Brojke, brojke i opet brojke

Europska komisija: blagi rast europskog gospodarstva sljedeće godine

Logo Europske komisije

„Postoje čvrsti pokazatelji da je europska ekonomija na važnoj prekretnici. No, još je prerano za bilo kakvo slavlje, pogotovo zbog nezaposlenosti koja ostaje na vrlo visokim razinama. Situacija na financijskim tržištima se poboljšala, sada se to samo treba odraziti na realni sektor.”

Europska komisija izašla je s novim ekonomskim predviđanjima za sljedeću godinu. Komisija očekuje da će gospodarstvo Eurozone, sedamnaest zemalja koje koriste euro kao svoju nacionalnu valutu, rasti za 1.1%, što je manje od 1.2% predviđenih u svibnju ove godine Gospodarski rast u cjelokupnoj Europskoj uniji predviđa se za 1.4%. Što se tiče nezaposlenosti, barem one u postocima, u Eurozoni bi ona trebala biti 12.2%, a u Europskoj uniji 11.1%.

„Brojke za Eurozonu su prilično loše”, izjavio je povjerenik za financije i monetarnu politiku Europske komisije Olli Rehn. „Postoje čvrsti pokazatelji da je europska ekonomija na važnoj prekretnici. No, još je prerano za bilo kakvo slavlje, pogotovo zbog nezaposlenosti koja ostaje na vrlo visokim razinama. Situacija na financijskim tržištima se poboljšala, sada se to samo treba odraziti na realni sektor.”

Što se tiče zemalja individualno, najveći rast se očekuje u Ujedinjenom Kraljevstvu i Švedskoj, a tek neznatni u Njemačkoj i Francuskoj. Grčki pad BDP-a trebao bi iznositi 4%, što je nešto bolja prognoza od ranije najavljivanih 4.2%, a pad gospodarstva se očekuje i u Italiji te Španjolskoj.

Europska komisija iznijela je svoja predviđanja i za 2015. godinu. Očekuje se rast u Eurozoni od 1.7%, a u Europskoj uniji 1.9%, dok se pad nezaposlenosti očekuje tek na kraju 2015. i početkom 2016. godine Broj nezaposlenih u Eurozoni sljedeće bi se godine mogao popeti na dvadeset milijuna.

No, jedino je sigurno da ove brojke malo znače onim nezaposlenim Europljanima koji su još uvijek u potrazi za poslom. Povratak same industrijske proizvodnje u europske zemlje jedino je rješenje koje bi dugoročno stabiliziralo ekonomske prilike jer sve dok drugi proizvode, a Europa uvozi, ne može se očekivati „bolja krvna slika” nekad najmoćnijeg kontinenta na svijetu.

Komentari na članak

Vezani članci

Alfred Nobel

Ljudi koji su zadužili svijet

Činjenice o dobitnicima Nobelove nagrade s kojima vjerojatno niste upoznati

Najmlađi dobitnik prestižne nagrade imao je svega 25 godina, a najstariji među uglednicima bio je devedesetogodišnjak.

CavemanApp

Klikni i saznaj

Tvoj DNK pokazuje koliko si neandertalac

Znaš li da u sebi nosiš DNK spiljskog čovjeka? Vrlo vjerojatno. No koliko? Klikni i saznaj!

Srhoj

Dodjela nagrade „Olga Radzyner“

Asistent s dubrovačkog sveučilišta jedan je od najboljih mladih ekonomista

Nagrada „Olga Radzyner“, odnosno povelja i novčani iznos od tri tisuće eura, dodijelit će se asistentu Stjepanu Srhoju za izvrsnost u istraživanju Europske ekonomske integracije.

Studenti u učionici

Studentska konferencija

Studenti i tvrtke okupljaju se oko informatizacije poslovnih procesa na ZŠEM-u

Kako bi se razvila svijest o važnosti rane edukacije o upravljanju informacijskim sustavima poduzeća, na ZŠEM-u se održava studentska konferencija kojoj je u fokusu upravo management informacijskih sustava.

Studenti

Istraživanje QS Europe University Rankings® 2014/15

Gdje je u Europi najbolje studirati?

Na listi 10 najboljih europskih sveučilišta po QS Europe University Rankingu, čak je sedam sveučilišta iz Velike Britanije. Popisu su se pridružila i dva švicarska sveučilišta te jedno njemačko.