Sve je OK na papiru već više od 170 godina

Mnogobrojne tuđice i kratice danas se više nego ikada polako šuljaju u jezike. Smatrali ih dokidanjem različitosti ili jednostavno produktom globalizacije i korisnim načinom univerzalnog sporazumijevanja, jednu ste zasigurno koristili. Naravno, govorimo o kratici koju ne treba objašnjavati – OK. Kada se počela koristiti i koje je njeno izvorno značenje teško je utvrditi, ali na današnji dan 1839. godine, bilježimo njen prvi pisani trag u američkim novinama The Boston Morning Post.

Svaka generacija ima svoj žargon, svoju šatru, a zamislite kako su se tog jutra čitatelji The Boston Morning Posta iznenadili kada su na njegovim stranicama ugledali ovaj akronim. Znači točno ono što mislite da bi trebao, ali otkuda ovaj oblik?

Prva teorija, vezana upravo uz članak u spomenutim novinama, kaže da je tridesetih godina 19. stoljeća među mladim obrazovanim ljudima bilo popularno krivo pisati riječi i potom u govornom obliku preuzimati kratice. Tako da ako vam je tada netko rekao da je vaša ideja KY ili KG zapravo bi vam rekao no use (know yuse) ili no go (know go), a njihov i naš OK doista znači sve u redu, ali dolazi od oblika oll wright. Tko zna bi li se i danas koristio da se ta šala nije svidjela ondašnjem uredniku.

Širenje ostalih teorija možemo zahvaliti američkom lingvistu Allenu Walkeru Reedu. Profesor na Columbiji tako je korijen tražio u imenu popularnog vojnog keksića (Orrin Kendall), imenu havajske luke poznate među francuskim morepolovcima po rumu (Aux Cayes) ili u potpisu poglavice plemena Choctaw (Old Keokuk). A opet, možda vodu drži i teorija o skraćenici za nula poginulih (zero killed) u dopisima iz američkog Građanskog rata.

Vjerojatno nikada nećemo saznati točno porijeklo ove sveprisutne kratice, ali to nas neće spriječiti da se i dalje njome svakodnevno koristimo. Što mislite, hoće li neki izraz našeg doba tako zaživjeti?