Na današnji dan

VIDEO: Smrt Nietzschea, samoprozvanog proroka nihilizma

Friedrich Nietzsche

Na današnji dan 1900. godine umro je jedan od najpoznatijih njemačkih filozofa, čovjek koji je zagavarao "želju za moći" kao pogonom i budućnost Nadčovjeka.

Na današnji dan prije 117 godina umro je jedan od najutjecajnijih filozofa iz druge polovice 19. stoljeća Friedrich Nietzsche. Samoprozvani prorok nihilizma u današnjoj je svijesti ostao zapamćen kao osoba koja je napisala u ono vrijeme uznemirujuću rečenicu Bog je mrtav (Gott ist tot), no mnogi pritom zaboravljaju kako je upravo on osoba koja je pozivala na odbacivanje vanjskih utjecaja i traženja snage unutar samoga sebe.

Friedrich Wilhelm Nietzsche rođen je 12. listopada 1844. godine u protestantskoj obitelji u malom pruskom selu Röcken bei Lützen, današnjoj Njemačkoj. Pohađao je privatnu školu u Naumburgu. godine 1864. upisuje dva semestra na Sveučilištu u Bonnu, nakon čega se prebacuje na Sveučilište u Leipzigu gdje studira filologiju, kombinaciju književnosti, lingvistike i povijesti.

U studentskim je danima bio pod jakim utjecajem filozofa Arthura Schopenhauera, a za vrijeme boravka u Leipzigu njegovao je prijateljstvo s njemačkim skladateljem Richardom Wagnerom. Ubrzo počinje predavati klasičnu filologiju u Švicarskoj, na Sveučilištu u Baselu i u tom periodu objavljuje svoja prva djela – Rođenje tragedije (Die Geburt der Tragödie, 1872), Ljudsko, odviše ljudsko (Menschliches, Allzumenschliches, 1878). Ujedno se počeo udaljavati od klasičnog školovanja, kao i od Schopenhauerove nauke te počeo pokazivati zanimanje za temeljne vrijednosti moderne civilizacije. Godine 1879. Nietzsche je dao ostavku na Sveučilištu uslijed lošeg vida, a sukladno s tim i migrenama.

Nakon toga povlači se i počinje živjeti u osami. Seli se iz Švicarske u Francusku, iz Francuske u Italiju kada ne bi boravio u obiteljskom domu u Naumburgu. No, ovo je također za njega kao pisca i mislioca bio produktivan period. Jedno od njegovih najznačajnijih i najpoznatijih djela Tako je govorio Zaratustra (Also sprach Zaratustra) objavljivano je u razdoblju od 1883. do 1885. godine. Također je napisao S onu stranu dobra i zla (Jenseits von Gut und Böse, 1886.), Uz genealogiju morala (Zur Genealogie der Moral, 1887.) i Sumrak idola (Götzen-Dämmerung, 1889.).

– Čovjeka je teško otkriti, a najteže čovjek otkriva sam sebe. –

Nietzsche je doživio slom 1889. godine kada je vidio kako bičuju konja na ulicama Torina, nakon čega je, navodno, otrčao do konja i držao ga u rukama. Nakon toga je smješten u duševnu bolnicu u Torinu. Na kraju su se o njemu brinule njegova majka i sestra. Nakon dugotrajne bolesti, pomračena uma,  smrt je dočekao u Weimaru 25. kolovoza 1900. godine.

Iako zanemaren za vrijeme života, Nietzschevoj lošoj slici još je potpomogla njegova rasistički nastrojena sestra, koja je pomogla da se njegova filozofija naširoko koristi i zloupotrebljava u Trećem Reichu. U svojim je djelima pozivao na odbacivanje kršćanstva kao smislene snage u suvremenome životu, pozivao je na prihvaćanje samosavršenstva kroz kreativni nagon i želju za moći, a ujedno je stvorio koncept Nadčovjeka (Übermensch), čovjeka koji teži postojanju izvan konvencionalnih kategorija dobra i zla, gospodara i roba.

Komentari na članak

Vezani članci

Benjamin Franklin i zmaj

Na današnji dan

Benjamin Franklin pomoću zmaja napravio veliki korak za znanost

Benjamin Franlin jedan je od najvažnijih ljudi američke povijesti. Prije 264 godine započeo je s pothvatom kojim je znatno unaprijedio znanost.

Cijepljenje

Na današnji dan

Prvo cijepljenje protiv dječje paralize

Na današnji dan, 23. veljače 1954. godine, grupa djece u Osnovnoj školi Arsenal u Pittsburghu primila je prvu injekciju cjepiva protiv poliomijelitisa, kojeg je razvio dr. Jonas Salk. 

Branko Lustig na Fakultetu političkih znanosti

GOST PREDAVAČ

Branko Lustig na Fakultetu političkih znanosti

Branko Lustig održat će dva predavanja. Ako ste ljubitelj povijesti i filma, svakako dođite i poslušajte predavanja.

Znanstveni skup "Juraj Rattkay (1613. - 1666.) i njegovo doba"

Znanstveni skup na Hrvatskim studijima

Obilježena 350. obljetnica smrti hrvatskog povjesničara Jurja Rattkaya

Na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu održan je znanstveni skup u povodu 350. obljetnice smrti hrvatskog povjesničara Jurja Rattkaya Velikotaborskog.

Hrvatski studiji

Odjel za filozofiju Hrvatskih studija i Udruga za promicanje filozofije pozivaju

Predavanje Wernera Callebauta: "Philosophy of Biology and the Challenge of EvoDevo"

Odjel za filozofiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i Udruga za promicanje filozofije pozivaju Vas na predavanje “Philosophy of Biology and the Challenge of EvoDevo” koje će održati profesor Werner Callebaut (KLI Institut & Sveučilište u Beču).