Na današnji dan

Umro Miroslav Krleža

Krleža

Pred Silvestrovo 1981. godine televizijski je javljeno da je preminuo najveći hrvatski književnik.

Na današnji dan prije 33 godine, u jedan sat iza ponoći, liječnici u Vinogradskoj ustanovili su smrt Miroslava Krleže. Te godine je 29. prosinac proglašen danom žalosti. Crvena zastava i Lenjinov marš na mirogojskom groblju ispratili su književnika koji je podlegao upali pluća.

Krleža je plod propale ljubavi majke Josipe i nepoznatog oca. Skrbništvo nad njim preuzima učitelj Miroslav Krleža, rođak njegove majke. S ocem nije pronašao zajednički jezik, za njega kaže da je hladan i okrutan. Problematiku porijekla kasnije je opisao u romanu „Povratak Filipa Latinovicza“. U želji da se odmakne od svog nezakonitog oca, obrazovanje dovršava u Budimpešti. Odrastajući, sve se više zanima za društvena i politička pitanja koja su ga za života dizala u visine i bacala na dno. Ta ista politička pitanja su ga vodila u zatvor, na ratište, zabranjivala su i cenzurirala njegova djela, ali ih i glorificirala. 

Nakon Prvog svjetskog rata bio je najistaknutija figura intelektualne scene. Bio je aktivan član Partije i njezino zvučno ime sve dok ga nisu tražili da napusti Zagreb i preseli u Beograd. Nakon što je odbio poziv, veza s Partijom je raskinuta. Moguće je da mu je taj potez kasnije, u NDH-u, spasio život. Približavanjem Drugog svjetskog rata, Krležina vjera u komunizam slabi zbog sve učestalijih čistki u kojima je nastradala većina njegovih prijatelja. Za vrijeme ustaškog režima nije objavio niti jedno djelo, a čitav rat proveo je u Zagrebu pišući dnevnik.

U 88. godina života i nakon 66 godina književnog stvaranja iza sebe je ostavio pedesetak zbirki pjesama, pripovijedaka, romana, drama, eseja, polemika, putopisa i dnevnika. Bio je najplodniji i najsvestraniji pisac ovih područja, tri puta nominiran za Nobelovu nagradu. Krležini tekstovi su teški i mračni, on piše o smrti, bijedi, samoći, o iluzijama i o stvarnosti. Najopsesivnije teme njegovih djela su rat i politika. Te su teme u pozadini svih njegovih djela.

Piščeva književna vrijednost često se gledala kroz političku prizmu. Tek se u novije vrijeme politička sjena makla s njegovog opusa. Prema mnogim kriterijima Krležin je opus na razini većoj od nacionalne. „Balade Petrice Kerempuha“, „Na rubu pameti“, „Gospoda Glembajevi“ i druga djela svrstavaju ga među najveće europske pisce.

Komentari na članak

Vezani članci

Svjetski dan borbe protiv AIDS-a

Na današnji dan

Svjetski dan borbe protiv AIDS-a

Na današnji dan službeno je priznato postojanje vriusa HIV-a.

Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu

Na današnji dan

120. godišnjica otvorenja zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu

Povodom današnjeg dana možete besplatno posjetiti izložbu o povijesti kazališne zgrade te pogledati predstavu Vučjak Miroslava Krleže u režiji Ivice Buljana.

Studenti

Na današnji dan

Međunarodni dan studenata

Studenti su oduvijek bili bitan dio mehanizma koji uvodi promjene i unapređuje društvo.

izbori, Francuska

Na današnji dan

Žene u Francuskoj dobile pravo glasa

Iako su Francuzi već potkraj 18. stoljeća revolucijom oslobođeni od feudalnog pritiska i društvene nepravednosti u vidu ukidanja svake forme ovisnosti i osobne neslobode ljudi, u toj državi tek smo 1944. svjedočili proširivanju općeg prava glasa i na žene.

Francois Marie Arouet

Na današnji dan

Rođen Voltaire, veliki prosvjetiteljski pisac i filozof

Na današnji dan, prije točno 320 godina, rođen je Voltaire (François Marie Arouet).