Na današnji dan

Tutmozis III. zasjeda na egipatsko prijestolje

sarkofag Tutmozisa III

Smatralo se kako je Tutmozis uništio Hatšepsutine spomenike. Takav čin zove se damnatio memoriae, brisanje svih dokaza o postojanju određene osobe.

Godine 1479. prije Krista, na današnji dan na prijestolje Egipta zasjeo je Tutmozis III., sin Tutmozisa II. i njegove druge žene Iset.

Prva i glavna žena Tutmozisa II. bila je Hatšepsut, prva žena faraonka. 

Prvih dvadeset i nešto godina Tutmozis je vladao zajedno sa svojom pomajkom i tetom, faraonkom Hatšepsut. Na preživjelim spomenicima oboje su prikazivani s kraljevskim insignijama i niti jedno od njih dvoje nije imalo veću moć nad drugim.  

Zna se kako je Tutmozis vladao vojskom. Poznat je po svojim vojnim pohodima, stigao je čak do sirijske obale. Kao faraon stvorio je najveće kraljevstvo koje je Egipat vidio. Zbog toga je kod nekih stekao nadimak Napoleona drevnog Egipta.

O njegovim bitkama postoje sačuvani zapisi na zidovima u Karnaku.

Tutmozis III. bio je šesti faraon osamnaeste dinastije, njegovo ime znači "Thot je rođen". Tot je inače egipatski bog Mjeseca i mudrosti, grčki pandan mu je Hermes.

Tutmozis je službeno vladao 53 godine, 10 mjeseci i 26 dana. Počevši od 24. travnja 1479. do 11. ožujka 1425. godine prije Krista, uključujući i 22 godine zajedničke vladavine s Hatšepsut. 

Poslijednje dvije godine vladavine postavio je svog nadsljednika Amenhotepa II.

Smatralo se kako je nakon smrti svog muža Hatšepsut uzurpirala tron i tek nakon dvije godine dopustila Tutmozisu da vlada zajedno s njom. Tutmozis joj to navodno nikada nije oprostio. No teorija kako su njih dvoje bili u lošem odnosu ne drži vodu. Hatšepsutini spomenici nisu uništeni do najmanje dvadeset godina nakon njezine smrti, Tutmozis je zadržao njezine administrativne i religijske vođe. Osim toga Tutmozisov pogrebni hram sagrađen je neposredno uz Hatšepsutin, u Dolini Kraljeva.

Smatralo se kako je upravo Tutmozis dao uništiti sve Hatšepsutine spomenika, čak i one u njezinom poznatom pogrebnom hramskom kompleksu Deir el-Bahri. Tak čin zove se damnatio memoriae, brisanje svih dokaza o postojanje određene osobe. Hatšepsut nije bila jedini faraon, odnosno faraonka koja je bila osuđena na taj čin. No, Tutmozis III. za to nije odgovoran, inače se sigurno ne bi dao pokopati pokraj nje.

Tutmozisova vladavina zabilježena je po svom obilju i bogatstvu. To se vidi i u izvanredno lijepim, bogatim grobnicama tog vremena. Smatra se kako je u doba Tutmozisa III. Egipat dosegnuo vrhunac svoje moći.

Današnji dan obilježava se i kao tradicionalni datum pada Troje.

Komentari na članak

Vezani članci

zaustavimo nasilje nad ženama

Na današnji dan

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama

U čast Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, upalite narančasta svjetla, obucite se u narančasto te objesite narančaste zastave, plakate i trake gdje god je dopušteno.

A. Maslow

Na današnji dan

Rođen Abraham Harold Maslow, američki psiholog

Američki psiholog Abraham Harold Maslow (1908. – 1970.) poznat je po svojoj teoriji ličnosti koja je postala temeljem humanističke psihologije.

nagrada oscar

Na današnji dan

Prva dodjela Oscara

Danas poznata kao najglamuroznija filmska svečanost, dodjela nagrade Oscar počela je kao relativno skromna ceremonija.

Blažena Marija Petković

Na današnji dan

Rođena Marija Petković, hrvatska blaženica

Na današnji dan 1892. godine rođena je Marija Petković, prva hrvatska blaženica.

Dioklecijanova palača

Predavanje Joška Belamarića

Porezne reforme cara Dioklecijana

Joško Belamarić, ravnatelj instituta za povijest umjetnosti, u Splitu je održao izlaganje o poreznim reformama cara Dikolecijana i utjecaju Egipta na palaču u Splitu.