NSA prikuplja podatke
Agencija je u jednom danu prošle godine prikupila gotovo 700 tisuća adresara korisnika, i to najviše korisnika Yahoo maila-približno 450 tisuća, više od 80 tisuća adresara korisnika Facebooka te 33 tisuće i više korisnika Gmaila
Agencija je u jednom danu prošle godine prikupila gotovo 700 tisuća adresara korisnika, i to najviše korisnika Yahoo maila-približno 450 tisuća, više od 80 tisuća adresara korisnika Facebooka te 33 tisuće i više korisnika Gmaila
Koristite li Gmail, Yahoo ili Facebook? Pripazite, jer NSA prikuplja podatke milijuna korisnika elektroničke pošte i chata.
NSA je skraćenica za National Security Agency te je dio američkog sustava za nacionalnu obranu. Prema portalu PCCHIP, riječ je o jednoj od najmoćnijih agencija na svijetu čija je zadaća skupljanje i analiziranje digitalnih podataka u Americi, a zaduženi su za zaštitu američkog komunikacijskog i informacijskog sustava. Osim toga, bave se i kriptiranjem važnih podataka. No, problem je u tome što agencija prilikom skupljanja podataka krši ljudska prava i bez ikakve dozvole nadgleda privatne podatke ljudi koje zatim sprema na svoje servere.
Prema pisanju portala Dnevnik.hr, riječ je o programu prikupljanja kontakata i adresara korisnika širom svijeta koji američka Agencija za nacionalnu sigurnost koristi kako bi otkrila informacije o teroristima, krijumčarima ljudi i droge. Međutim, NSA ove podatke prikuplja na temelju tajnih dogovora sa stranim telekomunikacijskim kompanijama i obavještajnim službama. Važno je spomenuti kao ova agencija ilegalno prikuplja podatke o korisnicima u SAD-u jer nema dozvolu Kongresa za njihovo prikupljanje, stoga ih prikuplja u inozemstvu.
Naime, radi se o velikoj količini prikupljenih podataka. Izvor navodi da je Agencija u jednom danu prošle godine prikupila gotovo 700 tisuća adresara korisnika, i to najviše korisnika Yahoo maila-približno 450 tisuća, više od 80 tisuća adresara korisnika Facebooka te 33 tisuće i više korisnika Gmaila.
Dakle, pripazite na svoje postavke privatnosti, ne dijelite svoje kontakte ili adresare jer se ne radi samo o prikupljanju e-mail adresa korisnika. Štoviše, normalan e-mail je tekstualnog oblika i uopće nije zaštićen, tako da ljudi trebaju paziti da ne šalju osjetljive podatke kao što su lozinke, korisnička imena, brojevi kreditnih kartica ili brojevi telefona. Do e-mail adrese korisnika vrlo se lako može doći, to nije problem, mnogo je veći problem kakve se informacije prenose elektroničkom poštom.
