Na današnji dan

VIDEO: Rođendan Stephena Hawkinga, profesora s Cambridgea koji je znanost učinio dostupnom

Stephen Hawking

Na današnji dan 1942. godine rođen je britanski znanstvenik i profesor čija je „misija” učiniti znanost dostupnom svima, a na kojeg nas asociraju kolica i računalo uz koje govori. Autor je „biografije vremena", a posebno je poznat po svojim teorijama kozmologije.

Britanski znanstvenik i profesor Stephen Hawking rođen je na današnji dan 8. siječnja 1942. u Oxfordu. Bio je najstarije od ukupno četvero djece u obitelji Hawking. Njegova je majka bila jedna od rijetkih žena koja je uspjela pohađati Sveučilište u Oxfordu tridesetih godina 20. stoljeća. Njegov je otac također diplomirao na Oxfordu s poljem interesa u medicinskim znanostima te je želio da njegov sin krene istim stopama. No Stephen je uvijek pokazivao zanimanje za znanost i nebo, što je majka primjetila te su često provodili ljetne večeri gledajući u zvijezde.

U školskim klupama, iako je prepoznat kao bistar, nije pokazivao previše zanimanja. Više se fokusirao na izvanškolske aktivnosti, volio je igrice, a u tinejdžerskim je godinama zajedno s prijateljima sastavio računalo od recikliranih dijelova za rješavanje elementarnih matematičkih jednadžbi. Na Sveučilište u Oxfordu došao je sa 17 godina te, iako je želio studirati matematiku što Sveučilište nije nudilo, počeo gravitirati prema fizici, a posebno kozmologiji. Iako se nije puno posvećivao učenju, ipak je 1962. godine diplomirao s počastima u prirodnim znanostima i nastavio školovanje u Trinity Hallu na Sveučilištu u Cambridgeu gdje je završio doktorat s temom vezanom za kozmologiju.


FOTO: Pinterest

Hawking je poznat po revolucionarnom radu u poljima fizike i kozmologije, a njegove su knjige pomogle da znanost postane dostupna svima. 1963. godine, u dobi od 21 godine, Hawkingu je dijagnosticirana motorička neuronska bolest ALS i predviđene su mu još samo dvije godine života. Usprkos tome, otišao je na Cambridge kako bi postao profesor i istraživač. Od 1979. do 2009. godine bio je lukasijanski profesor na Cambridgeu, isto ono mjesto koje je držao i Isaac Newton sredinom 17. stoljeća. No bolest ga nije spriječila u daljnjem napretku. I sam je jednom izjavio kako je prije svega vodio dosadan život, no kada mu je sinulo da možda neće doživjeti doktorat ili sl, odmah se bacio na rad.

Nekoliko godina kasnije postao je članom Instituta za astronomiju te je 1973. godine objavio svoju prvu knjigu – The Large Scale Structure of Space-Time. Tijekom godina napisao je ili je bio koautor petnaestak knjiga od kojih su najpoznatije A Brief History of Time, The Universe in a Nutshell, A Briefer History of Time, The Grand Design. 1974. godine njegova su ga istraživanja svrstala među poznate osobe unutar svijeta znanosti, kada je pokazao kako crne rupe nisu informacijski vakuumi kao što se ranije mislilo. On je demonstrirao kako tvar u radijacijskoj formi može pobjeći gravitacijskuoj sili urušene zvijezde.

Slika kakvom danas vidimo Stephena Hawkinga, u kolicima i s računalom, ne bi bila upotpunjena bez jednog kalifornijskog računalnog programera koji je razvio program koji profesoru omogućava govor. Taj sustav mu pomaže da odabere riječi na ekranu pomoću mišića na obrazima na kojima su pričvršćeni senzori.

Stephen Hawking bio je prva osoba koja je iznijela teoriju kozmologije objašnjenu kroz skup teorija relativnosti i kvantne mehanike. Trenutačno je na mjestu direktora na Odjelu za primijenjenu matematiku i teorijsku fiziku (Department of Applied Mathematics and Theoretical Physics ili DAMPT) te je osnivač Centra za teorijsku kozmologiju (Centre for Theoretical Cosmology ili CTC) na Sveučilištu u Cambridgeu. Preko trideset godina je vodio General Relativity grupu na DAMTPu te je obnašao mjesto glavnoga istraživača u COSMOS National Cosmology Supercomputeru od 1997. godine. Također je profesor emeritus na Cambridgeu. Tijekom vremena koje je proveo u ovoj instituciji napisao je veliki broj publikacija i članaka.

Komentari na članak

Vezani članci

Noć znanja

Zaključci Noći znanja

„Znanje ne smije ostati zatvoreno u učionicama”

Rektor Sveučilišta VERN' prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila otvorio je prvo izdanje Noći znanja. Istaknuo je kako su akademski centri generatori novih znanja, ali je napomenuo da znanje ne smije ostati zatvoreno u učionicama i istraživačkim centrima, nego ono mora biti na korist društva i javno dostupno.

Bruce Lee

Na današnji dan

Bruce Lee tijekom opskurnih životnih epizoda otkrio ključ besmrtnosti

Na današnji dan rođen je najpoznatiji kineski glumac svih vremena. Još kao mladić opredijelio se za kung-fu, a spoj plesa i popularne borilačke vještine dao je dobitnu kombinaciju za ono što će Bruce Lee kasnije postati.

Sat

61 sekunda

Prijestupna sekunda: Saznajte zašto i kako iskoristiti ovu dodatnu sekundu!

Iako se ovo ne čini velikim produljenjem vremena, moglo bi uzrokovati veće probleme satelitima, navigacijskim sistemima te sustavima koji usklađuju računalne mreže.

zure u nekaj

Na današnji dan

Rođen šestmilijarditi stanovnik našeg planeta

Godine 1999. zabilježeno je rođenje šestmilijarditog stanovnika planeta Zemlje, po čemu je ovaj dan nazvan – Dan šeste milijarde.

CERN1

Hrvatska postaje dio svjetske tehnološke elite

Hrvatska ulazi u CERN

CERN je Europska organizacija za nuklearna istraživanja, čije kapacitete koristi 800 znanstvenika iz oko 850 različitih svjetskih ustanova. Znanstvenici CERN-a 2011. godine uspjeli su stvoriti česticu koja se kreće brže od svjetlosti i time su demantirali Einsteina. Zaključkom Vlade, Hrvatska je postala pridružena članica.