Na današnji dan

Sablažnjivost i struja svijesti u djelima besmrtnog Joycea

James Joyce

Na današnji je dan 1882. godine rođen tvorac modernog romana i struje svijesti, popularni James Joyce koji svake godine 16. lipnja „prošeće“ Dublinom.

Izreka kaže da je Bog Ircima, kako bi ih spriječio da zavladaju svijetom, dao viski. Međutim, to ih nije spriječilo da potpuno preuzmu svijet književnosti. Pjesniku Yeatsu i dramatičaru Beckettu u najutjecajnijem književnom trolistu 20. stoljeća tako se pridružio i prozaik James Joyce, stvaralački genij rođen na današnji dan 1882. godine Književnik čija je veličina tijekom života ostala neprepoznata i čiji je rad karakteriziran kao sablažnjiv sam je smatrao da su čovjekova djela najbolji tumač njegovih misli. Ako je zaista tako, ne iznenađuje činjenica da upravo njega danas smatramo tvorcem modernog romana i struje svijesti.

Rođenje u katoličkoj obitelji u Dublinu Joyceu je obilježilo čitav život. Iako ubrzo po završetku školovanja, pobunivši se protiv malograđanštine i skučenosti vlastite sredine, seli u Pariz, rodnom se gradu, koji je u svojim djelima ponudio svijetu na dlanu, često tijekom ostatka života vraćao. Najintrigantniji pisac engleskoga govornoga područja život je proveo u materijalnoj oskudici i u vezi s Norom Barnacle životareći, baš poput modernističkih književnih likova, u gradovima diljem Europe. Tako se u jednom trenutku našao i na mjestu učitelja u školi u Puli. Svojim je djelima pokazivao težnju da po bilo koju cijenu ostvari slobodu uzdižući se iznad svega što ga je sputavalo, uključujući obitelj, vjeru i društvene konvencije.

FOTO: Flickr

U književnosti se javio 1907. godine zbirkom pjesama Komorna glazba, međutim proslavio ga je tek prozni rad. Odlučivši pustiti, kako je sam rekao, svježi zrak u ustajale književne konvencije, okrenuo se prozi te je 1914. godine napisao zbirku pripovijedaka Dublinci. No, tek tada za njega su krenule muke. Tijekom idućih osam godina i nakon brojnih prerada zbirke, odbili su ga svi izdavači kojima je knjigu ponudio, optuživši ga za sablažnjivost. Kada je napokon objavljena, ova je poznata zbirka najavila Joycea kao veliko ime koje će tek donijeti promjene u književnost i to na svjetskoj razini. Prema posljednjoj pripovijetci koja se smatra najljepšom pripovijetkom svjetske književnosti, John Hutson snimio je popularni film Mrtvi.

U vrijeme objavljivanja zbirke, Joyce je bio već pri kraju pisanja svog prvog romana, romana koji su činili ostaci ostataka prvotnog rukopisa. Nezadovoljan napisanim, bacio je rukopis u vatru, a dijelove je spasila njegova partnerica Nora. Kasnije ih je preradio te je nastao popularni Portret umjetnika u mladosti, svojevrsna duhovna autobiografija. Iako se u to vrijeme već slutila njegova veličina, 1922. godine romanom Uliks potpuno je zatresao svijet dotad poznate književnosti. Stavivši u modernoj Odiseji naglasak na malog čovjeka i njegovo nastojanje da prevlada banalnost svakodnevice, Joyce je stvorio roman koji se naziva stilskim vatrometom, spojivši u nekoliko stotina stranica realističke pripovjedne postupke i modernistička nastojanja ostvarena u struji svijesti koju je na velika vrata uveo na književnu pozornicu. Nakon toga napisao je još Finneganovo bdijenje, roman koji se smatra njegovim najintrigantnijim djelom i u kojem je njegova narativna tehnika doživjela vrhunac.

Zahvaljujući vještini pripovijedanja i uvođenjem tehnike koja će obilježiti književnu produkciju čija je preteča, mnogi su ga veliki književnici smatrali svojim uzorom, posebno Virginia Woolf, William Faulkner i naš viški dragulj Marinković. Prije smrti rekao je da će Dublin zauvijek ostati ucrtan u njegovu srcu, a da i Dublin njega pamti, svjedoče brojne manifestacije koje mu se održavaju u čast. Tako se 16. lipnja svake godine u čast autoru Leonarda Bloomfielda  u Irskoj obilježava Bloomsday, dan tijekom kojega je sve u znaku Uliksa i tijekom kojega se ulomci popularnog romana čitaju diljem svijeta. Time se zapisao na popis besmrtnih imena malih ljudi koji žive kroz svoja veličanstvena djela i ostvario vlastite riječi:

– Ja sam ostavio toliko zagonetki i nejasnoća da će profesori biti zauzeti stoljećima prepirući se oko toga na što sam mislio. To je jedini način da se obezbijedi besmrtnost. –

Komentari na članak

Vezani članci

Josip Jović

Krvavi Uskrs

Josip Jović – prva žrtva domovinskog rata

Idilu Uskrsa, 31. ožujka 1991., prekinula je vijest o divljanju Martićevih milicajaca na Plitvičkim jezerima koji su smrtno ranili hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića.

Seks nekad

Ideje koje su se kroz povijest smatrale istinitima

Pet suludih ideja o ženskoj seksualnoj želji

Donosimo vam pet najluđih ideja o ženskoj seksualnoj želji koje su u povijesti bile prihvaćene kao medicinske činjenice.

Mariya Oktyabrskaya

Pobjeda nezapažene heroine Drugog svjetskog rata i njezina tenka

Mariya Vasilyevna Oktyabrskaya & Borbena Prijateljica

Prva žena koja je ikada osvojila nagradu Heroja Sovjetskog Saveza.

Pyotr Konchalovskiy - Portret Alexandra Pushkina (1932.)

Na današnji dan

180. godišnjica smrti Aleksandra Puškina, utemeljitelja suvremene ruske književnosti

Narodni jezik, prosvjetiteljske ideje, tematika i forma njegovih djela najavili su ono što će u ruskoj književnosti u godinama nakon uslijediti, između ostalog i svima poznata djela obvezne školske literature.

Seljačka buna

Oživljavanje povijesti

Bitka kod Stubice

Od jutra se seljaci okupljaju u središtu Donje Stubice, atmosfera se usijava te kulminira velikom bitkom u poslijepodnevnim satima kod Majsecova mlina.