Na današnji dan

Umro Miroslav Krleža

Krleža

Pred Silvestrovo 1981. godine televizijski je javljeno da je preminuo najveći hrvatski književnik.

Na današnji dan prije 33 godine, u jedan sat iza ponoći, liječnici u Vinogradskoj ustanovili su smrt Miroslava Krleže. Te godine je 29. prosinac proglašen danom žalosti. Crvena zastava i Lenjinov marš na mirogojskom groblju ispratili su književnika koji je podlegao upali pluća.

Krleža je plod propale ljubavi majke Josipe i nepoznatog oca. Skrbništvo nad njim preuzima učitelj Miroslav Krleža, rođak njegove majke. S ocem nije pronašao zajednički jezik, za njega kaže da je hladan i okrutan. Problematiku porijekla kasnije je opisao u romanu „Povratak Filipa Latinovicza“. U želji da se odmakne od svog nezakonitog oca, obrazovanje dovršava u Budimpešti. Odrastajući, sve se više zanima za društvena i politička pitanja koja su ga za života dizala u visine i bacala na dno. Ta ista politička pitanja su ga vodila u zatvor, na ratište, zabranjivala su i cenzurirala njegova djela, ali ih i glorificirala. 

Nakon Prvog svjetskog rata bio je najistaknutija figura intelektualne scene. Bio je aktivan član Partije i njezino zvučno ime sve dok ga nisu tražili da napusti Zagreb i preseli u Beograd. Nakon što je odbio poziv, veza s Partijom je raskinuta. Moguće je da mu je taj potez kasnije, u NDH-u, spasio život. Približavanjem Drugog svjetskog rata, Krležina vjera u komunizam slabi zbog sve učestalijih čistki u kojima je nastradala većina njegovih prijatelja. Za vrijeme ustaškog režima nije objavio niti jedno djelo, a čitav rat proveo je u Zagrebu pišući dnevnik.

U 88. godina života i nakon 66 godina književnog stvaranja iza sebe je ostavio pedesetak zbirki pjesama, pripovijedaka, romana, drama, eseja, polemika, putopisa i dnevnika. Bio je najplodniji i najsvestraniji pisac ovih područja, tri puta nominiran za Nobelovu nagradu. Krležini tekstovi su teški i mračni, on piše o smrti, bijedi, samoći, o iluzijama i o stvarnosti. Najopsesivnije teme njegovih djela su rat i politika. Te su teme u pozadini svih njegovih djela.

Piščeva književna vrijednost često se gledala kroz političku prizmu. Tek se u novije vrijeme politička sjena makla s njegovog opusa. Prema mnogim kriterijima Krležin je opus na razini većoj od nacionalne. „Balade Petrice Kerempuha“, „Na rubu pameti“, „Gospoda Glembajevi“ i druga djela svrstavaju ga među najveće europske pisce.

Komentari na članak

Vezani članci

bik koji sjedi

Na današnji dan

Ubijen Bik Koji Sjedi

Brojne su se legende vezale uz jednog od najpoznatijih poglavica u povijesti

Transparancy International Index

Na današnji dan

Međunarodni dan borbe protiv korupcije

Kako bi ukazali na problem korupcije, procesa koji je se po svojoj prirodi odvija pod velom tajne i mistike, Transparancy International svake godine objavljuje indeks percepcije korupcije pomoću kojeg se – na skali od 1 do 100 – procjenjuje razina korupcije u svakoj zemlji.

Marilyn Monroe

Na današnji dan

Rođena Marilyn Monroe, najpoznatija filmska plavuša i ženska pop-ikona 20. stoljeća

„All a girl really wants is for one guy to prove to her that they are not all the same.“ – Marilyn Monroe

boce

Na današnji dan

Michigan - konzumiranje alkohola tek s 21 godinom

Michigan je na današnji dan 1978. godine postala prva savezna država SAD-a koja je podigla zabranu kupovine alkohola s 18 na 21 godinu.

Festival Miroslav Krleža

Tako je govorio Krleža

Peti festival Miroslav Krleža posvećen Krležinim realnim i imaginarnim ženama

Peti festival Miroslav Krleža, koji je ove godine u znaku Krležinih ženskih likova, održava se od 1. do 7. srpnja.