Na današnji dan

Umro Ivo Andrić

Ivo Andrić

"Život nam vraća samo ono što mi drugima dajemo." - Ivo Andrić

Na današnji dan, 13. ožujka 1975. godine umro je Ivo Andrić, najveći književnik bosansko-hrvatsko-srpskog porijekla sa područja bivše Jugoslavije, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1961. godine.

Rodio se u Dolcu kod Travnika, 9. listopada 1892. u siromašnoj hrvatskoj obitelji i zarana ostao bez oca. Nakon školovanja u Sarajevu, 1912. dolazi u Zagreb i započeo studiranje na Mudroslovnom fakultetu, a zatim nastavlja svoje studije u Beču i Krakowu, da bi 1924. doktorirao u Grazu na Filozofskom fakultetu. 

U razdoblju između dva rata aktivan je u diplomatskoj službi pa živi i radi u Grazu i Madridu, Bukurešti i Trstu, Marseillesu i Parizu, Ženevi i Berlinu. Za vrijeme rata živi u Beograd i povlači se iz javnog i kulturnog života, a nakon okončanja rata postao narodni poslanik i prvi predsjednik «Saveza književnika Jugoslavije». 1958. u svojoj šezdeset šestoj godini života, Andrić se ženi sa svojom dugogodišnjom ljubavi, Milicom Babić. Njihov brak traje do 1968. kad Milica umire.

Sljedećih nekoliko godina Andrić svoje društvene aktivnosti svodi na najmanju moguću mjeru, puno čita i malo piše. Zdravljemu se postupno pogoršava pa često boravi u bolnicama i toplicama. Trinaestog ožujka 1975. umire veliki književnik, jedan od najvećih stvaralaca na području bivše Jugoslavije, pisac velike stvaralačke snage i kroničar balkanske stvarnosti.

Meša Selimović i Ivo Andrić
 
Meša Selimović i Ivo Andrić, FOTO: novilist.hr
 

Andrić već u gimnazijskim danima piše poeziju. Njegov književni rad možemo podjeliti u nekoliko faza. Prva faza traje od 1911. do 1920., čine ju lirika i pjesme u prozi, a obojana je osobnim egzistencijalno-spiritualnim traganjem. 1918. iz tiska izlazi njegova prva knjiga pjesama u prozi “Ex Ponto“, a dvije godine kasnije i ona nazvana „Nemiri“. Druga faza traje do Drugog svjetskog rata, a obilježena je Andrićevim okretanjem ka pripovjednoj prozi i to prije svega na jezičnom planu te postupnim prijelazom na srpsku ekavicu. Objavljuje zbirku pripovijedaka «Put Alije Đerzeleza» (1920.) i tri knjige sa naslovom «Pripovetke» (1924., 1931., 1936.) u kojima obrađuje teme iz prošlosti Bosne, za vrijeme turske i austrijske vladavine. Treća i najpoznatija faza obilježena je djelima kao što su “Na Drini ćuprija” i “Travnička kronika” koje je napisao tijekom samonametnute izolacije u okupiranom Beogradu. Mnogi “Prokletu avliju” nazivaju vrhuncem njegovog pripovjedačkog umijeća. Jednako se tako bavi publicističkim i esejističkim radom. 

19. listopada 1961. list Borba objavljuje da je Ivo Andrić najozbiljnijij kandidat za Nobelovu nagradu za književnost. Sedam dana kasnije Ivo Andrić postaje nobelovac.
Oko velikog književnika oduvijek se vodila rasprava onjegovoj nacionalnoj pripadnosti. Činjenica je kako se tijekom upisa na fakultet u Krakowu potpisao na hrvatskom jeziku, gdje se izjasnio kao katolički Hrvat iz Bosne. Međutim nakon nastajanja zajedničke države počinje se izjašnjavati kao Srbin, čiju će nacionalnu identifikaciju zadržati do kraja života. I danas ostaje vječno pitanje je li Ivo Andrić bio Hrvat ili Srbin.

Andrićev spomenik u Beogradu
 
Andrićev spomenik u Beogradu, FOTO: nadlanu.com

Komentari na članak

Vezani članci

Knjiga

Na današnji dan

Dan za slavljenje poezije – ljepote i ljubavi izražene stihom

Na Svjetski dan poezije promovira se čitanje, pisanje, objava i podučavanje poezije. Jednom kada shvatite bit i svrhu poezije, kada se uvjerite kakav dojam može ostaviti na vas, teško je ne zaljubiti se u stihove.

Knjiga

Poziv mladim pjesnicima

Objavljen natječaj za književnu nagradu Milivoj Cvetnić

Književna nagrada Milivoj Cvetnić dodjeljuje se sa svrhom afirmacije novih pjesničkih imena u Hrvatskoj, a pobjedniku će biti tiskana knjiga pjesama do kraja 2017. godine.

Zagorka-Grička vještica

Na današnji dan

Rođena Marija Jurić Zagorka, najpoznatija hrvatska spisateljica i novinarka

Prije 143 godine rođena je jedna od najpoznatijih hrvatskih književnica i novinarki Marija Jurić Zagorka. Centar za ženske studije u Zagrebu organizira niz događanja povodom obljetnice njezina rođenja.

Cockta

Na današnji dan

Predstavljena Cockta

Godine 1953., na današnji dan predstavljena je Cockta, prvo jugoslavensko bezalkoholno gazirano piće.

Marko Marulić

Na današnji dan

515. rođendan hrvatske autorske književnosti

U vremenu reformi školske lektire ime Marka Marulića povlači se preko usana kao što već dugo nije. Znate li kojim je djelom priskrbio titulu oca hrvatske književnosti i zašto baš na današnji dan slavimo hrvatsku pisanu riječ?