Erasmus iskustvo

Njemački dnevnici, peti dio: Intervju s njemačkim studentom

Jesen u Heidelbergu

Matea vam ovoga tjedna donosi mali intervju s kolegom koji je naših korijena, a studira u Njemačkoj.

Ovaj intervju napravljen je na njemačkome jeziku te ga je za potrebe portala studentski.hr prevela autorica uz pomoć sugovornika.

Tako prolaze dane, novi ljudi, nova iskustva. Odlučila sam se za drugačiji pristup u novome dnevniku.

Donosim vam mali intervju s kolegom koji je naših korijena, a takve ćete kolege sigurno sresti ako se uputite na studij u Njemačku, Austriju itd.

Bok Maurice! Evo, za početak se slobodno predstavi hrvatskoj studentskoj publici.

Moje ime je Maurice Dajak i imam 20 godina. Od listopada 2013. studiram na Institutu za slavistiku pri Sveučilištu u Heidelbergu. Studiram hrvatski, ruski i germanistiku. Na germanistici studiram kulturnu usporedbu, filologiju i didaktiku. Za slavistiku sam se odlučio jer su moji korijeni u Hrvatskoj. Moj otac dolazi iz Hrvatske, no nije me naučio hrvatski. Moj je cilj naučiti jezik, raditi u Hrvatskoj u gospodarstvu ili društvu te živjeti u Hrvatskoj. Trenutno živim u Ketschu i provodim svoje vrijeme na Sveučilištu u Heidelbergu.

Imam nekoliko pitanja o načinu studiranja na Sveučilištu u Heidelbergu. Za početak, možeš li mi reći nešto o njemačkoj maturi?

Položio sam maturu (njem. das Abitur) u Nordheinwesfalenu. Tamo je podijeljena centralna matura, tj. svaka škola dobije primjer ispita za pojedini predmet te oni prvi put pregledaju ispit.

Nisam se baš dobro osjećao nakon ispita iz matematike jer je bio jako težak. S time se složio i moj nastavnik. Ministarstvo se doduše s time nije složilo. Bilo je i pogrešnih primjera ispita koje je Ministarstvo podijelilo, a koji se često nisu mogli riješiti.

S mojim drugim ispitima sve je bilo u redu. Polagao sam njemački jezik u obliku usmenoga ispita, biologiju, predmete iz obrazovanja (njem. Erziehungswissenschaft) i matematiku.

Moja ocjena bila je 4. Računajući zajedno s učenjem, čovjek u dvije godine može proći kvalificirajuću fazu. Na kraju svega, moja je prosječna ocjena bila 5.

Nakon mature, odabrao si Uni-HD. Jesi li zadovoljan svojim izborom i zašto?

Za sada sam jako sretan, grad je predivan i ljudi su divni. Ovdje se može pohađati mnogo predmeta iz područja jezika. Ono što mi se nije svidjelo jest obavezno pohađanje predavanja (smijeh). Bez predavanja mogu bolje organizirati vrijeme i sam odlučiti koje je predavanje za mene važno.

Možeš li mi opisati jedno normalno predavanje, kakav je odnos profesor-student?

Mogu reći nešto o svojem studiju. Na slavistici i germanistici ne postoje predavanja koja su jako važna, a u radnim grupama nalazi se najviše 10 osoba. Kako sam u početku imao etnologiju, na jednome je predavanju bilo cca. 100 kolega i tako se ne može stvoriti prijateljska atmosfera. Odnos između profesora i studenta dobar je i odgovarajući. Studenti mogu pitati na predavanjima i neće ostati samo na pitanju.

Možeš li mi opisati kako izgleda ispit na tvome studiju, a kako vježbe?

Dosad nisam imao puno ispita. No, primjerice, na germanistici se na kolegiju o razvoju jezika ispit sastoji od zadataka s višestrukim odgovorima. Na druge moramo opširnije odgovoriti. Na ruskom ili hrvatskom većinom moramo ispunjavati cjelovite tekstove ili vježbati gramatiku kroz povezane primjere. Uz ispite moramo održati referat i pisati domaće zadaće.

Tvoj studij, slavistika, nudi Erasmus mogućnost, hoćeš li ga iskoristiti i zašto?

Prijavit ću se na Eramus na jesen i doći u desetom mjesecu 2015. u Zagreb. Obećajem da će mi to biti nezaboravno vrijeme u kojemu ću pronaći neke kulturne korijene i usavršiti svoj hrvatski. Financijska potpora koju trebam druga je briga.

Vidjela sam da nema puno njemačkih studenta u studentskim domovima, znaš li zašto? Domovi nisu dostupni ili?

U sveučilišnim gradovima, kao što su Mannheim ili Heidelberg, jako je teško dobiti mjesto u studentskom domu i često jednostavno nema dovoljno mjesta. Osobno mi je bolje i sviđa mi se biti u malome stanu ili u dijeljenom stanu.

Postoji li studentska podrška studentima na prvim godinama studija?

Kod nas postoji nešto kao početnička podrška, npr. konzultacije sa studijom i vrijeme razgovora sa studentima, što može biti s nastavnicima, administracijom ili s osobljem fakulteta. Na fakultetu će se naći i student koji će pomoći.

Je li studentska menza ovdje preskupa za njemačke studente ili jednostavno volite kuhati kod kuće?

Menza nije preskupa, to će potvrditi i ostali. Puno kolega koje ja poznajem žive kod kuće gdje im je hrana osigurana ili kuhaju sami. Međutim, kada imamo predavanja cijeli dan, rado u pauzi odemo u menzu.

Komentari na članak

Vezani članci

Obilježen 10. Dan međunarodne suradnje

10. izdanje manifestacije

FOI proslavio jubilarni Dan međunarodne suradnje

Preko 150 sudionika okupilo se na Fakultetu organizacije i informatike kako bi obilježilo jubilarni Dan međunarodne suradnje. Izdanje je označilo rezime svega napravljenog u posljednjih deset godina.

Berlinski zid 1989

Na današnji dan

25. obljetnica pada Berlinskog zida

Berlinski zid se i danas smatra simbolom podijeljenosti Njemačke nakon Drugog svjetskog rata iako je prošlo 25 godina od njegova pada.

Riana Petanjek: Indija

Iskustvom do budućnosti

Rianina praksa u Indiji

Ovom prilikom donosimo priču Riane Petanjek, djevojke koja niti nakon dva završena fakulteta, Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu te Fakulteta strojarstva u Mariboru uz mnoštvo radnog iskustva, nije vidjela priliku za život koji je smatrala zadovoljavajućim u Hrvatskoj pa joj je jedini cilj bio otići u inozemstvo.

Ekonomski fakultet u Splitu

Promocija usluga

Splitski Studentski centar objavio promotivni video u svrhu približavanja usluga studentima

S obzirom na profesionalni karakter i izgled snimke, ovo je izvrstan promotivni materijal ne samo za buduće hrvatske studente, nego i za sve studente koji razmišljaju doći preko Erasmus mreže u Hrvatsku.

Javni prijevoz u Europi

Tino Deželić

U iščekivanju ZET-a studenti dočekali Godota

ZET se još nedavno glupavo neopreznim iskazivanjem podataka na svojoj stranici hvalio kako godišnje preveze gotovo 300 milijuna putnika uz zaradu od oko 320 milijuna kuna. Matematika opet pomaže pri zaključku kako je to u prosjeku malo više od kune po osobi, odnosno da se velik broj ljudi šverca zbog previsoke cijene karata i da bi očito jednako zadovoljavajuć rezultat po ZET bio i da je cijena karte jedna kuna.