Erasmus iskustvo

Njemački dnevnici, peti dio: Intervju s njemačkim studentom

Jesen u Heidelbergu

Matea vam ovoga tjedna donosi mali intervju s kolegom koji je naših korijena, a studira u Njemačkoj.

Ovaj intervju napravljen je na njemačkome jeziku te ga je za potrebe portala studentski.hr prevela autorica uz pomoć sugovornika.

Tako prolaze dane, novi ljudi, nova iskustva. Odlučila sam se za drugačiji pristup u novome dnevniku.

Donosim vam mali intervju s kolegom koji je naših korijena, a takve ćete kolege sigurno sresti ako se uputite na studij u Njemačku, Austriju itd.

Bok Maurice! Evo, za početak se slobodno predstavi hrvatskoj studentskoj publici.

Moje ime je Maurice Dajak i imam 20 godina Od listopada 2013. studiram na Institutu za slavistiku pri Sveučilištu u Heidelbergu. Studiram hrvatski, ruski i germanistiku. Na germanistici studiram kulturnu usporedbu, filologiju i didaktiku. Za slavistiku sam se odlučio jer su moji korijeni u Hrvatskoj. Moj otac dolazi iz Hrvatske, no nije me naučio hrvatski. Moj je cilj naučiti jezik, raditi u Hrvatskoj u gospodarstvu ili društvu te živjeti u Hrvatskoj. Trenutno živim u Ketschu i provodim svoje vrijeme na Sveučilištu u Heidelbergu.

Imam nekoliko pitanja o načinu studiranja na Sveučilištu u Heidelbergu. Za početak, možeš li mi reći nešto o njemačkoj maturi?

Položio sam maturu (njem. das Abitur) u Nordheinwesfalenu. Tamo je podijeljena centralna matura, tj. svaka škola dobije primjer ispita za pojedini predmet te oni prvi put pregledaju ispit.

Nisam se baš dobro osjećao nakon ispita iz matematike jer je bio jako težak. S time se složio i moj nastavnik. Ministarstvo se doduše s time nije složilo. Bilo je i pogrešnih primjera ispita koje je Ministarstvo podijelilo, a koji se često nisu mogli riješiti.

S mojim drugim ispitima sve je bilo u redu. Polagao sam njemački jezik u obliku usmenoga ispita, biologiju, predmete iz obrazovanja (njem. Erziehungswissenschaft) i matematiku.

Moja ocjena bila je 4. Računajući zajedno s učenjem, čovjek u dvije godine može proći kvalificirajuću fazu. Na kraju svega, moja je prosječna ocjena bila 5.

Nakon mature, odabrao si Uni-HD. Jesi li zadovoljan svojim izborom i zašto?

Za sada sam jako sretan, grad je predivan i ljudi su divni. Ovdje se može pohađati mnogo predmeta iz područja jezika. Ono što mi se nije svidjelo jest obavezno pohađanje predavanja (smijeh). Bez predavanja mogu bolje organizirati vrijeme i sam odlučiti koje je predavanje za mene važno.

Možeš li mi opisati jedno normalno predavanje, kakav je odnos profesor-student?

Mogu reći nešto o svojem studiju. Na slavistici i germanistici ne postoje predavanja koja su jako važna, a u radnim grupama nalazi se najviše 10 osoba. Kako sam u početku imao etnologiju, na jednome je predavanju bilo cca. 100 kolega i tako se ne može stvoriti prijateljska atmosfera. Odnos između profesora i studenta dobar je i odgovarajući. studenti mogu pitati na predavanjima i neće ostati samo na pitanju.

Možeš li mi opisati kako izgleda ispit na tvome studiju, a kako vježbe?

Dosad nisam imao puno ispita. No, primjerice, na germanistici se na kolegiju o razvoju jezika ispit sastoji od zadataka s višestrukim odgovorima. Na druge moramo opširnije odgovoriti. Na ruskom ili hrvatskom većinom moramo ispunjavati cjelovite tekstove ili vježbati gramatiku kroz povezane primjere. Uz ispite moramo održati referat i pisati domaće zadaće.

Tvoj studij, slavistika, nudi Erasmus mogućnost, hoćeš li ga iskoristiti i zašto?

Prijavit ću se na Eramus na jesen i doći u desetom mjesecu 2015. u Zagreb. Obećajem da će mi to biti nezaboravno vrijeme u kojemu ću pronaći neke kulturne korijene i usavršiti svoj hrvatski. Financijska potpora koju trebam druga je briga.

Vidjela sam da nema puno njemačkih studenta u studentskim domovima, znaš li zašto? Domovi nisu dostupni ili?

U sveučilišnim gradovima, kao što su Mannheim ili Heidelberg, jako je teško dobiti mjesto u studentskom domu i često jednostavno nema dovoljno mjesta. Osobno mi je bolje i sviđa mi se biti u malome stanu ili u dijeljenom stanu.

Postoji li studentska podrška studentima na prvim godinama studija?

Kod nas postoji nešto kao početnička podrška, npr. konzultacije sa studijom i vrijeme razgovora sa studentima, što može biti s nastavnicima, administracijom ili s osobljem fakulteta Na fakultetu će se naći i student koji će pomoći.

Je li studentska menza ovdje preskupa za njemačke studente ili jednostavno volite kuhati kod kuće?

Menza nije preskupa, to će potvrditi i ostali. Puno kolega koje ja poznajem žive kod kuće gdje im je hrana osigurana ili kuhaju sami. Međutim, kada imamo predavanja cijeli dan, rado u pauzi odemo u menzu.

Komentari na članak

Vezani članci

Sjeverna Koreja - Pyongyang

Slušanje Eminema sa sjevernokorejskim studentima

Iskustva studenta s razmjene u Sjevernoj Koreji

Ako ste se ikada zapitali kako izgleda studiranje u Pyongyangu, Alessandro Ford podijelio je svoje impresije o životu u sjevernokorejskoj karanteni.

Švedska zastava

Istraživanje britanskih znanstvenika

Švedska i Njemačka proglašene najjeftinijim zemljama za studiranje

Analiza britanskih znanstvenika pokazuje u kojim državama je najjeftinije, a u kojim najskuplje studirati. U obzir su uzeti troškovi školarine i života.

„Eurodinner“

Erasmus Student Network Hrvatska

Mjesec multikulturalizma, solidarnosti, aktivizma i empatije među studentima

Erasmus Film Festival, humanitarni karaoke, „Dinner in the dark“ i uspon na Sljeme samo su neke zabavne aktivnosti i događaji u kojima su kroz listopad i studeni mogli sudjelovati Erasmus studenti u Hrvatskoj.

Barbara Horvatić

Erasmus iskustvo: Barbara Horvatić

„Istražite sve, kasnije je puno ranije nego što mislite!”

Barbara Horvatić trenutno je na razmjeni u Krakowu. Zašto je promijenila mišljenje o Poljskoj, saznajte u intervjuu!

Melting pot po Erasmusu

Tino Deželić

Melting pot po Erasmusu

 Upoznavanje novih ljudi na površinu izvlači potvrde pojedinim stereotipima, koliko god to iliberalno zvučalo. Ljudi Dalekog Istoka uzbude se i vade fotoaparat na samo svitanje novoga dana, Albanci i u engleski jezik uvode glas „lj“, velike države središnje i zapadne Europe uglavnom se drže izolirano i zatvoreno, Grci su hedonisti, a Česi pivopije