Na današnji dan

VIDEO: Umrla Lukrecija Borgia obavijena velom ozloglašene reputacije

Lucretia Borgia

Lukrecija Borgia umrla je na današnji dan 1519. godine. Za života, ali i još mnogo nakon njene smrti, prate je priče o ubojstvima, incestu i političkim igrama.

Na današnji dan 1519. godine umrla je kći pape Aleksandra VI., žena koja je i za mnoge danas obavijena velom ozloglašene reputacije, žena koju se veže uz razne zločine i razvratništva – Lucrezia Borgia. Tri dogovorena braka za utjecajne renesansne obitelji zasigurno su joj pomogle pri gradnji političke moći njezine obitelji. Povjesničari i dan danas viječaju je li ili nije bila aktivni sudionik zločina u ime svoje obitelji, što je rezultiralo brojnim djelima, knjigama i filmovima inspiriranim ovom ženom.

Lukrecija Borgia rođena je kraj Rima 18. travnja 1480. godine kao kći kardinala Rodriga Borgie, kasnijeg pape Aleksandra VI., i jedne od njegovih priležnica, Vannozze Cattanei, majke Lukrecijine braće Cesarea i Giovannija. Lukrecija je govorila i pisala nekoliko jezika, uključujući talijanski, francuski, latinski i grčki. Već je u dobi od jedanaest godina bila zaručena za plemića, kada je njen otac razriješio zaruke kako bi njezinu ruku dao Giovanniju iz obitelji Sforza, gospodaru Pesara i grofu Catignole. Godine 1492. njezin otac postaje papom, a Lukrecija se udaje godinu dana poslije. Nakon četiri godine taj brak postaje sve manje politički povoljan za njezinu obitelj te je papa tražio njegovo poništenje pod krinkom kako nikad nije konzumiran. Dok su se se dvije moćne obitelji prepirale oko papinog proglasa, Lukrecija je za to vrijeme boravila u manastiru, gdje je ujedno i zatrudnjela.

Vijesti o njezinoj trudnoći isprva su opovrgnute, ali u ožujku 1498. godine u tajnosti je rodila sina Giovannija. Djetetov otac nikad nije utvrđen, zbog čega su se na ulicama Rima mogle čuti priče kako je njezin sin plod incesta ili pak kako Lukrecija nije uopće njegova majka. Na tu su temu objavljena i dva papinska dekreta, gdje se u prvome navodi kako je Giovanni nezakoniti sin Lukrecijinog brata Cesarea, a u drugome kako je sin pape Aleksandra.

U srpnju 1498. Lukrecija se udaje za Alfonsa Aragonskog, sedamnaestogodišnjeg sina pokojnog kralja Napulja. No kako su papa i Cesare tražili saveze s Francuskom, Lukrecijin brak s Alfonsom bio je velika prepreka, zbog čega je 1500. godine naručeno njegovo ubojstvo. Nakon njegove smrti, papa je dogovorio brak s Alfonsom d'Esteom, princom od Ferrare početkom 1502. godine. Alfonso je isprva bio neodlučan zbog same reputacije obitelji Borgia, no par se ubrzo iz Rima preselio u Ferrare, bježeći iz beskrajnih spletki njezinog oca i brata. Imali su nekoliko djece, a ovim se brakom Lukrecija uspjela uzdignuti iznad reputacije svoje obitelji.

Sljedeće je godine umro njezin otac, papa Aleksandar VI., zajedno sa spletkama njegova sina Cesarea. Lukrecijin život postaje mnogo stabilniji. Ujedno ona i Alfonso postaju vladarima Ferrare, ali i patronima umjetnosti, da bi na kraju predsjedala cvjetajućom umjetničkom zajednicom. Sljedećih se godina Lukrecija počinje povlačiti iz javnog života i okretati vjeri, što su mnogi smatrali kao posljedicu smrti njezinod sina Rodriga, iz braka s Alfonsom Aragonskim. Dana 24. lipnja 1519., deset dana nakon rođenja kćeri, Lukrecija Borgia umire u dobi od trideset i devet godina.

Lukrecija je prvenstveno zapamćena kao članica skandalozne obitelji Borgia, kao kćer korumptiranog spletkaroša pape Aleksandra VI. te sestra nemoralnog Cesarea. Glasine o incestu s Cesareom pratile su je stoljećima i nakon njene smrti, ali i događaji o rođenju misterioznog djeteta, smrti Alfonsa Aragonskog te posjete banketima u organizaciji Cesarea koji su uključivali prostitutke i brojne članove klera. No u posljednje je vrijeme povijest postala mnogo blaža prema njoj te sada sve češće na nju gleda kao na pijuna u razvratnim obiteljskim igrama, nego kao na sudionika. Iako je možda prihvatila plodove tih spletki i igara, mnogo je vjerojatnije kako su je njezin otac i brat iskoristili radi svojih političkih agendi, pritom okaljavši njezino ime još stoljećima kasnije.

Komentari na članak

Vezani članci

Venecija, Italija

Sveučilište Ca' Foscari u Veneciji

Stipendija za humanističke studije u gradu na vodi

Sveučilište Ca' Foscari u Veneciji dodjeljuje stipendije u iznosu od 3 500 eura godišnje. Fakultet pohađa više od 20 000 studenata, a nudi niz smjerova kao što su humanističke znanosti, kulturni studiji, turizam i mnogi drugi.

Sladoled

Na današnji dan

Zanimljivosti o smrznutoj slastici koja vraća osmijeh na lice

Omiljena smrznuta slastica slavi svoj dan, a posvećen joj je i cijeli srpanj.

Telefon

Na današnji dan

VIDEO: Slučajni telefonski poziv promijenio smjer komunikacije

Na današnji je dan davne 1876. godine uspostavljen prvi telefonski poziv – Alexander G. Bell slučajno je telefonirao svome asistentu.

Undress me video

Undress me

VIDEO: Nakon poljubaca, stranci se skidaju

Ovaj su put u fokusu stranci pred koje je stavljen zahtjev da se skinu do donjeg rublja i legnu u krevet.

Rasprava

Psihološki aikido

Kako na miran način pridobiti sugovornika i pobijediti u raspravi

Često postajemo žrtve sugovornika koji u afektu ne sudjeluju razumno u raspravama. Takve je situacije moguće riješiti u dva koraka i izaći iz sukoba kao pobjednik.