Zanimljivosti o prestižnoj nagradi koju je utemeljio „trgovac smrću“

Osim što je prosinac poznat kao mjesec iščekivanja blagdana i novog početka u novoj godini, svi ekonomisti, književnici, mirotvorci i kemičari, fizičari i liječnici s nestrpljenjem ga svake godine očekuju i zbog dodjele najprestižnije svjetske nagrade – nagrade Alfreda Nobela. Nobelova se nagrada dodjeljuje od 10. prosinca 1901. godine, kada je dodijeljena u pet kategorija kojima se 1969. pridružila i ekonomija. Danas dobitnike biraju Švedska kraljevska akademija znanosti, Karolinski institut i odbor koji izabere norveški parlament.

Alfred Bernhard Nobel rodio se 1833. godine u Švedskoj, ali se ubrzo s ostatkom obitelji preselio u Rusiju, gdje je njegov otac posjedovao tvornicu eksploziva. godine 1864. uslijed detonacije nitroglicerina poginuo je njegov mlađi brat i Alfred tada kreće u potragu za sredstvom sigurnijim od ovoga spoja. Njegova je potraga završila 1867. godine kada je izumio dinamit, spoj koji je kasnije razvijao i zbog kojega je stekao ogromno bogatstvo i ugled. Iako su ga nazivali trgovcem smrti, većinu je svojega bogatstva oporučno namijenio za kreiranje danas najprestižnije svjetske nagrade, koja se dodjeljuje, između ostaloga, i za mir.

Ceremonija dodjele Nobelove nagrade, FOTO: Wikipedia

U nastavku vam donosimo brojne zanimljivosti vezane uz Nobelovu nagradu i dobitnike iste.

1. Šest laureata odbilo je Nobelovu nagradu, ali su samo dvojica to učinili svojevoljno: Jean-Paul Sartre i Lu Duc Tho. Slavni je književnik smatrao da pisac ne smije dopustiti da postane institucija, dok je vijetnamski premijer odbio podijeliti nagradu za mir s američkim državnim tajnikom Henryjem Kissingerom. Adolf Hitler zabranio je trojici dobitnika da nagradu prihvate: Richardu Kuhnu (kemija, 1938), Adolfu Butenandtu (kemija, 1939) i Gerhardu Domagku (medicina, 1939), a sovjetske su vlasti prisilile Borisa Pasternaka da odbije nagradu za književnost 1958.

2. Ako ste muškarac rođen 28. veljače ili 21. svibnja, velika je vjerojatnost da upravo vi budete jedan od dobitnika u budućnosti. To su naime najčešći datumi rođenja laureata Nobelove nagrade.

3. Dvanaest je puta ocjenjivački sud za dodjelu nagrade za medicinu razmatrao nominaciju Sigmunda Freuda za psihoanalizu, no svaki je put nominacija bila odbačena zbog zaključka da psihoanaliza nema znanstvenu vrijednost. Nominacija Mahatme Gandhija razmatrana je četiri puta.

4. Najmlađa je dobitnica Malala Jusufzai iz Pakistana koja je 2014. godine s punih 17 godina dobila Nobelovu nagradu za mir, dok je najstariji dobitnik Leonid Hurwicz koji je, 2007. godine, u trenutku primanja nagrade za ekonomiju, imao 90 godina.

Malala Yousafzai, FOTO: Wikipedia

5. Čelnica mijanmarske oporbe Aung San Suu Kyi čekala je dvadeset godina da joj vlasti odobre da ode u Oslo po nagradu koju je dobila 1991. godine Kineski disident Liu Xiaobo još uvijek čeka da ode po nagradu koju je osvojio 2010. godine jer je u kućnom pritvoru. Njemački pacifist Carl von Ossietzky nikada nije primio nagradu koja mu je dodijeljena 1935. jer je preminuo ne dočekavši da ga nacisti puste po istu.

6. Nagradu za književnost dobilo je 27 pisaca engleskoga jezika, 14 onih koji su pisali na francuskom, 13 na njemačkom i 11 na španjolskom.

7. Četvero je znastvenika primilo i po dvije Nobelove nagrade. Amerikanac John Bardeen nagrađen je dva puta za fiziku: jednom za razvoj tranzistora, a drugi put za BCS teoriju o superprovodljivosti po kojoj metali gube svoj električni otpor. Britanski biokemičar Frederick Sanger dva je puta dobio nagradu za kemiju: za objašnjene strukture inzulina i za metodu po kojoj se mogu utvrditi DNK sekvence u nukleinskim kiseinama. Neobičnu je kombinaciju postigao američki kemičar Linus Pauling: 1954. je dobio Nobelovu nagradu za kemiju, a 1962. Nobelovu nagradu za mir. Pauling je bio veliki protivnik nuklearnih testiranja. Fantastičnoj se trojki pridružuje još Marie Curie. 

8. Razni ocjenjivački sudovi 49 su puta zaključili da nagradu ne zaslužuje nitko. Nagrada za mir 19 je puta ostala nedodijeljena, posljednji put 1972. godine

9. Pedeset godina mora proći od rasprave o kandidatima do obznanjivanja javnosti njihovih imena kako bi se izbjeglo lobiranje.

10. Dobitnica nagrade bilo je 49, uključujući Marie Curie koja ju je dobila dvaput, dok je dobitnika dosad bilo 822. Samo je jedna žena dobila nagradu za ekonomiju, dok su nagradu za fiziku dobile dvije žene.

11. Samo živi ljudi smiju biti nominirani za Nobelovu nagradu. Dobitnici Nobelove nagrade za mir Dag Hammarskjöld i Nobelove nagrade za književnost Erik Axel Karlfedt svejedno su posthumno nagrađeni jer su umrli u razdoblju između nominacije i proglašenja dobitnika. Od 1974. ni to više nije dopušteno. 2011. je Nobelova nagrada ipak dodijeljena jednom pokojniku. Kad je Odbor priopćio da bi Nobelovu nagradu za medicinu trebao dobiti Ralph Steinman, nije znao da je dobitnik umro tri dana ranije. U ovom je slučaju napravljena iznimka, a Steinmanovi su nasljednici kasnije primili nagradu.

12. 1350 ljudi svake je godine pozvano na svečani banket u čast dobitnika koji se svake godine održava na današnji datum u gradskoj vijećnici u Stockholmu. Na prvom je banketu bilo 113 ljudi.

13. Dobitnici nagrade dobivaju 8 milijuna kuna, a ako ih je više u određenoj kategoriji, iznos se dijeli na jednake dijelove. Za cjelokupan dobitak najveću šansu imaju kandidati u kategoriji književnosti jer je u toj skupini samo jedan dobitnik bio proglašen čak 104 puta.

14. Osvajanje Nobelove nagrade smatra se tradicijom obitelji Curie. Naime, Pierre Curie i njegova supruga Marie Curie 1903. godine bili su dobitnici Nobelove nagrade za fiziku. Marie Curie je ujedno i prva žena dobitnica ove prestižne nagrade. Ona je kasnije ponovo dobila i Nobelovu nagradu za kemiju, 1911. godine  Kćerka Marie Curie, Irene Joliot Curie, i njen suprug Frederic Joliot dobitnici su Nobelove nagrade za kemiju 1935. godine Irenina sestra Eve Curie udala se za Henryja Richardsona Labouissea koji je 1965. godine nagrađen Nobelovom nagradom za mir.

15. Rekordan broj nominacija za Nobelovu nagradu za mir bio je 2013. kada je bilo 259 kandidata, među kojima i 50 organizacija.

16. Najviše je Nobelovih nagrada u sve tri znanstvene discipline osvojio SAD: 43% svih nagrada za fiziku, kemiju i medicinu otišlo je Amerikancima. Na drugom su mjestu u fizici i kemiji Nijemci, na trećem Britanci, dok je u medicini ovaj poredak obrnut. Na četvrtom je mjestu u sve tri kombinacije Francuska.

17. Prosječna je starost dobitnika nagrade za ekonomiju 67 godina, što je ujedno i najveća prosječna dob, dok su najmlađi dobitnici nagrade za fiziku koji u prosjeku imaju 55 godina.

18. Naši su dobitnici Ivo Andrić, Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog.