Na današnji dan

Umro Ivo Andrić

Ivo Andrić

"Život nam vraća samo ono što mi drugima dajemo." - Ivo Andrić

Na današnji dan, 13. ožujka 1975. godine umro je Ivo Andrić, najveći književnik bosansko-hrvatsko-srpskog porijekla sa područja bivše Jugoslavije, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1961. godine.

Rodio se u Dolcu kod Travnika, 9. listopada 1892. u siromašnoj hrvatskoj obitelji i zarana ostao bez oca. Nakon školovanja u Sarajevu, 1912. dolazi u Zagreb i započeo studiranje na Mudroslovnom fakultetu, a zatim nastavlja svoje studije u Beču i Krakowu, da bi 1924. doktorirao u Grazu na Filozofskom fakultetu. 

U razdoblju između dva rata aktivan je u diplomatskoj službi pa živi i radi u Grazu i Madridu, Bukurešti i Trstu, Marseillesu i Parizu, Ženevi i Berlinu. Za vrijeme rata živi u Beograd i povlači se iz javnog i kulturnog života, a nakon okončanja rata postao narodni poslanik i prvi predsjednik «Saveza književnika Jugoslavije». 1958. u svojoj šezdeset šestoj godini života, Andrić se ženi sa svojom dugogodišnjom ljubavi, Milicom Babić. Njihov brak traje do 1968. kad Milica umire.

Sljedećih nekoliko godina Andrić svoje društvene aktivnosti svodi na najmanju moguću mjeru, puno čita i malo piše. Zdravljemu se postupno pogoršava pa često boravi u bolnicama i toplicama. Trinaestog ožujka 1975. umire veliki književnik, jedan od najvećih stvaralaca na području bivše Jugoslavije, pisac velike stvaralačke snage i kroničar balkanske stvarnosti.

Meša Selimović i Ivo Andrić
 
Meša Selimović i Ivo Andrić, FOTO: novilist.hr
 

Andrić već u gimnazijskim danima piše poeziju. Njegov književni rad možemo podjeliti u nekoliko faza. Prva faza traje od 1911. do 1920., čine ju lirika i pjesme u prozi, a obojana je osobnim egzistencijalno-spiritualnim traganjem. 1918. iz tiska izlazi njegova prva knjiga pjesama u prozi “Ex Ponto“, a dvije godine kasnije i ona nazvana „Nemiri“. Druga faza traje do Drugog svjetskog rata, a obilježena je Andrićevim okretanjem ka pripovjednoj prozi i to prije svega na jezičnom planu te postupnim prijelazom na srpsku ekavicu. Objavljuje zbirku pripovijedaka «Put Alije Đerzeleza» (1920.) i tri knjige sa naslovom «Pripovetke» (1924., 1931., 1936.) u kojima obrađuje teme iz prošlosti Bosne, za vrijeme turske i austrijske vladavine. Treća i najpoznatija faza obilježena je djelima kao što su “Na Drini ćuprija” i “Travnička kronika” koje je napisao tijekom samonametnute izolacije u okupiranom Beogradu. Mnogi “Prokletu avliju” nazivaju vrhuncem njegovog pripovjedačkog umijeća. Jednako se tako bavi publicističkim i esejističkim radom. 

19. listopada 1961. list Borba objavljuje da je Ivo Andrić najozbiljnijij kandidat za Nobelovu nagradu za književnost. Sedam dana kasnije Ivo Andrić postaje nobelovac.
Oko velikog književnika oduvijek se vodila rasprava onjegovoj nacionalnoj pripadnosti. Činjenica je kako se tijekom upisa na fakultet u Krakowu potpisao na hrvatskom jeziku, gdje se izjasnio kao katolički Hrvat iz Bosne. Međutim nakon nastajanja zajedničke države počinje se izjašnjavati kao Srbin, čiju će nacionalnu identifikaciju zadržati do kraja života. I danas ostaje vječno pitanje je li Ivo Andrić bio Hrvat ili Srbin.

Andrićev spomenik u Beogradu
 
Andrićev spomenik u Beogradu, FOTO: nadlanu.com

Komentari na članak

Vezani članci

John Harvard

Na današnji dan

Sveučilište Harvard imenovano po Johnu Harvardu

Najstarije, najbogatije i najprestižnije sveučilište u Sjedinjenim Državama dobilo ime.

Nobelova nagrada - medalja za mir

Na današnji dan

114 godina najprestižnije svjetske nagrade

573 nagrade, 900 laureata u dobi od 17 do 90 godina. Naravno, riječ je o Nobelovoj nagradi koja se dodjeljuje uvijek na isti datum - 10. prosinac.

Ulični sat

Q.Q.

Fekalna demokracija ili jesu li nam potrebne političke elite?

Fekalni tip demokracije nije samo hrvatski problem nego i svih zemalja Istočne Europe nakon pada komunizma. Početni optimizam nakon uspostave demokracije, brzo se rasplinuo. Novo vrijeme nije iznjedrilo nove elite nego je samo transformiralo stare komunističke.

Dead Poets Society

Na današnji dan

Sjećamo se profesora čije su riječi i ideje nadahnule brojne generacije studenata

Svatko ima omiljenog profesora, ali jedan kojeg je svijet upoznao prije 27 godina, ipak povezuje najviše generacija. Kako živjeti po krilatici Carpe diem? Jeste li znali da poznavanje jezika služi da zadivite žene? Saznajte što nas je još o životu naučio voljeni profesor Keating.

Lektirni alkoholičari - naslovna

Lektirni alkoholičari

10 najvećih književnika koji su inspiraciju tražili na dnu čašice

Matoš je tvrdio da „talenti niču u krajevima bogatima vinovom lozom", a da je bio u pravu, pokušat ćemo vam dokazati popisom deset najvećih književnika-alkoholičara. Zavirite s nama u njihove čašice i saznajte kakav je utjecaj alkohol imao na stvaranje nekolicine najvećih književnih imena.