Na današnji dan

Umro France Prešern, pjesnik koji je izveo Sloveniju na svjetlo

fr

Mjesec u kojem Slovenija slavi Franca Prešerna

Znate li da je Slovenija jedina zemlja koja ima nacionalni praznik vezan uz područje kulture? Taj dan posvećen je najvećem slovenskom pjesniku svih vremena, Franceu Prešernu. Pjesnik je djelovao u vrijeme romantizma i unio je romatizam, u svjetskom smislu, na područje Balkana. Njegove se pjesme izdižu visoko iznad poetike Ilirskog pokreta koji je u to vrijeme okupirao svu pažnju.

Prešern je umro od ciroze jetre 8. veljače 1849., za sobom ostavivši nikad razjašnjene riječi „Za mene bi bilo bolje da nikada nisam bio u Ribnici”.

Nakon rođenja u siromašnoj obitelji, Prešern se odlučuje maknuti iz bijede te se školuje u Ribnici, a zatim odlazi u Beč gdje nakon završenog fakulteta postaje odvjetnik. Njegov nemirni duh još je za vrijeme studentskih dana privlačio pažnju policije, stoga je pri otvorenju vlastitog odvjetničkog ureda imao velikih problema. Cijelo vrijeme, i tijekom studija i po završetku, on piše pjesme. Osim što je bio prvi koji je kroz stih progovorio o nezavidnom položaju pjesnika u društvu, on je svojoj ljubljenoj ispleo sonetni vijenac - posebnu pjesničku formu u čije je stihove utkano ime onoga kome je posvećen.

Život su mu obilježile dvije žene. Njemu je uvijek bila prva Julija Primc čije je ime utkano u sonete i kojoj je posvetio neke od svojih najljepših pjesama. Druga je bila Ana Jelovšek, a iz njihove ljubavi rodilo se troje nezakonite djece. Ljubav prema njima utjecala je na njegovo stvaraštvo koje je lako razdijeliti na osobno i nacionalno. Obje vrste zapravo znače isto – ljubav. Ljubav prema domovini i ljubav prema ženi.

Začetnik novih ideja

Prešern je mogao biti osrednji pjesnik, ali nije to želio. On je znao da je na njemu ostao teret Slovenije kakvu je ostavio prije nego je otišao u Beč i odlučio je svaliti taj teret na svoja leđa. Vratio se iz Beča i našao istu, kuturno zaostalu zemlju u kojoj se još uvijek vjerovalo u feudalizam. Prešern je svojim pjesmama postao lučonoša novih ideja u općem mraku nazadnih vjerovanja. Zajedno s Matijom Čopom osniva časopis Kranjska čbelica, kojim okreću Sloveniju prema kozmopolitskom romantizmu. U časopisu se objavljuju djela koja otvaraju put u svijet novom i običnom građanstvu te usmjeravaju slovensku kulturu na put kojim i danas ide. Pet godina prije smrti (1844.) napisao je pjesmu Zdravljica koja je danas slovenska himna.

Mi mu danas odajemo čast povodom Slovenskih dana koji se su se održali u Hrvatskoj od 4. do 8. veljače, a vama ostavljamo na razmišljanje što su značile Prešernove riječi izgovorene na smrtnoj postelji.

Komentari na članak

Vezani članci

Knjige s Hrelića 2

Što se sve može naći na popularnom buvljaku?

Književnost s Hrelića

Posjetili smo zagrebački buvljak u potrazi za dobrim knjigama.

Post scriptum – Specijalan softver prepoznaje kinesku kaligrafiju

„Post scriptum – povijest i značenje umijeća pisanja“

Replika Gutenbergova tiskarskog stroja na izložbi u Arheološkom muzeju u Zagrebu

Izložba promišlja razvoj ljudske svijesti i razvoj umijeća pisanja na raznim stranama svijeta. Prikazuje se pisanje kao komunikacija, ali i kao sakrivanje podataka u tradiciji šifriranja i tajnih pisama te pisanje kao umijeće kaligrafije.

Internet

25. obljetnica postojanja Interneta

World Wide Web slavi 25. rođendan

Ovaj se tjedan obilježava 25. obljetnica World Wide Weba (www) čiji je način funkcioniranja 1989. godine osmislio informatičar Tim Berners-Lee.

Edgar Allan Poe

Na današnji dan

Naglo i misteriozno završila životna priča E. A. Poea

Kako to obično biva, tek nakon njegove smrti porasla mu je reputacija te se javljaju mnogi pisci s riječima hvale. Ističu ga kao uzora, jezičnog majstora, „besprijekornog” pisca te „najoriginalnijega genija kojega je Amerika proizvela”.

Mindblown

Povijesne činjenice

Činjenice koje mijenjaju percepciju vremena

Što je zajedničko Star Warsu i giljotini, Harvardu i Galileu, Nintendu i Eiffelovu tornju?