Dan planeta Zemlje

Osigurajte bolju i "zeleniju" budućnost podizanjem svijesti o zagađenju okoliša

https://cdn.pixabay.com/photo/2015/11/07/08/49/hand-1030565__340.jpg

Na Dan planeta Zemlje nastoji se podignuti svijest građana o održivom razvoju, klimatskim promjenama i zagađenju okoliša. Svemu navedenom možete i vi doprinijeti stvaranjem "Zelenog akta", sadnjom stabala, nekorištenjem plastike ili nekom drugim "zelenim" činom.

Dan planeta Zemlje događaj je koji se obilježava svake godine 22. travnja kako bi se podigla svijest ljudi prema okolišu u kojem žive i njegovom zagađenju te kako bi se slavila raznolikost biljnog i životinjskog svijeta. Na Dan planeta Zemlje diljem globusa organiziraju se različita događanja kao što su predavanja, radionice, projekti lokalne zajednice i drugo.

Dan planeta Zemlje počeo se službeno obilježavati 1992. godine kada je na Konferenciji UN-a o okolišu i razvoju usklađen program za promicanje održivog razvoja. Događaj iz godine u godinu raste te se danas obilježava u 190 zemalja svijeta uključujući i Hrvatsku. Također, ovakvo obilježavanje bilo je temelj za stvaranje Agencije za zaštitu okoliša (Environmental Protection Agency) i doprinijelo je donošenju Akta za čisti zrak, Akta za poboljšanje kvalitete vode, Akta za ugrožene vrste i nekoliko drugih zakona o zaštiti okoliša.

Očuvanje okoliša, FOTO: Pixabay

Dan planeta Zemlje 2017. godine

Ove godine Dan planeta Zemlje bit će posvećen problemima modernog doba kao što su velika migracija stanovništva u gradove i klimatske promjene zbog čega je cilj ove godine ukazati na važnost održivog razvoja velegradova u kojima danas živi pola svjetskog stanovništva. Ovogodišnja tema je Zeleni gradovi te je kampanja usmjerena na zelenu energiju, zgrade i promet.

Prvi put ikad, na Dan planeta Zemlje diljem svijeta u velikom će se broju gradova održati isti događaj s istim ciljem. Riječ je o događaju Marš za znanost kojim se nastoji podignuti svijest građana o problemima s kojima se današnja znanost susreće, a to je sve manje financiranje i sve veća sumnja u provjerene i točne znanstvene činjenice.

Misao je vodilja svakog Dana planeta Zemlje, pa tako i ovog, do cilja stići obrazovanjem. Jedino shvaćanjem što održivi razvoj znači, u kojoj mjeri je okoliš zagađen i kako živjeti zeleno može se postići okolišna i klimatska pismenost. Točnije, može se stvoriti globalno stanovništvo koje je svjesno problema i koje je spremno poduzeti potrebne mjere u cilju boljeg života ljudske vrste na Zemlji.

Održivi razvoj, FOTO: Pixabay

Što možete napraviti kako biste obilježili Dan planeta Zemlje?

Za početak, možete stvoriti sami svoji Zeleni akt. Naime, radi se o odluci koja će na neki način pomoći okolišu. To može biti mala stvar poput odvajanja otpada ili nešto veće kao što je organiziranje neke zelene akcije. O čemu god da se radi i koliko god malo bilo i činilo se beznačajno, može uvelike pridonijeti zaštiti okoliša postavljanjem dobrog primjera i utjecajem na veći broj ljudi.

Jedan je od velikih problema današnjice krčenje šuma i sve manje zelenih površina. Stoga možete posaditi stablo, bilo da je u vrtu ili nekom parku, a ako nemate mogućnosti za to, možete donirati za sadnju jednog ili više stabala. Također, možete manje koristiti prijevozna sredstva i više se kretati pješice ili zelenim prijevoznim sredstvima te možete smanjiti korištenje plastike, započevši, na primjer, s plastičnim vrećicama. Primjera je mnogo, a na vama je da odaberete želite li i na koji način učiniti nešto za bolju i zeleniju budućnost.

Komentari na članak

Vezani članci

Cure čitaju

Luka Šipić

Zajedno do novog i boljeg obrazovnog sistema

Važno je primijetiti da se djeca rađaju sa stvaralačkim potencijalima, ona su kreativna, radoznala, vole promatrati svijet oko sebe. Uzimajući to u obzir, moguća su dva scenarija - prvi je praćenje procesa i poticanje djeteta na aktivnosti pomoću kojih će razviti svoj potencijal, a drugi jest blokiranje tog procesa i tih aktivnosti.

Grafit: how long could you..

Josip Maslov

Studenti su budući nosioci društva, ali su neki od njih idioti

Sarma i student. Hmmmmm. Mogao bih reći da je prosječan hrvatski student poput sarme, poput trudbeničke sarme stare majke poslane autobusom u Zagreb. Čim je malo jače podgriješ ona se lako raspada. Tako i student,  čim ga malo jače pogurneš, čim mu staviš i najmanji pritisak na leđa on ima tendenciju da se raspadne.

Izvanredna konferencija Hrvatskog studentskog zbora

Planovi za obrazovni sustav

ORaH prvi odgovorio Hrvatskom studentskom zboru!

Održivi razvoj Hrvatske, odnosno stranka ORaH, prva je politička stranka koja je javno odgovorila na pitanja Hrvatskoga studentskog zbora, postavljena svim strankama na jučerašnjoj konferenciji.

Studenti uživaju

Program razmjene

Erasmus zaslužan za milijun rođene djece!

Istraživanje je provedeno u 34 zemlje i u njemu je sudjelovalo 75 tisuća bivših studenata.

Boris Škifić

Intervju: prof. Boris Škifić

Ako u duši niste ljudi, znanje vam ništa ne vrijedi!

Omiljeni splitski gimnazijski profesor Boris Škifić govori o problemima mladih, odgoju, obrazovanju i književnosti. Kritčki progovara o državnoj maturi i školstvu.