Na današnji dan

VIDEO: Umrla Lukrecija Borgia obavijena velom ozloglašene reputacije

Lucretia Borgia

Lukrecija Borgia umrla je na današnji dan 1519. godine. Za života, ali i još mnogo nakon njene smrti, prate je priče o ubojstvima, incestu i političkim igrama.

Na današnji dan 1519. godine umrla je kći pape Aleksandra VI., žena koja je i za mnoge danas obavijena velom ozloglašene reputacije, žena koju se veže uz razne zločine i razvratništva – Lucrezia Borgia. Tri dogovorena braka za utjecajne renesansne obitelji zasigurno su joj pomogle pri gradnji političke moći njezine obitelji. Povjesničari i dan danas viječaju je li ili nije bila aktivni sudionik zločina u ime svoje obitelji, što je rezultiralo brojnim djelima, knjigama i filmovima inspiriranim ovom ženom.

Lukrecija Borgia rođena je kraj Rima 18. travnja 1480. godine kao kći kardinala Rodriga Borgie, kasnijeg pape Aleksandra VI., i jedne od njegovih priležnica, Vannozze Cattanei, majke Lukrecijine braće Cesarea i Giovannija. Lukrecija je govorila i pisala nekoliko jezika, uključujući talijanski, francuski, latinski i grčki. Već je u dobi od jedanaest godina bila zaručena za plemića, kada je njen otac razriješio zaruke kako bi njezinu ruku dao Giovanniju iz obitelji Sforza, gospodaru Pesara i grofu Catignole. Godine 1492. njezin otac postaje papom, a Lukrecija se udaje godinu dana poslije. Nakon četiri godine taj brak postaje sve manje politički povoljan za njezinu obitelj te je papa tražio njegovo poništenje pod krinkom kako nikad nije konzumiran. Dok su se se dvije moćne obitelji prepirale oko papinog proglasa, Lukrecija je za to vrijeme boravila u manastiru, gdje je ujedno i zatrudnjela.

Vijesti o njezinoj trudnoći isprva su opovrgnute, ali u ožujku 1498. godine u tajnosti je rodila sina Giovannija. Djetetov otac nikad nije utvrđen, zbog čega su se na ulicama Rima mogle čuti priče kako je njezin sin plod incesta ili pak kako Lukrecija nije uopće njegova majka. Na tu su temu objavljena i dva papinska dekreta, gdje se u prvome navodi kako je Giovanni nezakoniti sin Lukrecijinog brata Cesarea, a u drugome kako je sin pape Aleksandra.

U srpnju 1498. Lukrecija se udaje za Alfonsa Aragonskog, sedamnaestogodišnjeg sina pokojnog kralja Napulja. No kako su papa i Cesare tražili saveze s Francuskom, Lukrecijin brak s Alfonsom bio je velika prepreka, zbog čega je 1500. godine naručeno njegovo ubojstvo. Nakon njegove smrti, papa je dogovorio brak s Alfonsom d'Esteom, princom od Ferrare početkom 1502. godine. Alfonso je isprva bio neodlučan zbog same reputacije obitelji Borgia, no par se ubrzo iz Rima preselio u Ferrare, bježeći iz beskrajnih spletki njezinog oca i brata. Imali su nekoliko djece, a ovim se brakom Lukrecija uspjela uzdignuti iznad reputacije svoje obitelji.

Sljedeće je godine umro njezin otac, papa Aleksandar VI., zajedno sa spletkama njegova sina Cesarea. Lukrecijin život postaje mnogo stabilniji. Ujedno ona i Alfonso postaju vladarima Ferrare, ali i patronima umjetnosti, da bi na kraju predsjedala cvjetajućom umjetničkom zajednicom. Sljedećih se godina Lukrecija počinje povlačiti iz javnog života i okretati vjeri, što su mnogi smatrali kao posljedicu smrti njezinod sina Rodriga, iz braka s Alfonsom Aragonskim. Dana 24. lipnja 1519., deset dana nakon rođenja kćeri, Lukrecija Borgia umire u dobi od trideset i devet godina.

Lukrecija je prvenstveno zapamćena kao članica skandalozne obitelji Borgia, kao kćer korumptiranog spletkaroša pape Aleksandra VI. te sestra nemoralnog Cesarea. Glasine o incestu s Cesareom pratile su je stoljećima i nakon njene smrti, ali i događaji o rođenju misterioznog djeteta, smrti Alfonsa Aragonskog te posjete banketima u organizaciji Cesarea koji su uključivali prostitutke i brojne članove klera. No u posljednje je vrijeme povijest postala mnogo blaža prema njoj te sada sve češće na nju gleda kao na pijuna u razvratnim obiteljskim igrama, nego kao na sudionika. Iako je možda prihvatila plodove tih spletki i igara, mnogo je vjerojatnije kako su je njezin otac i brat iskoristili radi svojih političkih agendi, pritom okaljavši njezino ime još stoljećima kasnije.

Komentari na članak

Vezani članci

10 najstrašnijih duhova iz književnosti

Jezivi duhovi stravičnih priča

Deset najstrašnijih duhova iz književnosti

Svi znaju za razne filmske duhove, no često se zaboravlja da su većinom nastali iz originalnih književnih ideja. Kako ne bi bili zanemareni, donosimo popis deset najstrašnijih duhova iz literature.

Sviranje

Hrvatska diskografska udruga

Glazbene kućice stižu na Cvjetni trg

U centru Zagreba postavit će se Glazbene kućice. Okupljene očekuju potpisivanja izdanja, druženja s poznatim izvođačima te kratki akustični koncerti.

Nino Kadić

Central European University

VIDEO: Zagrebački student Nino Kadić o prednostima studiranja u inozemstvu

– Svaki tjedan imali smo priliku pohađati gostujuća predavanja profesora s prestižnih sveučilišta poput Harvarda, Ofxorda, Yalea i sličnih te smo na taj način imali priliku razgovarati s vodećim stručnjacima u raznim poljima istraživanja – kaže Nino.

Plakat DIes

DSP Lucius

XIII. Dies Historiae: Pogled na društvo kroz prizmu zabave

17 izlagača govorit će o tome koji su sve čimbenici utjecali na razvoj oblika zabave tijekom povijesti, jesu li zabavni sadržaji isključivo posljedica kutlurno-društvenih procesa i o tome možemo li promatrati zabavu kao oruđe politike ondašnjih vladara.

Hemingway

Na današnji dan

Rođendan autora čiji su burni život i stvaralaštvo prerasli u legendu

Nobelovac, vrhunski pisac i novinar te ikona američke kulture 20. stoljeća samo su neke od titula koje krase Ernesta Hemingwaya, čovjeka koji se rodio na današnji dan 1899. godine.