Tiskana najutjecajnija knjiga u povijesti

Jedna od najkontroverznijih i najutjecajnijih knjiga u povijesti izašla je iz tiskarskog stroja na današnji dan 1859. godine

Radi se o čuvenom „Postanku vrsta“ („O postanku vrsta putem prirodnog odabira ili očuvanje boljih pasmina u borbi za opstanak“) Charlesa Darwina. U Darwinovoj rodnoj Engleskoj, njegovo djelo je dočekano s nestrpljenjem. Prvog dana u prodaji su razgrabljeni svi primjerci knjige koja je izazvala sukob tadašnje znanosti i vjere u Boga.

Postanak vrsta označio je početak nove epohe u razumijevanju evolucije. Darwin je evoluciju prikazao kao borbu u kojoj veća riba jede manju, a opstaju samo najsnažniji. Dao je svoje tumačenje povijesti postanka živih bića iz jednostavnih oblika života, što je bilo u suprotnosti s religijskom predajom prema kojoj su živa bića nastala natprirodnim činom stvaranja.

U evolutivnom procesu to znači da majmun i homo sapiens imaju iste pretke. Religijska slika svijeta je razbijena u tom trenu. Kršćansko tumačenje (Bog je napravio čovjeka na svoju sliku) se tada suočilo s činjenicom da je, prosto rečeno po Darwinu – čovjek nastao od majmuna.

I danas, 150 godina kasnije, Crkva život na zemlji objašnjava „Knjigom Postanka“, dok je „Postanak vrsta“ kroz povijest nazivala đavoljim djelom.

Žestoka reakcija nije došla samo iz crkvenih redova, već i iz znanstvenih i kulturnih. Darwinovi suvremenici teško su prihvaćali toliko brzih novosti te su knjigu kritizirali; nalazili su joj mane ili su je jednostavno ignorirali. Knjizi je zamjeran manjak filozofskog objašnjenja i površnost, a Nietzsche je Darwina nazvao engleskim trgovcem.

Ipak, unatoč brojnim napadima, Darwinova teorija evolucije je prihvaćena u širim znanstvenim krugovima još za vrijeme njegova života.

Prije i poslije Postanka vrsta

Nakon završenog studija teologije na Cambridgeu, 22-godišnji Darwin ukrcao se na istraživački brod i krenuo na ekspediciju proučavanja života na Zemlji. Pet godina provedenih na brodu promijenilo je Darwinov život. Za vrijeme putovanja je obišao cijeli svijet; vidio je fosile koji pokazuju starost zemlje i spoznao da vrste nisu nepromjenjive kao što se tada vjerovalo. Po povratku u Englesku se oženio svojom rođakinjom te je stao proučavati nebrojene sanduke pune fosila, biljaka i životinja koje je slao doma za vrijeme putovanja.

Već nakon dvije godine od povratka u Englesku (1839.), Darwin je imao Postanak vrsta na papiru. Trebalo je 20 godina i pismo nepoznatog autora da Darwina ohrabri u objavljivanju djela.

Prirodnjak Alfred Russel Wallace poslao mu je pismo u ljeto 1858. godine U njemu iznosi svoje viđenje evolucije. Wallaceova teorija bila je gotovo ista kao Darwinova, a oba rada su javno predstavljena u Londonu iste godine Radovi nisu izazvali posebno zanimanje intelektualne elite, ali kada je u studenome 1859. objavljen Postanak vrsta, reakcija je bila tako glasna da i danas odzvanja.

U isto vrijeme kada su nastajali začetci Postanka vrsta, Darwin je oženio blisku rođakinju. Iz braka poznatog prirodoslovca i njegove rođakinje Emme rođeno je desetero boležljive djece od kojih je troje umrlo. Njegova žena je utjehu tražila u Bogu i vjeri, dok je Darwin razmišljao o tome nisu li boležljiva djeca plod ljubavi bliskih rođaka. Darwinov znanstveni pristup razilazio se od Emmina vjerskog shvaćanja života; postavlja se pitanje nije li Emmina duboka pobožnost bila razlog Darwinova čekanja na objavu knjige koja je srušila sve ono u što je njegova najveća ljubav vjerovala.

U današnje vrijeme, darvinistička teorija evolucije još uvijek izaziva kontroverze i negativne konotacije. Crkva je, unatoč potpunom priznanju od strane znanosti, još nije prihvatila. Neki teoretičari smatraju da je Darwinova teorija evolucije igrala ključnu ulogu u oblikovanju rasizma, nacizma i fašizma.

Kako god bilo, Postanak vrsta je promijenio tijek misli čovječanstva i proglašen je jednom od najutjecajnijih knjiga ikada napisanih.