Na današnji dan

Započela pandemija kuge

Bolnički krevet

Prema znanstvenicima iz Pariza, pretpostavlja se da je kuga nastala na današnji dan, 20. ožujka 1345. godine, kad je zabilježen prvi slučaj javljanja simptoma bolesti.

Prema znanstvenicima iz Pariza, pretpostavlja se da je kuga nastala na današnji dan, 20. ožujka 1345. godine, kad je zabilježen prvi slučaj javljanja simptoma bolesti.

Kuga, poznata kao crna smrt, velikom se brzinom proširila diljem Europe, Bliskog Istoka i Azije tijekom 14. stoljeća, te je tijekom svoje pandemije ostavila preko 25 milijuna mrtvih.

Znanstvenici su otkrili da kugu uzrokuje kratki bacil Yersinia pestis koji se uglavnom nalazi na buhama koje na sebi nose štakori, a bakterija se prenosi s glodavaca na ljude ugrizom inficirane buhe.

Bolest počinje naglo, često sa zimicama, a temperatura raste na 39,5 do 41 ˚C. Tipično je da su limfni čvorovi izuzetno osjetljivi i tvrdi, okruženi značajnim edemom. Bolesnik može biti nemiran, delirantan, konfuzan i nekoordiniran. Bolesnici se često žale i na jake glavobolje. Naposljetku na koži nastaju crne i ljubičaste mrlje, a smrt obično uslijedi u roku od tjedan dana kada dođe do sepse. Ovo je klinička slika tzv. bubonske kuge koja je nastala u srednjem vijeku. Postoji još jedan oblik kuge, tzv. pneumonijska ili plućna kuga, čiji se oblik razvio kasnije i koja je bila vrlo rijetka, no izrazito smrtonosna.

Smatra se da su Mongoli bili prvi narod kojeg je pogodila infekcija kuge. Seobom Mongola bolest se proširila na jug i istok do Kine i Indije. Smatra se da je bolest pogodila Europu 1346. godine kad su brodovi iz Azije i s Bliskog Istoka prevezli nekoliko inficiranih štakora u Europu. Kuga je najviše pogodila lučke gradove. U Veneciji je umrlo preko 100 000 ljudi, a na samom vrhuncu epidemije od kuge svakodnevno je umiralo preko 600 ljudi.

Bolest je pobudila ono najgore u ljudima. Ljudi su često krivili zvijezde za nastanak bolesti. Na meti su često bile i vještice i cigani. Za nastanak bolesti često su optuživani i Židovi, te je tisuće njih mučeno i spaljeno. Propovjednici su tvrdili da je bolest Božja kazna za nemoral. Mnogi su se okrenuli molitvi pa su tijekom epidemije nastale mnoge religije i kultovi. Alternativni beskorisni preventivni lijekovi također su bili izrazito popularni pa su se mnogi nezaraženi kupali u urinu ili menstrualnoj krvi kako se ne bi zarazili.

Doktori su u srednjem vijeku nosili maske u obliku kljuna ptice napunjenog biljem kako bi "pročistili" zrak iz kojeg su mislili da kuga potječe.

Pošast kuge ponovo se javila 1700. godine, ali nakon 14. stoljeća nikad više nije dosegla razmjere pandemije. Službeno je nestala 1959. godine.

Komentari na članak

Vezani članci

Akcija „Zagrli za Guinness, zagrli za rijetke“– gradonačelnik Zagreba Milan Bandić

Akcija „Zagrli za Guinness, zagrli za rijetke“

FOTO: Svijet u zagrljaju povodom Međunarodnog dana rijetkih bolesti

Cilj međunarodne inicijative „Zagrli za Guinness, zagrli za rijetke“ postignut je. Glas oboljelih čuo se u javnosti koja im je pružila razumijevanje i podršku upravo putem fotografija zagrljaja koje su pristizale svakodnevno.

zrinko

Svi za Zrinka

Zrinko treba pomoć: zbog tumora ne može ni hodati ni ležati

Zrinko Kaurin, student pomorstva, već se više od godinu dana bori s progresivnim tumorom.

Apstraktna umjetnost

Apstraktna umjetnost

Na nevjerojatan način otkrila svoj talent za slikanje

Jeste li ikada razmišljali o tome kako biste voljeli spoznati svoje talente, ukoliko ih posjedujete? Ako jeste, pročitajte zanimljivu priču o nevjerojatnom otkriću žene koja je potaknuta bolešću pronašla umjetnika u sebi.

Naslovna

Na današnji dan

Pokreni se – za svoje srce!

Bolesti srca vodeći su uzrok smrti u svijetu. Zato danas iskoristi priliku i pobrini se za svoje srce. Male promjene, poput povećanja tjelesne aktivnosti i zdravije prehrane, mogu imati veliki učinak za zdravlje.

Izložba miševa

Klub Zona

FOTO: Izložba inspirirana štakorima

Kako bi propitala površnost percipiranja lijepog kao relevantnog, mlada akademska kiparica kroz program Kluba Zona postavlja izložbu "Asti Miša!"