Studija "Mastercard Impact of Innovation"

Hrvati žele mobilno plaćanje i autentikaciju otiskom prsta

Studija "Mastercard Impact of Innovation"

Mastercard je proveo studiju o stavovima prema digitalnoj tehnologiji. Rezultati su pokazali da potrošači podržavaju i traže inovacije u svim životnim aspektima.

Više od 90% potrošača koristi pametne telefone više od bilo kojeg drugog uređaja, a – kad je riječ o plaćanju – umjesto PIN-a bi radije koristili biometriju, primjerice otisak prsta. Rezultati su ovo studije Mastercard Impact of Innovation o stavovima prema digitalnoj tehnologiji koje je provedeno među 23 000 potrošača u 23 države u Europi, Africi te na Bliskom istoku, uključujući i Hrvatsku.

Potrošači žele digitalne inovacije u svim područjima života

Četiri od pet ispitanika smatraju da je stupanj inovacije u područjima kao što su društvene mreže, putovanja, kupnja i financijske usluge dovoljan, dok više digitalnih inovacija traže u zdravstvu, obrazovanju i javnom prijevozu. Čak 92% ispitanika smatra da su digitalne inovacije pozitivne, a samo 8% njih vjeruje da mogu imati negativan učinak.

Studija je pokazala da potrošači koji žive u tehnološki manje razvijenim zemljama pokazuju više entuzijazma prema digitalnim inovacijama u usporedbi s tržištima gdje su one dostupne. Tako je u Zapadnoj Europi najveći udio ispitanika koji pokazuju otpor prema digitalnim promjenama (17%), dok je u Srednjoj i Istočnoj Europi, Africi te na Bliskom istoku najviše onih koji aktivno traže nove tehnologije. U Africi i na Bliskom istoku 70% ispitanika želi plaćati pametnim telefonima, a u Zapadnoj Europi se s tim slaže tek 38% njih. Ipak, kad je riječ o novim načinima plaćanja, potrošači u svim regijama slažu se da je pametni telefon najbolja alternativa plastičnim karticama.

 – Studija koju je proveo Mastercard je jedinstvena jer pruža pravi uvid u digitalnu transformaciju društva. Pokazuje da regije u razvoju pokazuju visoki stupanj optimizma kad je riječ o potencijalu digitalnih tehnologija da mijenjaju život nabolje. To je prirodno – ispitanici na najrazvijenijim tržištima već imaju pristup toj tehnologiji i ne povezuju je s unapređenjem života ili su možda vidjeli njene potencijalno negativne učinke.  – rekao je dr. Carsten Sorensen, profesor za digitalne inovacije u Londonskoj školi ekonomije i političkih znanosti (LSE).

Entuzijastični kad je riječ o inovacijama, potrošači traže sigurnost, osobito kad je riječ o plaćanju. Slažu se da je sigurnost bankovnog računa apsolutni prioritet u segmentu digitalnog plaćanja, a slijedi je sigurnost osobnih podataka. Brzinu i jednostavnost procesa plaćanja također ističu kao bitne faktore.

Foto: Media Val

Srednja i Istočna Europa u zlatnoj sredini

Potrošači u Zapadnoj Europi su umjereni kad je riječ o digitalnim inovacijama (otpor pokazuje njih 17%, nasuprot 11% zagovornika), a više entuzijazma pokazuju oni u Rusiji, Ukrajini i Turskoj (impresivnih 27%) te na Bliskom istoku i u Africi (čak 33%). Naša regija nalazi se u sredini kad je riječ o ovim aspektima.

Rezultati studije, u koju su bili uključeni i ispitanici iz deset zemalja Srednje i Istočne Europe, uključujući Hrvatsku, otkrivaju da je ukupni stav prema digitalizaciji u ovoj regiji nešto pozitivniji nego među ispitanicima u Zapadnoj Europi. Većina njih u Srednjoj i Istočnoj Europi (preko 70%) zadovoljna je digitalizacijom i smatra da je utjecaj inovacije na društvo pozitivniji u usporedbi s ispitanicima u Zapadnoj Europi (58% u usporedbi s 52%). U našoj regiji prisutan je najveći udio pristalica digitalizacije (46%), uz 15% zagovornika, 28% entuzijastičnih pristalica te samo 11% onih koji pokazuju otpor prema digitalizaciji.

Također, studija je pokazala da 60% ispitanika u Srednjoj i Istočnoj Europi koristi aplikacije za digitalno plaćanje, a velika većina njih (80%) smatra svoj mobilni uređaj – tablet ili pametni telefon – preferiranom alternativom tradicionalnim plastičnim karticama. Spremnost za mobilna plaćanja iskazalo je 57% ispitanika, a autentikaciji otiskom prsta vjeruje njih 34% (PIN-u 33%).

Baš kao i na drugim tržištima, potrošači u našoj regiji ne odvajaju se od svojih pametnih telefona. Prosječno vrijeme provedeno u uporabi ovog uređaja je 4,3 sata na dan, dok u Zapadnoj Europi iznosi 3,5 sata.

Uz klasične funkcije kao što je e-mail, pametni telefon za pretraživanje interneta koristi gotovo 90% ispitanika u našoj regiji, dok su društvene mreže, usluge za online razmjenu poruka te kupnja online najpopularnije digitalne usluge. Studija otkriva i da aplikacije za plaćanje koristi gotovo 60% potrošača u zemljama u kojima su takve usluge dostupne.

Zemlje Srednje i Istočne Europe su predvodnice u inovaciji. Šest tržišta – Češka, Mađarska, Izrael, Poljska, Rumunjska i Slovačka – već je predstavilo Masterpass, a Austrija, Bugarska, Hrvatska, Srbija i Slovenija će to učiniti uskoro. Potrošači diljem ove regije imaju vrlo pozitivan stav prema digitalizaciji. Neka tržišta ističu se visokim udjelom potrošača otvorenih prema digitalizaciji i onih koji koriste digitalne usluge što će, nadamo se, otvoriti put drugim tržištima u regiji. rekao je George Simon, predsjednik divizije Srednja i Istočna Europa u kompaniji Mastercard.

Hrvatska prihvaća mobilno plaćanje

Hrvati digitalizaciju smatraju pozitivnim procesom (68% ispitanika), ali su nešto manje pozitivni kad je riječ o utjecaju inovacije na društvo (54%). Više inovacija ispitanici u Hrvatskoj traže u obrazovnom sustavu te u javnom prijevozu, a potom i u zdravstvu, segmentu financijskih usluga i automobila, drugim vrstama prijevoza te u poslovnom svijetu.

Kad je riječ o uređajima kojima žele plaćati, 57% ispitanika u Hrvatskoj preferira mobilni telefon, a slijede ID kartica (24%), tablet (22%), pametni sat (16%) te implantati (8%). Samo je četvrtina ispitanika istaknula da za plaćanje ne bi koristili ništa osim plastične kartice.

Čak 50% ispitanika kod nas želi izvršavati autentikaciju otiskom prsta, a slijede PIN (36%), kod primljen SMS porukom (8%) i autentikacija putem selfija (5%). Samo 14% ispitanika izrazilo je otpor prema biometrijskim načinima autentikacije.

Istovremeno, 69% ispitanika posjeduje četiri ili više uređaja kao što su pametni telefon, tablet, pametni televizor, pametni sat ili drugi nosivi uređaji, bežični zvučnici ili slušalice, čitači e-knjiga, igraće konzole, ili različiti media playeri. Čak 93% njih koristi četiri i više digitalnih usluga mjesečno (za Srednju i Istočnu Europu ovaj udio iznosi 89%, a za Zapadnu Europu 82%), među njima je 47% korisnika usluga online bankarstva (59% u Srednjoj i Istočnoj te 61% u Zapadnoj Europi), a 22% ispitanika koristi mobilno plaćanje (17% u Srednjoj i Istočnoj te 9% u Zapadnoj Europi).

Tako je kod nas 13% zagovornika digitalizacije, što je u rangu s regionalnim prosjekom, 26% entuzijastičnih pristalica, 45% pristalica te 15% onih koji izražavaju otpor, što je jedan od najvećih udjela među drugim državama Srednje i Istočne Europe.

 

Komentari na članak

Vezani članci

Natjecanje "L'Oréal Brandstorm" 2017

Međunarodno studentsko natjecanje

"L'Oréal Brandstorm" oživljava najinovativnije studentske ideje

Otvorene su prijave za najveće studentsko međunarodno natjecanje "L'Oréal Brandstorm". Ovog puta ono preuzima i ulogu inkubatora kako bi mladim talentima pomoglo ostvariti njihove ciljeve i provesti u djelo njihove projekte.

Riva

Poslovni program

PGLF Croatia uključuje studente u globalnu mrežu vođa budućnosti

Želite li steći znanja iz područja "leadershipa", inovacija i poduzetništva i uživati na obroncima splitskoga Marjana, prijavite se na petodnevni seminar Preparing Global Leaders Foruma do 31. siječnja.

ništa

Natječaj za inovacije

„Mind (y)our own bussines“ novčano nagrađuje studentske ideje

Do 31. ožujka zaprimaju se prijave na projekt „Mind (y)our own bussines“. Najinovativnija i najprimjenjivija studentska ideja nagradit će se s 15 000 kuna.

SEW Rijeka 2017

Poduzetništvo i „startup” kultura

Riječka priča o inovativnosti na „Startup Europe Week-u”

„Startup Europe Week Rijeka” održao se 8. i 9. veljače 2017. na Visokoj poslovnoj školi PAR. Održana su predavanja, radionice, panel i „networking” sudionika te se javnosti pribiližila „startup” zajednica i mogućnosti koje ona pruža.

IRI Open Days

Konferencija na FESB-u

Zaključak "IRI Open Days-a" je da su ljudi najveći resurs

Prvo izdanje "IRI Open Days" konferencije bavilo se područjem razvoja proizvoda i usluga dvojne namjene, kao i popravljanjem loše situacije u znanosti.