Komentar novinarke

Makedonija - zemlja sunca ili mraka?

Makedonija - nemiri

Makedonija je u centru pozornosti ovih dana. Što se događa tamo i zbog čega? Pročitajte u članku.

Ovih dana bombardirani smo vijestima iz Makedonije gdje nas mediji uvelike hrane informacijama o etničkim i terorističkim sukobima. No, što se ustvari događa u Makedoniji i je li stvarno riječ o početku rata?

Makedonija je država koja je na sreću izbjegla sukobe 90-ih, a u njoj žive brojni narodi, od kojih najveći postotak otpada na makedonsko, albansko i tursko stanovištvo. Netrpeljivost postoji između naroda kao i u svakoj državi na Balkanu, uvijek je postojala, no je li to stvarno razlog ovom stanju o kojem slušamo svaki dan? Vjerujem da bi se većina složila s tom pretpostavkom, jer realno gledajući, što bi to drugo moglo i biti? 

Pustimo Makedoniju na trenutak i pogledajmo unatrag nekoliko godina što se događa u našoj regiji i malo šire. Prosvjedi su buknuli u Turskoj, građani su izašli na ulice jer su bili (vjerujem da još uvijek jesu) nezadovoljni svojom Vladom i načinom na koji se država vodi. Studenti su bili začetnici tih prosvjeda koji su na kraju doveli do alarmantnog stanja gdje je jedan dječak, nažalost, nesretno izgubio život. Prosvjedi su buktali i u Prištini gdje su studenti prvo odlučili smijeniti dekana Prištinskog sveučilišta jer nije bio dovoljno adekvatan za tu poziciju, a nedavno su na ulicama Prištine devastirali grad zbog masovnog iseljenja stanovništva, lošeg standarda i ono najbitnije - nezadovoljstva Vladom i načinom vođenja države. Ne tako davno, Bosna i Hercegovina bila je pod opsadnim stanjem, Sarajevo je ponovo bilo pod opsadom, samo ovaj put pod opsadom građana koji više nisu mogli izdržati politička prevrtanja i način na koji se vodila njihova država. Izuzev Turske, ostale države imaju puno toga zajedničkog. Sve su to višenarodne države, sve su one ekonomski i politički nestabilne, često s vrlo korumpiranim državnim vrhom (što vidimo iz raznih političkih afera) i vrlo su im često oduzete osnovne slobode. 

Kada gledamo poziciju Makedonije, države koja ima ne samo problema unutar svojih granica nego i šire, države koja bitku vodi za svoje ime već duži niz godina, države koja ima stopu nezaposlenosti 27,6%, uz BiH najgoru na prostorima zapadnog Balkana, države koju je nedavno zadesila promjena obrazovnog sustava, države u kojoj se na političkoj sceni posljednjih desetak godina ništa ne mijenja, pravo pitanje proizlazi iz ovih podataka - je li stvarno do sukoba došlo zbog etničkih i nacionalnih netrpeljivosti ili zbog tako lošeg stanja u državi? Svakako je potrebno spomenuti rastrošno trošenje novca na projekt - Skopje 2014, kojim je Skopje uređeno kao veliki ulični muzej s raznim simbolima makedonskog naroda. Narod je već tada pokazivao nezadovoljstvo zbog trošenja novca na takvo što jer su smatrali da to nije najbitnija stvar u državi za koju trebaju tolike financije. Trošak ovog projekta procjenjuje se na 80 do 500 milijuna eura

Nedavno je u Makedoniji procurila informacija o zataškanom ubojstvu jednog mladića te druge informacije o korumpiranim i kriminalnim aktivnostima državnog vrha, državnog vrha koji se sastoji od makedonskih i albanskih stranaka. Nakon ovakvih saznanja bilo je pitanje vremena kada će više doći ta kap koja će preliti čašu. To se dogodilo 5. svibnja ove godine na mirnom prosvjedu. Pet dana nakon toga, ljudi su počeli izlaziti na ulice. 9. svibnja u Kumanovu je došlo do oružanog sukoba albanskog stanovništva s policijom koje je rezultiralo s 22 mrtvih s obiju strana. Frustracije državljana Makedonije izlaze na vidjelo, nažalost na onaj najgori mogući način. Hoće li tu neke grupe iskoristiti ovakvo stanje za svoje interese nešto je što će se nedvojbeno dogoditi te će za sobom povući točno ono što ne bi trebalo - etničke podjele i predrasude. Trenutno je Kumanovo pod opsadom policije, a sutra se očekuje veliki prosvjed u Skopju potaknut opozicijom koju nevladine organizacije smatraju djelomično krivom za ovo stanje. Što će se dogoditi sutra i hoće li doći do primirja ostaje pitanje na koje trenutno nema odgovora.

Osnovni podaci o ovoj državi otkrivaju pravi razlog ovih nemira koji nikako nemaju veze s etničkim i nacionalnim podjelama o čemu svjedoči i ovaj kratki video koji je nastao u Kumanovu ovih dana. Ljudi u njemu su susjedi, sugrađani i državljani iste države koju jednako vole i koji razumiju što se ustvari događa u Makedoniji. 

Pogledajte video i procijenite sami o tome što se i zbog čega događa.

Komentari na članak

Vezani članci

Europske vrijednosti za budućnost regije Jugoistočne Europe

Međunarodna konferencija

Mladim vođama u cilju stvaranje mirne Jugoistočne Europe

– Počnite od sebe. Ako svi mi to uradimo, možemo doći do točke gdje smo mi, kao društvo, u stanju skupa promijeniti stvari. –

Bitka na Neretvi

Gostovanje na međunarodnom festivalu AKTO u Makedoniji

Novi antispektakl Bacača Sjenki prodire u srž povijesnih sukoba

Metadramska i nadpovijesna predstava "Bitka na Neretvi" nadvladavajući povijest i smještajući fikciju u realnost postaje aktualno politički narativ posebnog oblika potrage za ljudskom sudbinom. S obzirom na recentna politička događanja u Makedoniji, željno je očekivana izvedba kojom će Bacači Sjenki ponovno oduševiti brojnu publiku.

Ohrid - naslovna

Ekonomski fakultet Sveučilišta sv. Ćirila i Metoda Skopje

Studenti će raspravljati o ekonomiji i politici na ljetnoj školi u Ohridu

Svi zainteresirani za područja politike i ekonomije imaju priliku dio ljeta provesti u Ohridu u Makedoniji. Ekonomski fakultet Sveučilišta sv. Ćirila i Metoda u Skopju u suradnji s AIESEC-om Skopje organizira ljetnu školu.

Toše Proeski

Na današnji dan

Tragičan odlazak „makedonskog anđela“

Na današnji dan napustio nas je balkanski anđeo Todor Toše Proeski i zauvijek ostavio neizbrisiv trag, kako u našim srcima, tako i na glazbenoj sceni.

eksterni

Više od dvije tisuće makedonskih studenata marširalo Skopljem

Prosvjed makedonskih studenata

U ponedjeljak je – na Međunarodni dan studenata – više od dvije tisuće makedonskih studenata marširalo ulicama Skoplja. Prosvjedovali su zbog takozvanih eksternih ispita koje vlada ima namjeru uvesti na sveučilišta.