Na današnji dan

Umro Miroslav Krleža

Krleža

Pred Silvestrovo 1981. godine televizijski je javljeno da je preminuo najveći hrvatski književnik.

Na današnji dan prije 33 godine, u jedan sat iza ponoći, liječnici u Vinogradskoj ustanovili su smrt Miroslava Krleže. Te godine je 29. prosinac proglašen danom žalosti. Crvena zastava i Lenjinov marš na mirogojskom groblju ispratili su književnika koji je podlegao upali pluća.

Krleža je plod propale ljubavi majke Josipe i nepoznatog oca. Skrbništvo nad njim preuzima učitelj Miroslav Krleža, rođak njegove majke. S ocem nije pronašao zajednički jezik, za njega kaže da je hladan i okrutan. Problematiku porijekla kasnije je opisao u romanu „Povratak Filipa Latinovicza“. U želji da se odmakne od svog nezakonitog oca, obrazovanje dovršava u Budimpešti. Odrastajući, sve se više zanima za društvena i politička pitanja koja su ga za života dizala u visine i bacala na dno. Ta ista politička pitanja su ga vodila u zatvor, na ratište, zabranjivala su i cenzurirala njegova djela, ali ih i glorificirala. 

Nakon Prvog svjetskog rata bio je najistaknutija figura intelektualne scene. Bio je aktivan član Partije i njezino zvučno ime sve dok ga nisu tražili da napusti Zagreb i preseli u Beograd. Nakon što je odbio poziv, veza s Partijom je raskinuta. Moguće je da mu je taj potez kasnije, u NDH-u, spasio život. Približavanjem Drugog svjetskog rata, Krležina vjera u komunizam slabi zbog sve učestalijih čistki u kojima je nastradala većina njegovih prijatelja. Za vrijeme ustaškog režima nije objavio niti jedno djelo, a čitav rat proveo je u Zagrebu pišući dnevnik.

U 88. godina života i nakon 66 godina književnog stvaranja iza sebe je ostavio pedesetak zbirki pjesama, pripovijedaka, romana, drama, eseja, polemika, putopisa i dnevnika. Bio je najplodniji i najsvestraniji pisac ovih područja, tri puta nominiran za Nobelovu nagradu. Krležini tekstovi su teški i mračni, on piše o smrti, bijedi, samoći, o iluzijama i o stvarnosti. Najopsesivnije teme njegovih djela su rat i politika. Te su teme u pozadini svih njegovih djela.

Piščeva književna vrijednost često se gledala kroz političku prizmu. Tek se u novije vrijeme politička sjena makla s njegovog opusa. Prema mnogim kriterijima Krležin je opus na razini većoj od nacionalne. „Balade Petrice Kerempuha“, „Na rubu pameti“, „Gospoda Glembajevi“ i druga djela svrstavaju ga među najveće europske pisce.

Komentari na članak

Vezani članci

Ivan Goran Kovačić

Na današnji dan

Rođen tvorac stiha „Moje su oči zgasle na mome dlanu“

Na današnji dan rođen je Ivan Goran Kovačić, jedan od najpoznatijih autora suvremene socijalne literature. Smrt, tama, ali i ljubav prema rodnom kraju i prirodi te moral i intelekt samo su neki od motiva koji su obilježili njegov rad.

Rat svjetova

NA DANAŠNJI DAN

Wellsova invazija s Marsa

30. listopada 1938. godine u noćnom terminu Mercury Theatre on Air emitirao je na CBS-u radiodramu „Rat svjetova“ kao specijalnu emisiju za Noć vještica. Dramu je režirao Orson Welles, mladić koji je tada imao 23 godine.

Roger Federer

Na današnji dan

Rođen poznati tenisač Roger Federer

Prije 36 godina na današnji dan rodio se treći tenisač svijeta Roger Federer.

Studenti

Na današnji dan

Međunarodni dan studenata

Studenti su oduvijek bili bitan dio mehanizma koji uvodi promjene i unapređuje društvo.

Elizabeta I.

Na današnji dan

Početak vladavine Elizabete I.

Elizabeta postaje kraljicom u 25. godini života. Njena vladavina je postala toliko značajna da je to doba prozvano „zlatnim elizabetanskim dobom“. U to su vrijeme umjetnici poput Williama Shakespeara dobili mjesta da se razviju i proslave.