Ljudska prava za one koji krše ljudska prava?

Španjolska pušta na slobodu osuđenu teroristkinju

Zatvor u Španjolskoj

Ovakva odluka izvela je ljude na ulice. Nisu samo prosvjedovali oni koji su izgubili bližnje u ETA-inim 40-godišnjim terorističkim napadima, već se i slavilo, i to na ulicama San Sebastiana u Baskiji

Španjolski Vrhovni sud naredio je da se na slobodu pusti jedna od pripadnica terorističke militantne skupine ETA, nakon što je Europski sud za ljudska prava odlučio da više nema uvjeta za njezino zadržavanje. Ines Del Rio služi kaznu za niz bombaških napada osamdesetih godina prošlog stoljeća. Vrhovni sud potvrdio je odluku Europskog suda za ljudska prava uz objašnjenje da njezin zatvorski rad pridonosi smanjenju kazne. Španjolski zakoni ne uzimaju u obzir rad u zatvoru kod moguće odluke o smanjenju boravka iza rešetaka te je Španjolska upozorila da bi deseci ETA-inih pripadnika mogli uskoro stopama Ines Del Rio.

„Odluka Europskog suda donesena u ponedjeljak ne daje nam nikakve druge mogućnosti”, tim riječima završava izvješće tužiteljstva Vrhovnog suda.

Ines Del Rio trebala bi biti puštena na slobodu u utorak, u popodnevnim satima. Uhićena je 1987. godine te je bila optuženaza upletenost u 23 ubojstva i niz napada autobombama. Osuđena je na ukupnu kaznu zatvora od 3,828 godina.

Kada je 2008. godine Del Rio dobila mogućnost traženja prijevremenog puštanja iz zatvora, španjolski Vrhovni sud pozvao se na tzv. Parot doktrinu. Prema toj doktrini vrijeme provedeno u zatvoru može se smanjiti, no samo od ukupne kolektivne kazne, a ne od maksimalnih 30 godina koje osuđenik može dobiti kao najveću kaznu za jedno počinjeno zlodjelo.

Sud je također naredio španjolskoj vladi da mora platiti Del Rio odštetu u iznosu od 30,000 eura u kompenzaciji.

ETA je objavila kraj svojih krvavih aktivnosti 2011. godine.

Ovakva odluka izvela je ljude na ulice. Nisu samo prosvjedovali oni koji su izgubili bližnje u ETA-inim 40-godišnjim terorističkim napadima, već se i slavilo, i to na ulicama San Sebastiana u Baskiji.

I sada svi „upiru prstom” u Europski sud za ljudska prava. Ako se štite ljudska prava onih koji su ih kršili na najbrutalnije načine, ne bi li se trebalo uvesti dva „seta” ljudskih prava? Za one koji ih ne poštuju sve dok ih se ta ista ljudska prava ne počinju ticati i za one koji žive normalnim životima. Treba promisliti što je s ljudskim pravima onih koji su stradali u napadima iza kojih stoji Ines Del Rio. O njima više nitko i ne razmišlja jer njima, na kraju krajeva, ljudska prava i više nisu potrebna.

 

Komentari na članak

Vezani članci

Nova Facebook-ova opcija: Postavite meni na Facebook

Facebook uveo novu opciju

Pomoću nove opcije postavite menije restorana na Facebook

Najveća društvena mreža ovih nas je dana iznenadila uvođenjem nove opcije pomoću koje možete postaviti meni određenog restorana na Facebook stranicu.

Komunikator

Prototip inspiriran kultnom serijom

Google je predstavio uređaj koji funkcionira kao komunikator iz „Star Treka“

Google je predstavio prototip komunikatora combadge iz „Star Treka“ s ciljem korištenja za pretraživanje, a ne za komunikaciju.

Budućnost obrazovanja

Budućnost obrazovanja

10 obrazovnih trendova koje treba pratiti

Svjesni smo činjenice da proces obrazovanja nije bio sklon naglim promjenama, međutim, nužno je pratiti trendove koji su neophodni za daljnji razvoj.

Windows 8

Detaljna analiza aktualnog OS-a

Windows 8: nova revolucija ili Microsoftov ˝flop˝?

Nepisano je Microsoftovo pravilo da je svaka druga verzija Windowsa poprilično neuspješna: dok su Win98, 2000, XP te „sedmica“ odavno proglašeni najboljima u povijesti firme, Vista i Millenium Edition nisu bili te sreće. Po ovim predviđanjima, kao nasljednika fantastičnih Windowsa 7, ˝osmicu˝ se u startu okarakteriziralo kao promašaj, poglavito zbog potpuno drugačije funkcionalnosti i prilagođenosti ekranima osjetljivima na dodir.

Izbjeglice

Izbjeglička kriza u Europi

VIDEO: Prosvjedi za i protiv izbjeglica širom Europe

Tisuće prosvjednika okupilo se prošle subote u europskim prijestolnicama kako bi iskazali potporu i solidarnost s izbjeglicama. Istovremeni su u Varšavi, Bratislavi i Pragu održani protuimigracijski prosvjedi.