Na današnji dan

Tutmozis III. zasjeda na egipatsko prijestolje

sarkofag Tutmozisa III

Smatralo se kako je Tutmozis uništio Hatšepsutine spomenike. Takav čin zove se damnatio memoriae, brisanje svih dokaza o postojanju određene osobe.

Godine 1479. prije Krista, na današnji dan na prijestolje Egipta zasjeo je Tutmozis III., sin Tutmozisa II. i njegove druge žene Iset.

Prva i glavna žena Tutmozisa II. bila je Hatšepsut, prva žena faraonka. 

Prvih dvadeset i nešto godina Tutmozis je vladao zajedno sa svojom pomajkom i tetom, faraonkom Hatšepsut. Na preživjelim spomenicima oboje su prikazivani s kraljevskim insignijama i niti jedno od njih dvoje nije imalo veću moć nad drugim.  

Zna se kako je Tutmozis vladao vojskom. Poznat je po svojim vojnim pohodima, stigao je čak do sirijske obale. Kao faraon stvorio je najveće kraljevstvo koje je Egipat vidio. Zbog toga je kod nekih stekao nadimak Napoleona drevnog Egipta.

O njegovim bitkama postoje sačuvani zapisi na zidovima u Karnaku.

Tutmozis III. bio je šesti faraon osamnaeste dinastije, njegovo ime znači "Thot je rođen". Tot je inače egipatski bog Mjeseca i mudrosti, grčki pandan mu je Hermes.

Tutmozis je službeno vladao 53 godine, 10 mjeseci i 26 dana. Počevši od 24. travnja 1479. do 11. ožujka 1425. godine prije Krista, uključujući i 22 godine zajedničke vladavine s Hatšepsut. 

Poslijednje dvije godine vladavine postavio je svog nadsljednika Amenhotepa II.

Smatralo se kako je nakon smrti svog muža Hatšepsut uzurpirala tron i tek nakon dvije godine dopustila Tutmozisu da vlada zajedno s njom. Tutmozis joj to navodno nikada nije oprostio. No teorija kako su njih dvoje bili u lošem odnosu ne drži vodu. Hatšepsutini spomenici nisu uništeni do najmanje dvadeset godina nakon njezine smrti, Tutmozis je zadržao njezine administrativne i religijske vođe. Osim toga Tutmozisov pogrebni hram sagrađen je neposredno uz Hatšepsutin, u Dolini Kraljeva.

Smatralo se kako je upravo Tutmozis dao uništiti sve Hatšepsutine spomenika, čak i one u njezinom poznatom pogrebnom hramskom kompleksu Deir el-Bahri. Tak čin zove se damnatio memoriae, brisanje svih dokaza o postojanje određene osobe. Hatšepsut nije bila jedini faraon, odnosno faraonka koja je bila osuđena na taj čin. No, Tutmozis III. za to nije odgovoran, inače se sigurno ne bi dao pokopati pokraj nje.

Tutmozisova vladavina zabilježena je po svom obilju i bogatstvu. To se vidi i u izvanredno lijepim, bogatim grobnicama tog vremena. Smatra se kako je u doba Tutmozisa III. Egipat dosegnuo vrhunac svoje moći.

Današnji dan obilježava se i kao tradicionalni datum pada Troje.

Komentari na članak

Vezani članci

adolf hitler

Na današnji dan

Hitler opkoljen kod Staljingrada

Neviđena katastrofa Hitlerove vojske dovela je do preokreta u Drugom svjetskom ratu

Marlon Brando

Na današnji dan

Život koji Marlon Brando nije mogao odbiti započeo na današnji dan

Na filmu vođa mafije, Napoleon, revolucionar, veteran, u privatnom životu zanemaren od strane roditelja, ljubitelj žena i hrane, a rođen je baš na današnji dan.

People helping people

NA DANAŠNJI DAN

MEĐUNARODNI DAN MEĐUSOBNOG POMAGANJA

Sjećate li se kada ste zadnji put nekome pomogli? Dobro razmislite. Jeste li možda nekome pomogli ponijeti kovčeg uza stepenice? Jeste li se sjetili pitati stariju osobu treba li pomoć u prelasku ceste ili kolegi ponudili pomoć oko spremanja ispita? Ako niste, ne očajavajte - za to baš danas imate priliku!

Papa Benedikt XVI.

Na današnji dan

Papa Benedikt XVI odstupio s dužnosti

»U današnjem svijetu, koji je podvrgnut brzim promjenama i uzburkan pitanjima koja su veoma važna za život vjere, da bi se upravljalo Petrovom lađom i naviještalo evanđelje, potrebna je i snaga, kako tijela, tako i duha, snaga koja se posljednjih mjeseci u meni umanjila, tako da moram priznati svoju neprikladnost da dobro obavljam službu koja mi je povjerena. Stoga, dobro svjestan težine toga čina, s punom slobodom, izjavljujem da se odričem službe rimskoga biskupa, nasljednika sv. Petra.« - Papa Benedikt XVI

Elizabeta I.

Na današnji dan

Početak vladavine Elizabete I.

Elizabeta postaje kraljicom u 25. godini života. Njena vladavina je postala toliko značajna da je to doba prozvano „zlatnim elizabetanskim dobom“. U to su vrijeme umjetnici poput Williama Shakespeara dobili mjesta da se razviju i proslave.