Prosvjedi na Sveučilištu Princeton

Rasni odnosi u Sjednjenim Američkim Državama su u najmanju ruku napeti. Od pokreta Black Lives Matter, čiji aktivisti žele skrenuti pozornost na problem policijske brutalnosti prema Afroamerikancima, do protesta zbog rasne nesnošljivosti na kampusima Sveučilišta Yale i Sveučilišta u Missouriju, frustracija postojećim stanjem u afroameričkoj zajednici je očita. Najnovije sveučilište koje je zahvatio taj val nezadovoljstva je Princeton, gdje studenti zahtijevaju preimenovanje sveučilišnih zgrada koje nose ime po bivšem studentu tog sveučilišta i 28. američkom predsjedniku Woodrowu Wilsonu zbog njegovih rasističkih stavova i politika koje je provodio.

Wilson je bio predsjednik SAD-a za vrijeme i nakon Prvog svjetskog rata. Rođen je u saveznoj državi Virginiji, a odrastao u saveznim državama Georgiji i Južnoj Karolini. Poznat je kao liberalni demokrat koji je donio mnoge progresivne zakone koji su štitili američke radnike. Međutim, Wilson je istovremeno bio i rasist. Naredio je ponovnu segregaciju u ustanovama federalne vlade, što znači da Afroamerikanci nisu mogli dobiti posao u federalnoj upravi. Takva praksa ukinuta je na američkom jugu i u cijelom SAD-u tijekom doba Rekonstrukcije, nakon završetka Američkog građanskog rata, no Wilson ju je ponovno uveo u najviše organe vlasti.

Nije teško zaključiti kako je držao Afroamerikance inferiornima, iako je često napominjao kako mu je stalo do napretka cijelog američkog društva, pa tako i Afroamerikanaca. Smatrao je kako će morati proći stotinu, pa i više godina kako bi Afroamerikanci dostigli nivo bijelih Amerikanaca, pa stoga ne bi trebalo smatrati segregaciju poniženjem ili uvredom, već odrazom postojećeg stanja i činjenica. Retorika je to koju su u to doba podržavali i pripadnici zloglasnog Ku Klux Klana, a mnogi ugledni društveni vođe upozoravali su Wilsona kako takva retorika ohrabruje rasiste i uvlači osjećaj straha među pripadnike afroameričke zajednice. 

Upravo zbog takvih stavova i podcjenjivačkog odnosa prema njihovoj zajednici, afroamerički studenti sveučilišta Princeton smatraju kako sveučiline zgrade ne mogu nositi njegovo ime i zahtijevaju da se one preimenuju. Isto tako žele da se ukloni mural s njegovim portretom koji se nalazi u menzi. Nezadovoljni studenti okupirali su u studenom prošle godine ured predsjednika sveučilišta i rekli kako ga neće napustiti dok se njihovi zahtjevi ne ispune. Uz spomenute zahtjeve, zatražili su i prostor na kampusu u kojem bi se afroamerički studenti mogli okupljati.

Protesti na Princetonu i drugim sveučilištima pokrenuli su široku raspravu o tome kako vrednovati naslijeđe ne samo Wilsona, već i drugih povijesnih ličnosti. Manjinske zajednice osjećaju kako su njihovi glasovi dugo potiskivani i žele da ih se čuje te da se cijelo društvo suoči s naslijeđem opresije manjinskih skupina. Neki smatraju kako je rasizam koji je Wilson pokazivao i unosio u svoje politike dovoljan razlog da mu se ne iskazuju nikakve počasti. S druge strane, predsjednik sveučilišta napominje kako sva ljudska bića imaju svoje mane i kako odavanjem počasti Wilsonu sveučilište slavi njegov veliki doprinos ne samo Princetonu, već i Americi i cijelom svijetu. Rasprava je to koja će bez ikakve sumnje trajati i dalje.