Na današnji dan

Započela pandemija kuge

Bolnički krevet

Prema znanstvenicima iz Pariza, pretpostavlja se da je kuga nastala na današnji dan, 20. ožujka 1345. godine, kad je zabilježen prvi slučaj javljanja simptoma bolesti.

Prema znanstvenicima iz Pariza, pretpostavlja se da je kuga nastala na današnji dan, 20. ožujka 1345. godine, kad je zabilježen prvi slučaj javljanja simptoma bolesti.

Kuga, poznata kao crna smrt, velikom se brzinom proširila diljem Europe, Bliskog Istoka i Azije tijekom 14. stoljeća, te je tijekom svoje pandemije ostavila preko 25 milijuna mrtvih.

Znanstvenici su otkrili da kugu uzrokuje kratki bacil Yersinia pestis koji se uglavnom nalazi na buhama koje na sebi nose štakori, a bakterija se prenosi s glodavaca na ljude ugrizom inficirane buhe.

Bolest počinje naglo, često sa zimicama, a temperatura raste na 39,5 do 41 ˚C. Tipično je da su limfni čvorovi izuzetno osjetljivi i tvrdi, okruženi značajnim edemom. Bolesnik može biti nemiran, delirantan, konfuzan i nekoordiniran. Bolesnici se često žale i na jake glavobolje. Naposljetku na koži nastaju crne i ljubičaste mrlje, a smrt obično uslijedi u roku od tjedan dana kada dođe do sepse. Ovo je klinička slika tzv. bubonske kuge koja je nastala u srednjem vijeku. Postoji još jedan oblik kuge, tzv. pneumonijska ili plućna kuga, čiji se oblik razvio kasnije i koja je bila vrlo rijetka, no izrazito smrtonosna.

Smatra se da su Mongoli bili prvi narod kojeg je pogodila infekcija kuge. Seobom Mongola bolest se proširila na jug i istok do Kine i Indije. Smatra se da je bolest pogodila Europu 1346. godine kad su brodovi iz Azije i s Bliskog Istoka prevezli nekoliko inficiranih štakora u Europu. Kuga je najviše pogodila lučke gradove. U Veneciji je umrlo preko 100 000 ljudi, a na samom vrhuncu epidemije od kuge svakodnevno je umiralo preko 600 ljudi

Bolest je pobudila ono najgore u ljudima. ljudi su često krivili zvijezde za nastanak bolesti. Na meti su često bile i vještice i cigani. Za nastanak bolesti često su optuživani i Židovi, te je tisuće njih mučeno i spaljeno. Propovjednici su tvrdili da je bolest Božja kazna za nemoral. Mnogi su se okrenuli molitvi pa su tijekom epidemije nastale mnoge religije i kultovi. Alternativni beskorisni preventivni lijekovi također su bili izrazito popularni pa su se mnogi nezaraženi kupali u urinu ili menstrualnoj krvi kako se ne bi zarazili.

Doktori su u srednjem vijeku nosili maske u obliku kljuna ptice napunjenog biljem kako bi "pročistili" zrak iz kojeg su mislili da kuga potječe.

Pošast kuge ponovo se javila 1700. godine, ali nakon 14. stoljeća nikad više nije dosegla razmjere pandemije. Službeno je nestala 1959. godine.

Komentari na članak

Vezani članci

Diplomanti slušaju predavanje

Ujedinjeno Kraljevstvo

Studenti pate od mentalnih bolesti zbog visokih dugova

Trećina studenata je potvrdila da si ne može priuštiti dovoljnu količinu hrane na tjednoj bazi, više od četvrtine nije u mogućnosti na vrijeme platiti stanarinu, a čak 58% nema „niti lipe“ na dan kada je trebaju platiti.

Međunarodni dan epilepsije

Na današnji dan

Međunarodni dan epilepsije

Oko 65 milijuna ljudi u svijetu pati od epilepsije, a od ove godine, svako drugi ponedjeljak u veljači obilježavat će se Međunarodni dan epilepsije.

FOTO: imgur

Europljani žive dulje od svjetskoga prosjeka

Dugovječni Europljani nisu nužno i zdraviji

Najnoviji podatci Europske komisije i OECD-a tvrde kako Europljani žive dulje od svjetskoga prosjeka. No, to nužno ne znači da su stanovnici zdravi jer velik postotak starijih osoba boluje od kroničnih bolesti.

5.6. AIDS crvena vrpca

Na današnji dan

Dan kad je seks bez zaštite proglašen smrtonosnim

Mikroskopski mali virus tako je prekinuo veliku "partijanu" početkom 80-ih godina. Slobodna ljubav nije više bila toliko slobodna, a na spolno prenosive bolesti obraćalo se puno više pozornosti.

Mentalni poremećaji

Britansko istraživanje pokazuje

Osam od deset studenata ima problema s mentalnim zdravljem

Trećina ispitanika patila je od suicidalnih misli, a većina njih pripada homoseksualnoj orijentaciji, čak 55%. Kao razlog navode da nisu nailazili na podršku svojih bližnjih, što je u njima izazivalo osjećaje straha i srama. Više od polovice ispitanika reklo je kako nisu pokušali potražiti pomoć.