Na današnji dan

Stric boemske kraljice umjetnosti otvorio muzej koji i danas izaziva divljenje milijuna posjetitelja

Naslovna

Solomon R. Guggenheim, stric najpoznatije zaštitnice umjetnosti i ljubavnice brojnih umjetnika, na današnji je dan otvorio zgradu muzeja Guggenheim u New Yorku, „hram duha“ i životno djelo Franka Lloyda Wrighta.

Na današnji su se dan 1959. godine tisuće ljudi okupile na njujorškoj Petoj aveniji ispred divovske bijele, bizarno oblikovane zgrade, možda i ne sluteći da prisustvuju događaju koji će ostati zauvijek zabilježen u povijesti moderne umjetnosti. Naime, toga se dana na rubu poznatog američkog parka, njujorškog Central parka, otvorila zgrada muzeja Guggenheim, jednog od najslavnijih svjetskih muzeja moderne umjetnosti i zgrada koja je, zahvaljujući viziji Franka Lloyda Wrighta, zapisana zlatnim slovima u povijesti moderne arhitekture.

Solomon Robert Guggenheim, poznati američki poduzetnik, cijeloga je života skupljao poznata umjetnička djela, a najpoznatiji je po osnivanju zaklade Guggenheim, osnovane u svrhu promicanja moderne umjetnosti. Budući da je 1930-ih godina, nakon umirovljenja, uz pomoć Hille Rebay, njemačke umjetnice i barunice, postao vlasnikom zavidne kolekcije tada najpoznatijih umjetničkih djela svijeta, 1937. godine izložio ih je u bivšem izložbenom prostoru automobila u New Yorku. Međutim, tijekom samo nekoliko idućih godina vrijedna kolekcija nadrasta mali prostor te Guggenheim angažira jednog od najpoznatijih svjetskih arhitekata za stvaranje ne samo muzeja, nego hrama duha.

Unutrašnjost muzeja u New Yorku, FOTO: Wikipedia

Sljedećih je 16 mjeseci, sve do svoje smrti šest mjeseci prije otvorenja muzeja, Wright radio na viziji života. Muzej koji je otvoren 21. listopada 1959. godine umjetničko je djelo sam po sebi te je, prema nekim  kritičarima, Wright uspio stvoriti muzej u kojem se zgrada i umjetnost stapaju u neprekinutu, lijepu simfoniju. Drugi se ne bi složili s time, no sigurno je da je muzej Guggenheim promijenio izgled Manhattana, postao jedna od najvećih njujorških atrakcija te da je zabilježen kao Wrightovo remek-djelo koje i dan-danas izaziva divljenje milijuna posjetitelja.

Unutrašnjost muzeja u New Yorku, FOTO: Wikipedia

Međutim, iako je Solomon R. Guggenheim postao poznat zbog osnivanja muzeja, njegova je nećakinja Peggy daleko najpoznatija članica te famozne obitelji. Peggy Guggenheim, bogata zaštitinica najpoznatijih modernih umjetnika svijeta, ekscentrična je djevojka za koju se tvrdi da je upoznala svijet umjetnosti valjajući se po krevetu s nekima od danas najpoznatijih svjetskih imena. Kolaju glasine da je umjetnost i seks voljela podjednako te da ju je osvajala slava. Skupljala je umjetnička djela samo zato što su joj se sviđala, za nju umjetnost nije bila investicija, ali su, zahvaljujući njoj, sačuvane neke od najpoznatijih zbirki svijeta koje danas ispunjavaju brojne moderne galerije i muzeje.

Sirota mala bogatašica, čiji je otac potonuo s Titanicom, ušla je u boemsko društvo zahvaljujući obiteljskim vezama. Na početku se družila s izgubljenom generacijom, a potom odlazi u centar umjetnosti, Pariz, gdje ostaje idućih 20-ak godina. Prijateljevala je s Fitzgeraldom, Pollockom, Holmesom, dva puta se udavala i razvodila, no umjetnosti je uvijek ostala vjerna.

Peggy Guggenheim, FOTO: Wikipedia

Godina 1938. označila je prekretnicu njezina života. Naime, tada, potaknuta izložbom nadrealizma i riječima svoje dobre prijateljice koja je smatrala da bi se trebala koncentrirati na posao s umjetnicima jer bi se tako osjećala bolje, odlučuje otvoriti galeriju moderne umjetnosti. Londonsku galeriju Guggenheim Jeune otvorila je 1938. godine i ona je odmah postala hit. Međutim, Peggy se umorila od povremenog pokazivanja umjetničkih djela i u njoj se rađa ideja otvaranja muzeja moderne umjetnosti u Londonu.

Dok je Europa podrhtavala na rubu rata, Peggy Guggenheim krenula je u vlastiti umjetnički rat. Odlučila je kupovati sliku dnevno. Tražila je djela Dalija, Braqua, Picassa, Mondriana i Fernanda Legera, međutim, ratna su zbivanja zaustavila njezin pohod. S Maxom Ernstom bježi iz okupirane Francuske u srpnju 1941. te odlazi u svoj voljeni New York. Tamo nije gubila vrijeme. U listopadu 1942. otvara svoj muzej galeriju Art of this Century na Manhattanu, gdje izlaže kubiste, apstraktne slikare i nadrealiste. Nakon rata, Peggy otkriva Veneciju. Godine 1948. njezina je kolekcija izložena na venecijanskom Bijenalu, a godinu dana kasnije kupila je Palazzo Venier dei Leoni na Canalu Grande te održala izložbu skulptura u vrtu.

Galerija Peggy Guggenheim u Veneciji, FOTO: Wikipedia

Zaklada Guggenheim otvorila je mnogobrojne muzeje diljem svijeta, od kojih su najpoznatiji onaj u Bilbaou, Berlinu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Međutim, najviše posjetitelja i najviše oduševljenja godinama nakon otvorenja izazivaju slavni njujorški muzej i intimna galerija nastala na venecijanskim balvanima.

Komentari na članak

Vezani članci

Mobilni telefon

Nema kršenja privatnosti

Sami ste si krivi za posljedice poziva stražnjicom!

Osoba koja upravlja uređajem i ne poduzme jednostavne mjere da se zaštiti od izloženosti svojih razgovora trećoj strani ne treba ni očekivati privatnost.

Umjetnost

Švicarska vas zove

La Becque organizira umjetničku koloniju u Švicarskoj; prijave u tijeku

Iskoristite priliku i prijavite se na renomiranu likovnu koloniju zaklade La Becque. Prijave za tromjesečni ili šestomjesečni boravak traju do 14. listopada 2018.

facebook stranica Ancient Histria and Dalmatia

Intervju: Valentina Zović

Posjetite Facebook stranicu „Ancient Histria and Dalmatia”!

Kulturno se uzdignite lajkanjem stranice o antičkoj Istri i Dalmaciji koju je je osnovala studentica Valentina Zović iz Zadra.

Los Angeles airport

Zasad nema poginulih

SAD: Pucnjava na aerodromu u Los Angelesu

Pucnjava se dogodila na međunarodnom aerodromu u Los Angelesu te je ozlijeđeno nekoliko ljudi.

Akademija dramske umjetnosti

Javna tribina

Politički leksikon: Studenti i profesori ADU-a otvaraju pitanje sindikalnog udruživanja u kulturi

Novi će se Politički leksikon održati 28. ožujka na Akademiji dramskih umjetnosti, a o sindikalnom udruživanju u kulturi govorit će Lana Barić, Mario Kikaš i Zrinka Užbinec.