Hrvati žele mobilno plaćanje i autentikaciju otiskom prsta

Više od 90% potrošača koristi pametne telefone više od bilo kojeg drugog uređaja, a – kad je riječ o plaćanju – umjesto PIN-a bi radije koristili biometriju, primjerice otisak prsta. Rezultati su ovo studije Mastercard Impact of Innovation o stavovima prema digitalnoj tehnologiji koje je provedeno među 23 000 potrošača u 23 države u Europi, Africi te na Bliskom istoku, uključujući i Hrvatsku.

Potrošači žele digitalne inovacije u svim područjima života

Četiri od pet ispitanika smatraju da je stupanj inovacije u područjima kao što su društvene mreže, putovanja, kupnja i financijske usluge dovoljan, dok više digitalnih inovacija traže u zdravstvu, obrazovanju i javnom prijevozu. Čak 92% ispitanika smatra da su digitalne inovacije pozitivne, a samo 8% njih vjeruje da mogu imati negativan učinak.

Studija je pokazala da potrošači koji žive u tehnološki manje razvijenim zemljama pokazuju više entuzijazma prema digitalnim inovacijama u usporedbi s tržištima gdje su one dostupne. Tako je u Zapadnoj Europi najveći udio ispitanika koji pokazuju otpor prema digitalnim promjenama (17%), dok je u Srednjoj i Istočnoj Europi, Africi te na Bliskom istoku najviše onih koji aktivno traže nove tehnologije. U Africi i na Bliskom istoku 70% ispitanika želi plaćati pametnim telefonima, a u Zapadnoj Europi se s tim slaže tek 38% njih. Ipak, kad je riječ o novim načinima plaćanja, potrošači u svim regijama slažu se da je pametni telefon najbolja alternativa plastičnim karticama.

 – Studija koju je proveo Mastercard je jedinstvena jer pruža pravi uvid u digitalnu transformaciju društva. Pokazuje da regije u razvoju pokazuju visoki stupanj optimizma kad je riječ o potencijalu digitalnih tehnologija da mijenjaju život nabolje. To je prirodno – ispitanici na najrazvijenijim tržištima već imaju pristup toj tehnologiji i ne povezuju je s unapređenjem života ili su možda vidjeli njene potencijalno negativne učinke.  – rekao je dr. Carsten Sorensen, profesor za digitalne inovacije u Londonskoj školi ekonomije i političkih znanosti (LSE).

Entuzijastični kad je riječ o inovacijama, potrošači traže sigurnost, osobito kad je riječ o plaćanju. Slažu se da je sigurnost bankovnog računa apsolutni prioritet u segmentu digitalnog plaćanja, a slijedi je sigurnost osobnih podataka. Brzinu i jednostavnost procesa plaćanja također ističu kao bitne faktore.

Srednja i Istočna Europa u zlatnoj sredini

Potrošači u Zapadnoj Europi su umjereni kad je riječ o digitalnim inovacijama (otpor pokazuje njih 17%, nasuprot 11% zagovornika), a više entuzijazma pokazuju oni u Rusiji, Ukrajini i Turskoj (impresivnih 27%) te na Bliskom istoku i u Africi (čak 33%). Naša regija nalazi se u sredini kad je riječ o ovim aspektima.

Rezultati studije, u koju su bili uključeni i ispitanici iz deset zemalja Srednje i Istočne Europe, uključujući Hrvatsku, otkrivaju da je ukupni stav prema digitalizaciji u ovoj regiji nešto pozitivniji nego među ispitanicima u Zapadnoj Europi. Većina njih u Srednjoj i Istočnoj Europi (preko 70%) zadovoljna je digitalizacijom i smatra da je utjecaj inovacije na društvo pozitivniji u usporedbi s ispitanicima u Zapadnoj Europi (58% u usporedbi s 52%). U našoj regiji prisutan je najveći udio pristalica digitalizacije (46%), uz 15% zagovornika, 28% entuzijastičnih pristalica te samo 11% onih koji pokazuju otpor prema digitalizaciji.

Također, studija je pokazala da 60% ispitanika u Srednjoj i Istočnoj Europi koristi aplikacije za digitalno plaćanje, a velika većina njih (80%) smatra svoj mobilni uređaj – tablet ili pametni telefon – preferiranom alternativom tradicionalnim plastičnim karticama. Spremnost za mobilna plaćanja iskazalo je 57% ispitanika, a autentikaciji otiskom prsta vjeruje njih 34% (PIN-u 33%).

Baš kao i na drugim tržištima, potrošači u našoj regiji ne odvajaju se od svojih pametnih telefona. Prosječno vrijeme provedeno u uporabi ovog uređaja je 4,3 sata na dan, dok u Zapadnoj Europi iznosi 3,5 sata.

Uz klasične funkcije kao što je e-mail, pametni telefon za pretraživanje interneta koristi gotovo 90% ispitanika u našoj regiji, dok su društvene mreže, usluge za online razmjenu poruka te kupnja online najpopularnije digitalne usluge. Studija otkriva i da aplikacije za plaćanje koristi gotovo 60% potrošača u zemljama u kojima su takve usluge dostupne.

– Zemlje Srednje i Istočne Europe su predvodnice u inovaciji. Šest tržišta – Češka, Mađarska, Izrael, Poljska, Rumunjska i Slovačka – već je predstavilo Masterpass, a Austrija, Bugarska, Hrvatska, Srbija i Slovenija će to učiniti uskoro. Potrošači diljem ove regije imaju vrlo pozitivan stav prema digitalizaciji. Neka tržišta ističu se visokim udjelom potrošača otvorenih prema digitalizaciji i onih koji koriste digitalne usluge što će, nadamo se, otvoriti put drugim tržištima u regiji. – rekao je George Simon, predsjednik divizije Srednja i Istočna Europa u kompaniji Mastercard.

Hrvatska prihvaća mobilno plaćanje

Hrvati digitalizaciju smatraju pozitivnim procesom (68% ispitanika), ali su nešto manje pozitivni kad je riječ o utjecaju inovacije na društvo (54%). Više inovacija ispitanici u Hrvatskoj traže u obrazovnom sustavu te u javnom prijevozu, a potom i u zdravstvu, segmentu financijskih usluga i automobila, drugim vrstama prijevoza te u poslovnom svijetu.

Kad je riječ o uređajima kojima žele plaćati, 57% ispitanika u Hrvatskoj preferira mobilni telefon, a slijede ID kartica (24%), tablet (22%), pametni sat (16%) te implantati (8%). Samo je četvrtina ispitanika istaknula da za plaćanje ne bi koristili ništa osim plastične kartice.

Čak 50% ispitanika kod nas želi izvršavati autentikaciju otiskom prsta, a slijede PIN (36%), kod primljen SMS porukom (8%) i autentikacija putem selfija (5%). Samo 14% ispitanika izrazilo je otpor prema biometrijskim načinima autentikacije.

Istovremeno, 69% ispitanika posjeduje četiri ili više uređaja kao što su pametni telefon, tablet, pametni televizor, pametni sat ili drugi nosivi uređaji, bežični zvučnici ili slušalice, čitači e-knjiga, igraće konzole, ili različiti media playeri. Čak 93% njih koristi četiri i više digitalnih usluga mjesečno (za Srednju i Istočnu Europu ovaj udio iznosi 89%, a za Zapadnu Europu 82%), među njima je 47% korisnika usluga online bankarstva (59% u Srednjoj i Istočnoj te 61% u Zapadnoj Europi), a 22% ispitanika koristi mobilno plaćanje (17% u Srednjoj i Istočnoj te 9% u Zapadnoj Europi).

Tako je kod nas 13% zagovornika digitalizacije, što je u rangu s regionalnim prosjekom, 26% entuzijastičnih pristalica, 45% pristalica te 15% onih koji izražavaju otpor, što je jedan od najvećih udjela među drugim državama Srednje i Istočne Europe.