Na današnji dan

Ustanak u Tibetu 1959. godine

Dalaj Lama, 1959.

Na današnji dan 1959., Tibetanci su stali jedan uz drugog na ulicama glavnog grada Lase kako bi iskazali svoj revolt naspram kineske vladavine nad njihovim teritorijem.

U prošlom stoljeću Tibet je prešao težak put od nezavisnosti do okupacije vlastitog teritorija od strane kineske vojske. Iako je njegova pripadnost Narodnoj Republici Kini oduvijek bila osporavana, Tibet se i dan danas preko svoje vlade u egzilu neuspješno pokušava izboriti za nezavisnost.

Prve trzavice između Tibeta i Kine izbile su gotovo desetljeće prije navedenog ustanka, u listopadu 1950. Nedugo nakon uspostave komunističke vlasti u Kini, kineska vojska okupirala je Tibet i preuzela vlast, potpisavši tibetansko – kineski sporazum koji je osiguravao podijeljenu vlast Narodne Republike Kine i vlade Tibeta - predvođenu tibetanskim duhovnim vođom Dalaj Lamom.

Otpornost tibetanskog naroda naspram kineske okupacije u sljedećim godinama je rasla. 1956. godine dogodile su se pobune u nekoliko područja istočnog Tibeta, a u glavnom gradu Lasi u prosincu 1958. kineska vojska zaprijetila je bombardiranjem grada ako pobunjenici učine nešto protiv trenutnog poretka na vlasti.

Ustanak koji je nastao 10. ožujka 1959. zapravo je rezultat navedenih desetogodišnjih nemirnih zbivanja. Sve je kulminiralo iz straha za život Dalaj Lame, jer su Tibetanci sumnjali u iskrene namjere kineske vojske koja je uputila poziv Dalaj Lami za gledanje predstave u njihovom sjedištu u Pekingu. Toga dana tristo tisuća vjernih Tibetanaca okružilo je palaču Norbulingka, u želji da spriječi svog duhovnog vođu u prihvaćanju kineskog poziva.

Uskoro je i kineska vojska okružila i okupirala palaču u želji za sprječavanjem ustanka, dok je Dalaj Lama evakuiran u susjednu Indiju, gdje se i dan danas nalazi. Tibetanski pobunjenici, potpuno brojčano i oružano nadjačani, bezuspješno su pokušavali obraniti Norbulingku. Deset dana nakon izbijanja ustanka, u granatiranju i dalje okružene palače, poginulo je preko deset tisuća Tibetanaca, a stotine sakralnih objekata nestalo je s lica zemlje.

Kina je brutalno suzbijanje svakog oblika separatističke aktivnosti nastavila izvršavati i u desetljećima nakon tibetanskog ustanka. U Pekingu se Dalaj Lama i dalje smatra separatistom, a njegove slike zabranjene su na Tibetu. Međutim, u ostatku svijeta vlada drugačije mišljenje – Dalaj Lama je ambasador mira koji je za svoj angažman 1989. nagrađen i Nobelovom nagradom za mir. Danas, tisuće tibetanskih izbjeglica i dalje slijedi Dalaj Lamu u Indiji, u nadi kako će neuspjeli Tibetanski pokret otpora ipak uspjeti uspostaviti tibetansku vlast i vratiti svoju kulturu tamo gdje i pripada.

Komentari na članak

Vezani članci

Ars Gladiatoria

Škola povijesnog mačevanja

Ars Gladiatoria: Klub koji danas oživljava povijesno mačevanje, a znanje vadi iz starih manuskripta

Mačevanje je način borbe koji izjednačava borbu između osoba bez obzira je li jedna neizmjerno jača od druge. Ovdje tehnika, u smislu znanja pomicanja tijela, uistinu dolazi do izražaja.

Predstava- Bitka na Neretvi

Festival nezavisnog kazališta u Opatiji

Nemojte propustiti svoju povijesnu šansu, borite se na Neretvi

Metadramski i nadpovijesni spektakl "Bitka na Neretvi" prikazat će se na Festivalu nezavisnog kazališta u Opatiji. Riječ je o interaktivnoj predstavi koja sažima iskustva stvarnih bitaka.

Eugene Delacroix

Na današnji dan

Padom Bastille započela je Francuska revolucija

"Liberté, égalité, fraternité" riječi su koje nas podsjećaju na Francusku revoluciju koja je počela na današnji dan prije 228 godina kada je nezadovoljan narod osvojio zloglasni zatvor Bastilleu.

Vrijeme giganata

Muzej grada Zagreba

Industrijski giganti svjedoče o dramatičnim epizodama nacionalne i svjetske povijesti

U Muzeju grada Zagreba otvara se nova izložba „Vrijeme giganata“. Izložba nastoji doprinijeti javnom osvješćivanju industrijskog nasljeđa glavnoga grada.

Dubrovnik

Na današnji dan

Katastrofalan potres razorio Dubrovnik i usmrtio 6000 građana

Prije 350 godina na današnji dan Dubrovnik je pogodio jedan od najstrašnijih potresa u europskoj povijesti. U samo nekoliko minuta nestao je velik broj građevina koje su bile ponos ovog velikog grada. Velik je broj ljudi poginuo, a uskoro su započele i nove nevolje.