Na današnji dan

Staljin, vođa Sovjetskog Saveza

Staljin

„Death solves all problems - no man, no problem”, Staljin.

Na današnji dan, 5. ožujka 1953. godine, stanovnike Sovjetskog Saveza potresla je vijest da je njihov veliki vođa Staljin preminuo. Jedan od najvećih zločinaca u novijoj povijesti za većinu ruskog naroda bio je spasitelj, veliki domoljub i državnik koji je Majku Rusiju izbavio iz ralja Hitlerovih nacista, zaboravljajući njegovu drugu, mračnu stranu, jer je ovaj ubojica u smrt poslao milijune svojih sunarodnjaka. Nemilosrdna Staljinova birokracija pretvorila je narodnu revoluciju, zasnovanu na idealima slobode i jednakosti, u totalitarnu diktaturu koja je održavana terorom.

Josif Visarionovič Džugašvili Staljin rođen je 21. prosinca 1879. u Gruziji, u siromašnoj, vrlo religioznoj obitelji. Polazio je teološku osnovnu školu i bio student teologije u pravoslavnom sjemeništu, ali već se krajem stoljeća pridružio ilegalnoj Ruskoj socijaldemokratskoj radničkoj stranci i započeo karijeru revolucionara djelujući kao propagandist među željezničarskim radnicima u Tbilisiju. Više je puta uhićen i dvaput protjeran u Sibir.

Staljin, 1902.
 
Staljin, 1902., FOTO: wikipedia.org
 

Zahvaljujući svojim političkim uspjesima i raznim zavjerama, nakon Lenjinove smrti 1924. godine uspio se riješiti najbližih protivnika i učvrstiti svoj položaj na mjestu Lenjinova nasljednika, dok je već 1927. godine imao potpunu kontrolu nad Partijom. U narednim je godinama pokrenuo program nasilne kolektivizacije poljoprivrednih dobara što je imalo kobne posljedice za razvoj sela. Desetak milijuna muškaraca, žena i djece izbačeno je sa svojih imanja, osuđeno na glad i smrt. Samo je u Ukrajini od gladi umrlo skoro 30 milijuna ljudi, od kojih su neki bili prisiljeni čak i na kanibalizam.

Tijekom Velike čistke tridesetih godina 20. stoljeća učvrstio je svoju vlast tako što je protivnike slao u radne logore i naređivao njihova ubojstva. U montiranim sudskim procesima milijuni ljudi su utamničeni, prognani, mučeni i ubijeni. Prema odredbama zakona o terorističkim organizacijama i terorističkim djelima, istraga nije smjela trajati duže od 10 dana, a optuženi nije imao pravo na odvjetnika i žalbeni postupak. Nakon usvajanja ovog zakona bilo je dovoljno nekoga označiti neprijateljem naroda da bi bio optužen za antisovjetske aktivnosti i kontrarevolucionarni zločin. Ispitivanja neprijatelja naroda značila su u pravilu psihičko i fizičko zlostavljanje osmunjičenika koje je često rezultiralo smrću. Posljedice ove politike bile su najvidljivije u vojsci jer su čistke izvršene među visokim vojnim dužnosnicima imale katastrofalne posljedice na spremnost Crvene armije na početku njemačke agresije na Sovjetski Savez. Zbog svega toga strah od tajne policije postao je temeljni dio sustava vladavine zvanog staljinizam. Od 1934. do 1938. godine nestalo je najmanje 7 000 000 ljudi.

Staljinova propaganda
 
Staljinova propaganda, FOTO: polishgreatness.blogspot.com
 

U osvit Drugog svjetskog rata, nakon neuspjelog saveza s Francuskom i Velikom Britanijom, 1939. godine s Njemačkom sklapa pakt o nenapadanju, s tajnim dodatakom prema kojem je istočna Europa podijeljena na njemačku i sovjetsku zonu utjecaja. Unatoč paktu, Sovjetski Savez je 1941. godine napadnut. Tijekom rata i njegovim okončanjem Staljin sudjeluje na konferencijama u Teheranu, Jalti i Potsdamu gdje s Churchillom i Rooseveltom dogovora izgled svijeta nakon Drugog svjetskog rata, prema kojem zemlje istočne i srednje Europe padaju pod sovjetsku vlast. Posljednju godinu vladavine, u siječnju 1953., naredio je uhićenja mnogih moskovskih liječnika, uglavnom Židova, optužujući ih za medicinska ubojstva. Činilo se kako se sprema repriza Velike čistke iz sredine 1930-ih, ali je Staljinova iznenadna smrt od moždanog udara spriječila još jedno krvoproliće. Staljin je umro 5. ožujka u 21:50 sati u 75. godini života. U četiri sata ujutro sljedećeg dana, objavljeno je sljedeće: „Junačko srce našeg druga i nastavljača genijalnog Lenjinova djela, mudrog vođe i učitelja Komunističke partije i Sovjetskog Saveza prestalo je kucati”. Kult Staljinove ličnosti bio je toliko jak da je narod zaista iskreno smatrao kako je izgubio nezamjenjivog vođu komunističkog pokreta, genijalnog državnika i vojskovođu. Tijekom mimohoda pored Staljinova odra histerična je masa je u gužvi na smrt pregazila nekoliko stotina ljudi.

Točan broj mrtvih tijekom njegove vladavine još se ne zna, a procjenjuje se da broji desetine milijuna ljudi. U trenutku njegove smrti još 14 milijuna prognanika polako je trunulo u sibirskim gulazima.

Komentari na članak

Vezani članci

J. Kozarac

Na današnji dan

Rođen Josip Kozarac, najslavonskiji pisac Slavonije

Na današnji dan 1858. godine rođen je Josip Kozarac, hrvatski književnik koji se svojim proznim ostvarenjima afirmirao kao jedno od ključnih imena hrvatskog realizma.

Down sindrom

Na današnji dan

Međunarodni dan osoba sa sindromom Down

Prvi dan proljeća ujedno je i Dan osoba s Downovim sindromom koji ljudi obilježavaju noseći šarene, različite čarape, kako bi pokazali da zagovaraju integraciju osoba s navedenim sindromom u društvo.

https://www.flickr.com/photos/92154512@N05/8669042876/in/photolist-ed47qu-8dpdwS-9dQAjW-96gWnh-azqodE-ed48ew-4qZGaJ-ed46Zw-aqLw65-bBHMKi-f8bK5y-wLyTw-aaqCPZ-boNSFu-9Nfx8s-ed46LL-9NcMfe-8FYNPD-ah7NRm-2PRjgr-bJs15t-9NcMbe-akBByA-akyNmi-eP1apJ-azuWHA-akyNkn-a28EVf-cRUWQy-79hhLJ-2o9GLY-9SdvCL-96gQnL-96dNYp-96dPBP-96cRAT-aaqHVt-aatrVh-aatyq3-aatw4U-aaqMue-aatr8f-aatqwm-aaqCkR-aatrBw-aaqLTM-96dPVF-96gQFS-aaqJhx-aaqD5z

Na današnji dan

Obljetnica smrti najpoznatijeg holivudskog zlikovca

Prije dvije godine preminuo je Alan Rickman, jedan od najpoznatijih holivudskih zlikovaca koji je utjelovio nezaboravnog Severusa Snapea. Glumačka karijera bila mu je duga i bogata, a njegovi će likovi i dalje živjeti na velikim ekranima.

Roger Federer

Na današnji dan

Rođen poznati tenisač Roger Federer

Prije 36 godina na današnji dan rodio se treći tenisač svijeta Roger Federer.

Romul i Rem

Na današnji dan

Osnovan Rim

Prema legendi, Rim je osnovan na današnji dan, 21. travnja 753. g. pr. Kr., na brežuljku Palatinu, jednom od sedam brežuljaka na koja se kasnije proširio.