Muke po kraticama

Znate li pravilno napisati svoju titulu i akademski naziv?

Bacanje kapica

Akademski nazivi koje stječemo tijekom visokoškolskog obrazovanja ponekad nam mogu stvoriti nedoumice, pogotovo kad se sjetimo pisanja njihovih kratica. Srećom, postoji Zakon kojim se njihova upotreba regulira i koji propisuje pravilno pisanje kratica.

Obranom rada na kraju visokoškolskog obrazovanja, osim lijepih fotografija s cvijećem pred vratima fakulteta, stječemo i određeni akademski naziv ili stupanj. Ipak, on može donijeti i neke neodlučnosti: piše li se ispred imena i prezimena ili iza njega, koja je točno kratica i slično, a bolonjski je proces još dodatno zakomplicirao sve navedeno. Uvođenjem bolonjskog sustava ukinuti su neki od dotadašnjih akademskih naziva te uvedeni novi, a to je stvorilo popriličnu zbrku među budućim akademski obrazovanim ljudima, ali i među onima koji su svoje titule stekli prije toga.

Srećom, akademski i stručni nazivi te njihovo pisanje reguliraju se Zakonom o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju koji pomaže u snalaženju u svoj toj zbrci. Važno je imati na umu i značenje svih spomenutih pojmova. Tako akademski naziv stječe osoba koja završi preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij i poslijediplomski specijalistički studij, dok stručni naziv stječe osoba koja završi stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij. Akademski stupanj stječe osoba koja završi poslijediplomski sveučilišni studij.

Završetkom preddiplomskog sveučilišnog studija osoba stječe akademski naziv sveučilišni prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalurea) uz naznaku struke, primjerice ekonomije, a kratica je u tom slučaju univ. bacc. oec. Iznimno, osoba koja preddiplomski studij završi u znanstvenom području tehničkih znanosti stječe naziv sveučilišni prvostupnik/prvostupnica inženjer/inženjerka s naznakom struke. Ove se kratice stavljaju iza imena i prezimena osobe, primjerice Ivan Horvat, univ. bacc. oec.

Vrlo slično funkcionira i akademski naziv koji se stječe završetkom diplomskog ili integriranog sveučilišnog studija – magistar, odnosno magistra struke: mag. oec. Kao i u slučaju preddiplomskog studija, osobe koje su studij završile u području tehničkih znanost stječu naziv magistar inženjer/magistra inženjerka, a kratica je mag. ing. uz naznaku struke. Iznimku predstavljaju i osobe koje završe studij medicine, stomatologije ili veterine jer stječu akademski naziv doktor, odnosno doktorica uz naznaku struke, npr. dr. med. U svim trima slučajevima kratica se stavlja iza imena osobe, primjerice: Ivan Horvat, mag. oec. ili Ivan Horvat, dr. med.

Važno je napomenuti da je osoba koja je po starom sustavu branila magistarski rad također stekla naziv magistra, ali ti nazivi nikako nisu istovjetni. Osoba predbolonjskog sustava u tom je slučaju stekla naziv magistar znanosti, čija se kratica mr. sc. piše ispred imena i prezimena.

Završetkom poslijediplomskog sveučilišnog studija osoba stječe akademski stupanj doktor/doktorica znanosti ili umjetnosti uz naznaku znanstvenog ili umjetničkog područja. Kratica je dr. sc. ili dr. art. i stavlja se ispred imena i prezimena osobe.

Slično funkcioniraju i stručni nazivi. Ako osoba završi stručni studij u trajanju od najmanje tri godine, stječe naziv stručni prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) uz naznaku struke, a kratica je bacc. (oec. primjerice). Iznimka su ovdje i osobe iz područja tehničkih znanosti kojima se u stručni naziv dodaje i inženjer i čija je kratica bacc. ing. (geod. primjerice).

Završetkom specijalističkog diplomskog studija stječe se stručni naziv stručni specijalist, odnosno specijalistica uz naznaku struke ili dijela struke, a kratica je struč. spec. uz naznaku struke, primjerice struč. spec. politeh. Osobe iz područja tehničkih znanosti postaju stručni specijalisti inženjeri, a kratica im je struč. spec. ing. (geod. primjerice). Osoba koja je završila specijalistički diplomski studij u medicini, stomatologiji i veterini stječe naziv diplomirani, odnosno diplomirana uz oznaku struke, npr. diplomirana medicinska sestra, a kratica je dipl. Sve spomenute kratice dolaze nakon imena i prezimena osobe.

Završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija osoba stječe akademski naziv sveučilišni specijalist, odnosno sveučilišna specijalistica uz naznaku struke ili dijela struke sukladno nazivu studijskog programa (na primjer: sveučilišni/a specijalist/specijalistica ekonomije, sveučilišni/a specijalist/specijalistica socijalne politike, sveučilišni/a specijalist/specijalistica financijske analize i slično).

Popis akademskih naziva i njihovih kratica uređuje Rektorski zbor, dok popis stručnih naziva s popratnim kraticama kreiraju zajednički Vijeće veleučilišta i visokih škola te Rektorski zbor. Oba su popisa dostupna u Narodnim novinama.

Komentari na članak

Vezani članci

Sajam stipendija 2015. - naslovna

Sajam stipendija u Rijeci i Zagrebu

Predstavljanje Agencije za mobilnost i programe Europske unije na Sajmu stipendija

Agencija će svoje programe i aktivnosti predstaviti na Sajmu stipendija i visokog obrazovanja koji će se održati 13. listopada 2015. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu te 15. listopada 2015. na Sveučilištu u Rijeci.

Studenti u predavaoni

Istraživanje stipendija i školarina u Europskim zemljama

Hrvatska nudi male stipendije, studentski zajmovi još uvijek nepoznanica

Iako imaju mogućnost „uživati“ u pravu na besplatan upis na fakultet i stipendije, riječ je o luksuzu koji je dostupan jednoj manjoj skupini studenata.

Ugovor

Studentski rad

Šire se lažne vijesti: Još nije usvojen novi Zakon o obavljanju studentskih poslova!

Premda je u sklopu pojedinih studentskih medija izašla obavijest da je konačno usvojen novi zakon, isti još treba proći 2. čitanje i glasanje u Saboru.  

Zoran Bekić

Stručna konferencija

Sudionici Dana e-infrastrukture – Srce DEI 2019 sudjeluju u oblikovanju budućnosti znanosti i visokog obrazovanja

– Uz upoznavanje s aktivnostima na projektima HR-ZOO i CroRIS sudionici konferencije imat će mogućnost kroz otvorene i konstruktivne rasprave doprinijeti daljnjoj provedbi ovih projekata, koji će bez dvojbe oblikovati budućnost znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj. – istaknuo je zamjenik ravnatelja Srca.

Kune

Ususret Sajmu stipendija i visokog obrazovanja

Istraživanje pokazalo tko sve prima stipendiju i u kojem iznosu; prosječna iznosi 949 kn mjesečno

Nakon što su se istraživanjem EUROSTUDENT detektirale ranjive skupine studenata s izazovima u pronalaženju dostatnih prihoda za pokrivanje troškova studija, nadolazeći Sajam stipendija i visokog obrazovanja u Zagrebu i Rijeci pružit će detaljne podatke o stipendiranju.