za borbu ili bijeg (engl. fight or flight). Tijelo na to odgovara povećanjem broja otkucaja srca, znojenjem i otežanim disanjem. Tjelesna aktivnost organizam dovodi u isto stanje, ali ga povezujemo s ljepšim emocijama. Na taj način organizam treniramo za uspješnije zaustavljanje sljedećeg napada anksioznosti.

3. Za bolji san

FOTO: Pixabay

Budući da poboljšava raspoloženje i sprječava napade anksioznosti, nije ni čudno što tjelesna aktivnost rezultira i boljim snom. Već 150 minuta tjelesne aktivnosti tjedno recept je za mirnije noći, a time i veću produktivnost. Osim toga, ponekada se čini da na tjelesnu aktivnost odlazi previše vremena. Pokazalo se da aktivniji ljudi brže zaspu tako da se naposljetku to vrijeme barem djelomično kompenzira.

4. Sprječavanje rizika od demencije

FOTO: Flickr

Tjelesna aktivnost povećava protok krvi u cijelom tijelu pa tako i u mozgu. Osim što ima pozitivne učinke na kardiovaskularno zdravlje, upravo zbog povećanja protoka krvi mozgu su lakše dostupni važnu nutrijenti i brža je eliminacija toksina. To pruža zaštitu od razvoja neurodegenerativnih bolesti, poput Alzheimerove bolesti. 

5. Poboljšanje kognitivnih funkcija

FOTO: Unsplash

Osim što tjelesnom aktivnosti u mladosti štitimo mozak od pojava Alzheimerove bolesti, ona također djeluje na poboljšanje kognitivnih funkcija. Tijekom aerobne aktivnosti, koja je samo stručniji naziv za cardio, u mozgu dolazi do stvaranja faktora BDNF koji stimulira razvoj neurona i pomaže u očuvanje neurona kojima prijeti oštećenje. Time pomaže i u održavanju memorije. Možda je zato trčanje tako popularno.

6. Bolji fokus

FOTO: Tumblr

Redovita tjelesna aktivnost važna je komponenta u nošenju s poremećajem aktivnosti i deficita pažnje ili ADHD-om, ali isto tako, može pomoći i onima koji nemaju ADHD poboljšavajući fokus, pažnju i sposobnost planiranja. Pozitivan učinak na pažnju ima osobito kada je u pitanju multitasking. Također, fokus ovisi o intenzitetu. Svaka osoba ima svoju razinu intenziteta pri kojoj je najbolje fokusirana. Eksperimentirajte s razinom intenziteta da biste pronašli vašu zlatnu sredinu.

Nažalost, još uvijek nije poznato koliko je točno vremena potrebno uložiti u vježbanje i koja je vrsta tjelesne aktivnosti najbolja za ostvarivanje optimalnih rezultata. Nemojte se bojati eksperimentirati i isprobati više vrsta tjelesne aktivnosti kako biste našli onu koja vam najviše odgovara i u kojoj ćete moći ustrajati. Ako vam fali ideja, možda vam se svidi neki od predloženih Youtube fitness gurua.

Komentari na članak

Vezani članci

https://pixabay.com/en/puppies-dog-golden-retriever-1871260/

Rezultati znanstvenih istraživanja o čovjekovom najboljem prijatelju

Psi vode glavnu riječ; pametniji su no što smo mislili

Bez obzira na to jeste li tzv. „dog" ili „cat person", činjenica da su psi pametni jest neosporiva. No najnovije istraživanje pokazuje kako su ova krznena stvorenja zapravo iznimno pametna i briljantna. 

Mozak

Jeste li znali?

8 činjenica o ljudskom mozgu

Iako je najmanje istražen organ ljudskog organizma, donosimo vam osam vrlo zanimljivih činjenica...

druženje u kafiću

Projekt AZVO-a

HRMinHEI dao svoj doprinos učinkovitosti visokih učilišta

– Projekt HRMinHEI iznjedrio je određene procese i alate korisne Sveučilištu Rijeci, a vjerujem i drugim visokim učilištima u Hrvatskoj i Europi. – istaknula je prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija.

Dečki piju

Novo znanstveno otkriće

Zašto se žene ponašaju kao žene, a muškarci kao muškarci?

Znanstvenici iz Izraela konačno su objasnili zašto muškarci misle samo na seks, a žene od početka veze maštaju o svadbi.

Brojanje koraka

Benefiti hodanja

Stručnjaci iznijeli stavove o brojanju koraka

Kud god pošli, u trgovinu ili šoping, u pokretu smo i mislimo da tako pridonosimo našem tijelu jer učili su nas još od davnih dana kako se važno kretati. Je li uistinu tako?