Panel-rasprava na FPZG-u

Objašnjeno zašto su mladi bili nezainteresirani za europske izbore

https://pixabay.com/illustrations/brexit-eu-eu27-trade-european-uk-4100608/

Motiviranost građana da izađu na izbore treba postupno graditi. To je posao nacionalnih političara koji dobrim programom mogu pobuditi želju birača da ovaj put glasaju, ali u tome bi trebali sudjelovati i mediji te druge kampanje poput #Ovajputglasam. Budući da su do sada nacionalni politički akteri fokus stavljali na nacionalne teme, a ne na teme koje su mladima bitne poput klimatskih promjena i bolje budućnosti, mlade je građane posebno teško motivirati. Navedeno su zaključci panela na FPZG-u.

Na Fakultetu političkih znanosti održana je panel-rasprava pod nazivom Izbori za Europski parlament 2019: Izbori drugog reda? Sudjelovali su novinar N1 televizije Domagoj Novokmet, profesorica Fakulteta političkih znanost, Marijana Grbeša-Zenzerović, Violeta Simeonova Staničić iz Ureda za informiranje Europskog parlamenta u Zagrebu te Maja Šimunjak sa Sveučilišta Middlesex u Londonu.

Kako bismo na početku priče shvatili što su to izbori drugog reda, Maja Šimunjak izdvojila je četiri kriterija prema kojima ih možemo lakše prepoznati. Izbori drugoga reda oni su na kojima je izlaznost manja nego na parlamentarnim izborima, oni na kojima vladajuća stranka doživi poraz, zatim oni na kojima bolji rezultat ostvare manje i nove stranke te oni na kojima ima više nevažećih glasova nego na parlamentarnim izborima. Predstavljen je i Projekt Europe koji kreira bazu podataka političkog oglašavanja na televizijskim postajama ili društvenim mrežama. Cilj je toga projekta omogućiti jednostavan pristup materijalima koje politički akteri koriste u kampanjama, a samim time i poticanje rasprave o njihovu sadržaju. Važno je da građani imaju pristup takvim informacijama jer su tada bolje informirani, a bolja informiranost rezultira boljom izlaznošću na izbore. Šimunjak se nadovezala na prošle izbore, održane 2014. godine, kada je Hrvatska imala 275 kandidata na 25 lista. Od tih 25 lista, 70 posto njih nije koristilo tradicionalne metode političkog oglašavanja poput postera ili TV reklama. Fokus prijašnje kampanje bio je na nacionalnim temama. Ističe kako to nije dobar pristup. Hrvatska je tada bila peta zemlja s najmanjom izlaznošću u Europi.

Violeta Simeonova Staničić predviđa pozitivniji ishod nadolazećih izbora iz nekoliko razloga. Kao najvažnije navodi to da se naglasak više ne stavlja na nacionalne teme te da se o izborima u medijima govori na informativniji način. Kandidati za Europski parlament sada više pažnje posvećuju gospodarstvu i gospodarskom rastu, sigurnosti granica te temama koje su važne mlađoj populaciji poput klimatskih promjena i bolje budućnosti za mlade. Pokrenuta je i kampanja #Ovajputglasam koja za cilj ima mobilizaciju birača. Hrvatska trenutačno ima 27 tisuća registriranih korisnika na platformi te je time smještena u rang sa zemljama poput Njemačke, Italije i Španjolske. Motiviranost građana da izađu na izbore treba postupno graditi, stoga je ova platforma jedan od načina kojima se to želi postići. Uza sve to, posao je nacionalnih političara stvoriti dobar program koji bi među građanima pobudio želju da izađu na europske izbore.

Domagoj Novokmet smatra kako su ovi izbori i dalje izbori drugog reda. Kao glavne krivce navodi nacionalne političare koji su u tom periodu bili na vlasti te političare koji se trenutno nalaze u parlamentu, za koje kaže da su pojedini od njih potpuno nevidljivi. Građani nisu osviješteni da je Hrvatska dio Europske unije, smatra, i da ih se samim time tiču razgovori koji se vode u Bruxellesu. Stoga dio odgovornosti snosimo i mi sami.

Profesorica Marijana Grbeša-Zenzerović također smatra kako pitanje odgovornosti oko izlaznosti građana na izbore snose političari i mediji. Najveća greška medija tijekom izvještavanja o europskim izborima jest, prema njezinim riječima, izvještavanje koje donose nacionalni politički akteri. Upravo takvo, neinformativno izvještavanje o važnosti Europskog parlamenta jedan je od razloga zašto na izborima 2014. godine 37 posto građana nije izvršilo svoju građansku dužnost. Prema podacima Eurobarometra, Hrvati, uz Slovake i Čehe, europske izbore smatraju najmanje važnima. Ako se ovim nacionalnostima pridruže i Portugalci, dobivamo grupu zemalja čiji će građani u najmanjem broju izaći na izbore.

Podsjetimo, izbori za Europski parlament održat će se 26. svibnja u Hrvatskoj. Ako ste zainteresirani za izlazak na izbore, a toga se dana ne nalazite u mjestu prebivališta i dalje možete glasati ako podnesete zahtjev za glasovanje izvan mjesta prebivališta. Rok za podnošenje zahtjeva je 15. svibnja, a ovdje možete pročitati i kako to učiniti.

Panel-rasprava organizirana je u suradnji Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta Middlesex u Londonu s ciljem analize političke komunikacije i oglašavanja kandidata i lista Europskog parlamenta na izborima 2019.

Komentari na članak

Vezani članci

BRUCOŠIJADA FPZG-a + 1. ROĐENDAN TELEVIZIJE STUDENT

Svi studenti pozivaju se na

Brucošijadu FPZG-a + 1. rođendan Televizije Student

15. studenoga u zagrebačkoj Tvornici Kulture održat će se brucošijada Fakulteta političkih znanosti, te ujedno i 1. rođendan Televizije Student! Upad za brucoše bit će 20kn, dok za sve ostale 30kn.

Barbara

Intervju s administratoricom stranice Hrvatski za svaku upotrebu

„Umjetnost je univerzalan jezik, a društvene mu mreže mogu pomoći da se proširi”

Barbara Tolić, administratorica stranice Hrvatski za svaku upotrebu, otkrila nam je što je zajedničko književnosti i društvenim mrežama i koja je tajna uspjeha zajednice koja se okupila na Facebooku i Instagramu kako bi dijelila ljubav prema jeziku i knjigama.

Referendum o izbornom sustavu

Rasprava o referendumu

Studenti iz Diplomatskog kluba FPZG-a pozivaju na javnu tribinu o izmjeni izbornog sustava

Značaj inicijative za promjenu izbornog sustava u Hrvatskoj, teme koja izranja iz mora negativnih vijesti iz političke sfere, zainteresiranima će približiti relevantni govornici na javnoj tribini na Fakultetu političkih znanosti 23. svibnja s početkom u 19 sati.

Consulting Day 2016

Financijski klub

Consulting Day okupio vrhunske predavače iz najboljih konzultantskih tvrtki

– Svaki dan je nova priča i dinamičan je, a jedino zajedničko je da svako jutro upališ laptop, a na kraju dana ga ugasiš – rekla je Adrijana Granatir.

Medijske nade Parlamenta

Ured za informiranje Europskog parlamenta poziva

Prijavite se na natječaj Medijske nade

Podsjećamo vas na natječaj Medijske nade Ureda za informiranje Europskog parlamenta. Dovoljno je poslati video od 1 minute na temu mogućnosti koje mladima pruža EU ili s bilo kojeg događaja s nedavnog Tjedna Europe (4. - 9. svibnja).