Na današnji dan

Septimije Sever proglašen carem

Septimije Sever

Septimije Lucije Sever rođen je 11. travnja 146. godine u Leptis Magni, rimska provicija Afrika.

Septimije Lucije Sever rođen je 11. travnja 146. godine u Leptis Magni, rimskoj proviciji u Africi.

Carem su ga proglasile panonske legije, nakon ubojstva cara Publija Helvija Pertinaksa 193. godine.

Septimije je zapamćen po svojoj okrutnosti i pogubljivanju svojih neprijatelja. Poznat je po svojim pohodima na istok, a u partskom ratu osvojio je dio Mezopotamije. 
Tijekom svoje vladavine najviše se posvetio vojsci te je proveo brojne reforme. Raspustio je dotadašnju pretorijansku gardu i osnovao novu od bivših vojnika iz podunavskih legija.

Dopustio je i izgradnju kanaba, naselja vojničkih obitelji, u blizini vojnih logora. Rimskim vojnicima dopustio je vjenčanje i napredovanje bez obzira na to jesu li rimski građani.
Umanjio je moć senata, a prava odlučivanja prenio je na carev savjet.

Možda je najviše traga ostavio u svom rodnom gradu, Leptis Magni, koji je i favorizirao pored svih ostalih provincijskih gradova. Leptis Magna nalazi se u današnjoj Libiji.
Grad je doživio kulturni procvat na početku 193., kada je Septimije postao carem. Obogatio je grad, nicale su nove građevine. Leptis Magna postala je trećim najvažnijim gradom u Africi, nakon Kartage i Aleksandrije. I danas se mogu vidjeti njezine prekrasne ruševine.

Godine 187. oženio se s Juliom Domnom, zajedno su imali dva sina, Publia Septimija Geta i Luciusa Septimija Basiana, budućeg cara koji je kasnije nazvan Karakala.
U ratni pohod na Britaniju krenuo je 208. godine Tamo je preuredio Hadrijanov zid, ratovao je s Piktima i umro.

Septimije Sever razbolio se i umro 4. veljače 211. godine u Eboracumu, rimskoj tvrđavi podignutoj na sjeveru provincije Britanije.
Prije nego je umro, dao je savjet svojim sinovima - „Budite složni, obogaćujte vojnike i prezirite sve druge ljude”.


Osim što je na današnji dan Septimije proglašen carom, 1959. godine na isti datum NASA je objavila odabir astronauta za program Mercury.

Komentari na članak

Vezani članci

O. Iveković: Smaknuće Matije Gupca

Na današnji dan

Velika seljačka buna

Veliki seljački ustanak započeo je u noći 28. siječnja 1573. pod vodstvom Ambroza Matije Gupca.

Suđenje Miloševiću, Haag

Na današnji dan

Započelo suđenje Slobodanu Miloševiću za ratne zločine

Na današnji dan, 12. veljače 2002. godine, u Den Haagu, pred Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije - za ratne zločine na Kosovu i u Hrvatskoj te genocid u Bosni i Hercegovini, započelo je suđenje bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću.

oi

Na današnji dan

Četvrte ljetne olimpijske igre uz mnogo zanimljivosti

Olimpijske igre simbol su sporta u današnje vrijeme i pazi se na svako pravilo, no to nije bilo oduvijek tako.

Carter i Tutankhamnova grobnica

Na današnji dan

Otvorena grobnica faraona Tutankhamona

Na današnji dan, 16. veljače 1923. godine, engleski arheolog i egiptolog Howard Carter ušao je u grobnicu nepoznatog faraona, čije će ime uskoro postati tako poznato i slavno da će zasjeniti imena svih ostalih faraona. Bila je to grobnica Tutankhamona, dvanaestog egipatskog faraona osamnaeste dinastije.

Slavoljub Penkala

NA DANAŠNJI DAN

Penkala patentirao prvu mehaničku olovku

Na današnji dan, 24. siječnja 1906. godine, Eduard Slavoljub Penkala patentirao je prvu mehaničku olovku na svijetu.