Znanstvena otkrića 2015. godine

Deset znanstvenih otkrića koja su obilježila 2015. godinu

10 znanstvenih otkrića

2015. godina se bliži kraju, a mi smo za vas izdvojili deset najvećih znanstvenih otkrića ove godine!

Znanost svakoga dana sve više napreduje, a ni ova godina nije prošla bez većih znanstvenih otkrića. Kojih deset su po nama najvažniji, slijedi u listi.

1. Otkriće vode na Marsu

Listopad nam je donio najveću vijest ove godine, a to je otkriće vode na Marsu. Otkriveno je da postoji tekuća voda, a to znači da bi moglo biti života. Za 2018. godinu planiran je lander s bušilicom koji će tražiti organske tvari. Očekuje se da će 2020. godine sljedeći NASA-in rover istraživati Mars. Tko zna što nas još očekuje, a da nismo ni svjesni.

2. Vanzemaljska megastruktura

Astronomi su u orbiti zvijezde udaljene 1500 svjetlosnih godina od nas primjetili neobične svjetlosne fluktuacije. Inače bi to značilo da je u pitanju planet, ali s obzirom na veličinu ovog golemog objekta nije. Nagađa se kako je riječ o vanzemaljskoj strukturi, no astronomi su ipak više skloniji tumačenju kako je u pitanju oblak prašine i plina, jato kometa ili neka druga prirodna pojava.

3. Antibiotik koji svladava otpor bakterija

Njemački i američki znanstvenici otkrili su teixobactin, antibiotik koji je kod miševa uspio izliječiti jake infekcije bez snažnog otpora bakterija. Tvrde kako bi se jednoga dana mogao koristiti protiv superbakterije MRSA-e kao i tuberkuloze. Tanya Schneder tvrdi kako teixobactin spada u vrstu lijekova koji uspiju uništiti bakteriju tako da potpuno razbiju njene stanične stijenke što omogućuje prodor supstancije u bakteriju. Ipak, kako bi sto posto bili sigurni istraživanje se mora obaviti i na ljudima.

4. Obnavljanje oštećenih stanica DNK

Znanstvenici Tomas Lindahl, Paul Modrich i Aziz Sancar osvojili su Nobelovu nagradu za radove na otkrivanju načina na koji stanice obnavljaju oštećeni DNK. Njihov rad će pružiti temeljna znanja o tome kako živa stanica funkcionira i kako se koristi za razvoj novih metoda liječenja raka. Paul Modrich demonstrirao je kako stanica ispravlja greške kad se DNK replicira tijekom podjele stanica, a Aziz Sancar je mapirao mehanizam kojim se stanice koriste na popravljanju oštećenja nanesenih UV zračenjem.

5. Homo naledi

Međunarodni tim znanstvenika otkrio je novu vrstu ljudskih srodnika. Homo Naledi je izumrla humanoidna vrsta koja je obitavala na području južne Afrike. Iako je otkrivena još 2013. godine, tek je ove službeno priznat status ljudskih predaka. Starost nađenih fosila nije određena, ali pretpostavlja se da su stari oko tri milijuna godina. Prosječan Homo naledi bio je visok 150 centimetara i težak oko 45 kilograma, a imao je mali mozak veličine naranče.

IZVOR: Telepaceverona

6. Sonda Rosetta

Europska sonda Rosetta krenula je sa Zemlje prije više od deset godina. ESA se tim spuštanjem upisala u povijest svemirskog istraživanja jer nijedna misija dosad nije uspjela spustiti letjelicu na komet. Zadaća robota je traženje informacija o izvornim tvarima koje su stvorile Sunčev sustav te o pojavi vode i života na Zemlji. Ona nam je osigurala goleme količine informacija o Plutonu i njegovim satelitima, a trenutno je na putu k drugim objektima Kuiperova pojasa.

7. Pećinski lav

Ruski istražitelji pronašli su u Sibiru tijela smrznutih pećinskih lavića koja su stara više od 10 000 godina. Pod terminom pećinski lav oslovljavaju se tri izumrle vrste koje su daljnji rođaci ili podvrste današnjeg lava. Najpoznatiji je euroazijski lav, a svijetom su hodali još i američki pećinski lav te europski pećinski lav iz razdoblja ranog pleistocena. Primjerak koji je pronađen u Sibiru je jedna od najvećih mačaka u povijesti - euroazijski lav. Kako im i samo ime govori, naseljavali su područja Europe i Azije, od Beringovog prolaza pa sve do Velike Britanije.

8. Kimbetopsalis Simmonsae

Ove je godine otkriven i najstariji sisavac dosad. Kimbetopsalis Simmonsae je nastanjivao Aziju i Sjevernu Ameriku dok su Zemljom hodali dinosauri. Nažalost, kasnije je nestao i ustupio mjesto glodavcima.

9. Zašto se pingvini ne zalede

Antarktički pingvini žive u dijelu svijeta gdje se temperature spuste i do -40, a vjetrovi pušu od 40 metara u sekundi. Iako uskaču i iskaču iz vode, na njihovom perju se ne stvara led. Tim s UCLA predvođen Pirouzom Kavehpourom ustvrdio je da je tajna u kombinaciji nanostruktura i ulja kojeg luče. Zbog hidrofobnosti perja voda se na površini zadržava u obliku kuglica koje se otkotrljaju prije nego što se zalede. Perje sadrži minijaturne pore koje zadržavaju zrak i čine površinu hidrofobnom, a uz sve to uočili su i da pingivini poput onih u Argentini i Čileu nemaju tako sitne pore i proizvode ulje koje nije hidrofobno.

10- Virus za koji ne postoji lijek

Znanstvenici su otkrili novi virus koji može prijeći sa šišmiša direktno na čovjeka. Za virus ne postoji nikakav djelotvoran lijek i još nije ustanovljeno može li se bolest prenijeti s čovjeka na čovjeka ili samo sa životinje na čovjeka. Što prije znamo za postojanje tog virusa, prije će se moći početi poduzimati protumjere i tako spriječiti epidemiju. Ovaj novootkriveni virus nađen kod kineskih šišmiša napada iste receptore kao SARS i širi se tijelom.

Komentari na članak

Vezani članci

Naslovnica

Izum mladog Kanađanina Aleca Falkenhama

Kanadski student izumio novi trajni način uklanjanja tetovaža - za manje od 30 kuna!

Iako je još u procesu nastajanja, krema za uklanjanje tetovaža, izum mladog Kanađanina, izazvala je veliki interes javnosti. Na bezbolan i način koji nije nimalo štetan, trebala bi nakon nekog vremena u potpunosti ukloniti bilo koju tetovažu na vašem tijelu.

Jamie Edwards

Mladi genijalac

Trinaestogodišnji školarac napravio nuklearni reaktor

Iako je dječakov uspjeh zadivljujuć, njegova primjena još uvijek nije moguća.

Nov način konzumiranja vode - Ooho

Bliska budućnost u studentskoj realizaciji

Studentska inovacija za ispijanje vode

Londonski studenti osmislili su nov i ekološki prihvatljiv način ispijanja vode. Možda ćemo u budućnosti reći zbogom plastičnim bocama.

Znanost

Svjetski poznati hrvatski znanstvenici

Uspješni, ali ne u Hrvatskoj

Mezić, Pavuna, Justić i Cvitanić samo su neka od imena hrvatskih znanstvenika svjetskog ugleda, koji svoj radni vijek provode na prestižnim europskim i američkim sveučilištima. Više o njima doznajte u nastavku.

Sveučilište u Zagrebu

Sveučilište u Zagrebu

Objavljen je natječaj za dodjelu nagrade Andrija Mohorovičić

Sveučilište u Zagrebu objavilo je natječaj za dodjelu nagrade Andrija Mohorovičić, koja se dodjeljuje dokazanim znanstvenicima s područja prirodnih znanosti.