Na današnji dan

Umro Miroslav Krleža

Krleža

Pred Silvestrovo 1981. godine televizijski je javljeno da je preminuo najveći hrvatski književnik.

Na današnji dan prije 33 godine, u jedan sat iza ponoći, liječnici u Vinogradskoj ustanovili su smrt Miroslava Krleže. Te godine je 29. prosinac proglašen danom žalosti. Crvena zastava i Lenjinov marš na mirogojskom groblju ispratili su književnika koji je podlegao upali pluća.

Krleža je plod propale ljubavi majke Josipe i nepoznatog oca. Skrbništvo nad njim preuzima učitelj Miroslav Krleža, rođak njegove majke. S ocem nije pronašao zajednički jezik, za njega kaže da je hladan i okrutan. Problematiku porijekla kasnije je opisao u romanu „Povratak Filipa Latinovicza“. U želji da se odmakne od svog nezakonitog oca, obrazovanje dovršava u Budimpešti. Odrastajući, sve se više zanima za društvena i politička pitanja koja su ga za života dizala u visine i bacala na dno. Ta ista politička pitanja su ga vodila u zatvor, na ratište, zabranjivala su i cenzurirala njegova djela, ali ih i glorificirala. 

Nakon Prvog svjetskog rata bio je najistaknutija figura intelektualne scene. Bio je aktivan član Partije i njezino zvučno ime sve dok ga nisu tražili da napusti Zagreb i preseli u Beograd. Nakon što je odbio poziv, veza s Partijom je raskinuta. Moguće je da mu je taj potez kasnije, u NDH-u, spasio život. Približavanjem Drugog svjetskog rata, Krležina vjera u komunizam slabi zbog sve učestalijih čistki u kojima je nastradala većina njegovih prijatelja. Za vrijeme ustaškog režima nije objavio niti jedno djelo, a čitav rat proveo je u Zagrebu pišući dnevnik.

U 88. godina života i nakon 66 godina književnog stvaranja iza sebe je ostavio pedesetak zbirki pjesama, pripovijedaka, romana, drama, eseja, polemika, putopisa i dnevnika. Bio je najplodniji i najsvestraniji pisac ovih područja, tri puta nominiran za Nobelovu nagradu. Krležini tekstovi su teški i mračni, on piše o smrti, bijedi, samoći, o iluzijama i o stvarnosti. Najopsesivnije teme njegovih djela su rat i politika. Te su teme u pozadini svih njegovih djela.

Piščeva književna vrijednost često se gledala kroz političku prizmu. Tek se u novije vrijeme politička sjena makla s njegovog opusa. Prema mnogim kriterijima Krležin je opus na razini većoj od nacionalne. „Balade Petrice Kerempuha“, „Na rubu pameti“, „Gospoda Glembajevi“ i druga djela svrstavaju ga među najveće europske pisce.

Komentari na članak

Vezani članci

Pasteur

Na današnji dan

Rođen poznati francuski kemičar i biolog Louis Pasteur

Na današnji dan, 27. prosinca 1822. godine, rođen je jedan od najpoznatijih znanstvenika – Louis Pasteur, čovjek koji je svojim istraživanjima mijenjao medicinu i znanost.

Blažena Marija Petković

Na današnji dan

Rođena Marija Petković, hrvatska blaženica

Na današnji dan 1892. godine rođena je Marija Petković, prva hrvatska blaženica.

Snjeguljica i sedam patuljaka

Na današnji dan

VIDEO: Premijerno prikazan prvi animirani Disneyev klasik „Snjeguljica i sedam patuljaka“

Mnogi od nas odrasli su na animiranim filmovima Walta Disneya. Prvi film iz njegova studija i ujedno iz SAD-a bio je „Snjeguljica i sedam patuljaka“ zahvaljujući kojem su animirani filmovi postali neizostavan dio filmske industrije te zemlje.

boce

Na današnji dan

Michigan - konzumiranje alkohola tek s 21 godinom

Michigan je na današnji dan 1978. godine postala prva savezna država SAD-a koja je podigla zabranu kupovine alkohola s 18 na 21 godinu.

Svjetski dan slobode medija

Na današnji dan

Svjetski dan slobode medija

Slobodni mediji mogu biti dobri i loši, ali bez slobode, mediji mogu biti samo loši. – Albert Camus