AIESEC Osijek

Iskustvo s prakse u Tunisu: „Naučite postavljati važna pitanja jer postoje važni odgovori i netko ih treba čuti“

Ivonina praksa u Tunisu

Kada sam prvi put kročila na tlo Tunisa, nisam znala da je glavni istog imena kao i država. Poražavajuće za jednu bivšu gimnazijalku – izgleda da se uistinu najbolje uči tako što se otkriva. Samostalno, samoinicijativno, bez razmišljanja.

Kada sam prvi put kročila na tlo Tunisa, nisam znala da je glavni istog imena kao i država. Poražavajuće za jednu bivšu gimnazijalku – izgleda da se uistinu najbolje uči tako što se otkriva. Samostalno, samoinicijativno, bez razmišljanja.

Nisam ni mogla zamisliti da će se to tlo po kojemu ću gaziti sljedećih 6 tjedana početi nazivati domom, pa makar i onim prijelaznim, usputnim, spontanim. I gnijezda su takva, ali od ptića čine jastrebove. Vratila sam se 22.7. i još uvijek nisam sigurna koja je bila moja prva reakcija. Možda da je umor stvaran? Vjerujem da taj dio drugi znaju objasniti mnogo bolje nego ja.

Par mjeseci kasnije, nadam se ću moći formulirati ono što jako dugo (ili se vrijeme kod nas mjeri malo drugačije nego u Tunisu) nisam mogla.

Kada vas po povratku s prakse pitaju što ste „tamo daleko, u stranoj zemlji“ naučili, recite im da se svijet negdje drugdje, a možda bi trebao i kod nas, svodi na četiri jednostavne fraze. Naučite reći „Ne.“ Bez objašnjavanja, naučite se prestati ispričavati za to što jeste, naučite se smijati, radovati i uživati u malim stvarima, ali najvažnije, ne dopuštate da to uništava vas kao osobu, a još manje one koji vas okružuju. Naučite da je u redu sanjati velike snove i da velike promjene dolaze od malih ljudi.

U Tunisu sam se uvjerila da postoje oni koji vjeruju da je drugorazredni Mike, Adibas ili Dolce&Baggana, najbolje što mogu dobiti, a ni u jednom trenutku to nije stalo na put samoprocjeni, moralnim vrijednostima ili divljim ambicijama.

Interkulturalni način života na praksi
 
Interkulturalni način života na praksi, FOTO: AIESEC
 
 

Tamo gdje god odete, svijet je pun mogućnosti. Ne zato što su im dane, nego što ih se odgaja tako da znaju da ih moraju sami stvoriti. Postane manje važno koliko se sinoć trošilo, a mnogo važnije s kim se družilo. Manje je važno kakva hrana se jela, a mnogo važnije da su jeli svi. Pruža se i ono što se nema u nadi da će mladi shvatiti da začarani krug otkidanja od kruha prestaje jedino onda kada se za kruh ne moli, nego ga se zaradi. Ako ćemo citirati jednog 20-ogodišnjaka kojega sam imala privilegiju upoznati: „Nije bitno što zemlja trenutno može pružiti nama jer je revolucija uništila mnogo toga, i one dobre stvari. Bitno je što mi možemo pružiti zemlji. Ona će to već vratiti.“

Žalimo se da nemamo kada – ako niste posjetili Tunis, ne znate i ne možete znati i ne krivim vas, koliko 24 sata mogu trajati. Koncept vremena postoji za one koji ne znaju upravljati njime. Trebate putovati da shvatite da očito možete sve, a imate i kad.

Tunis
 
Tunis, FOTO: AIESEC
 
 

U jednom trenutku, okružena Kinom, Meksikom, Brazilom, Kolumbijom i Nizozemskom, naučila sam i da je svijet ono što mi od njega očekujemo i način na koji ga percipiramo. U tih šest tjedana nije bilo bitno kako smo proveli dan jer vas nitko ne pita pitanja koja ispunjavanju praznine – pitate „Kako si?“ rezanjem lubenice u 3 ujutro, vožnjom na autocesti u Mercedesu starom 30-i-sitno godina, preživljavanjem bez klime na 44 stupnja, osmijehom kada je on uistinu potreban. Zanimate se za ono od čega su ljudi sazdani, a vjerujte, to nije ono što su radili to popodne. Naučite postavljati važna pitanja jer postoje važni odgovori i netko ih treba čuti.

Najvažnije što sam naučila? Da ne učimo svi jednako. Ne uče svi jednako, ne pamte svi jednako, ne zaboravljaju svi jednako. I ako postoji različitost koja se treba spomenuti onda je to činjenica da ljudi ne vole jednako, ali svi imaju isti potencijal da nauče. Suprotno uvriježenom mišljenju, različitosti nas uistinu čine, ali i razdvajaju, samo ako ih odbijamo razumjeti.

Moj savjet? Idite jednom na razmjenu, za promjenu.

Trenutno se primaju prijave na AIESEC volontersku i stručnu praksu. Više informacije možete saznati na stranicama AIESEC Osijeka ili na Facebook stranici

Komentari na članak

Vezani članci

Knjiga, učenje

Pomoć učenicima srednjih škola

Okušajte se u poduci učenika slabijeg imovinskog statusa i steknite vrijedno iskustvo

Gradska knjižnica Zadar organizira besplatnu poduku učenicima slabijeg imovinskog stanja, a za pomoć moli studente i profesore dobrovoljce.

Couch potato - Simpson

Tamara Kordovan

Doma vs na faksu

Ovo su stvari koje se promijene u tvojem životu kada se odseliš od roditelja i nitko više ne hoda za tobom vičući „obuci potkošulju“ ili „ponesi jaknu, hladno je vani“.

Teorija važnija od prakse

Studenti o praksi na fakultetu

Teorija važnija od prakse: tko je kriv – sustav ili studenti?

Mi, studenti, trebamo biti svjesni konkurencije na tržištu rada i znati da ćemo bez prakse, dodatnih vještina i sposobnosti teško dobiti željeni posao.

Brucošijada FFZG-a, TBF

Nakon 5 godina iščekivanja

Više od 1000 studenata na Brucošijadi Filozofskog uživalo u dobroj glazbi

Studentima Filozofskog fakulteta, ali i ostalima koji uživaju u dobroj glazbi i provodu, konačno je vraćena brucošijada. Zabavu su uz TBF i Alena Vitasovića obogatili Fire in Cairo, Jolly Rogers, Kuku$ i Moskau.

Vijeće studenata veleučilišta i visokih škola

Istraživanje javnog mnijenja Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola RH

Čak 89 % studenata stručnih studija smatra stečenu titulu preprekom pri zaposlenju ili napredovanju

Rezultati istraživanja ukazuju da diplomanti i studenti stručnih studija prilikom izlaska na tržište rada u praksi nailaze na neprepoznatljivost kako u Hrvatskoj, tako i u EU.